Prati nas

Vijesti

U Indiji je najgore, a u Danskoj najbolje biti umirovljenik

Koliko god da vam je teško spajati kraj s krajem – jer mirovine su male, a režije visoke – puno je više zemalja u kojima je još gore biti umirovljenik. Evo na primjer – Indija. Nikako ne želite ovisiti o njihovom mirovinskom sustavu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako žice umirovljenici u svijetu?
foto: BigStock

Da, znamo da penzionerima u Hrvatskoj nije lako. Mirovine su male, režije visoke, život je težak. No možda vas malo utješi popis zemalja u kojima je daleko gore.

Na primjer, mirovinski sustav Indije skoro je potpuno urušen, a biti umirovljenik u ovoj trećoj po snazi azijskoj ekonomiji, nije nimalo lako, piše portal Quartz.com. Prema Melbourne Mercer Global Pension Indeksu, Indija zauzima posljednje mjesto od 25 analiziranih zemalja kad je riječ o učinkovitosti mirovinskog sustava.  Studija konzultantske tvrtke Mercer traje već sedmu godinu i pokriva otprilike 60 posto svjetske populacije. Istraživanje uspoređuje mirovinske sustave prema 40 indikatora poput štednje, pokrivanja usluga, javnog duga i demografskih značajki.


Indija je tako postigla 40,3 bodava po Mercerovom indeksu – manje nego prošle godine kad je imala 43,5 bodova – što znači ocjenu D, jednako koliko su dobili i Kina, Koreja, Japan i Indonezija. To ukratko znači da mirovinski sustav, iako ima nekih poželjnih karakteristika, ima i ogromnih mana i slabosti koje valja promijeniti.

Po istom indeksu SAD su osvojile 56,3 bodova, što je puno niže od prosjeka koji iznosi 60,6. Na samom je vrhu Danska koja je osvojila 81,7 bodova.

Glavni razlog tako niske ocjene za Indiju je smanjenje štednje u kućanstvima. Osim toga, Indija bilježi i najveći porast očekivanog životnog vijeka – 75,9 godina – što znači i više osoba kojima valja isplaćivati mirovinu. Indija već sada ima jednu od najbrže rastućih starijih populacija na svijetu i tome se pokušava prilagoditi reformom sustava mirovinskog osiguranja. 2010. godine oko 8 posto indijske populacije bilo je starije od 60 godina, a ako se ovako nastavi, do 2050. bit će ih 19 posto što nikako nije dobra vijest za mirovinski sustav.

‘Na mirovine se troši 0,032 posto našeg BDP-a što zadovoljava samo 25 posto potrebnog iznosa. Nepal zadovoljava 47 posto, a Kina 74 posto’, kaže Mathew Cherian, ravnatelj humanitarne organizacije HelpAge India. Poboljšanja koja je predložio Mercer idu u smjeru osiguravanja većih mirovina ljudima koji su radili u neorganiziranim sustavima te osiguravanja barem nekakvih primanja za najsiromašnije članove društva.

Hrvatska, nažalost, nije obuhvaćena ovim istraživanjem.

 

.

Vijesti

Splićanin (15) se ne sjeća da je ubio staricu (89), a neće ni ići u zatvor: ‘Bio sam smantan’

Nije želio odgovarati ni na kakva pitanja suca i zamjenika državnog odvjetnika, već je kazao da se svih događaja tog dana jako slabo sjeća i da je bio živčan i agresivan odnosno u svojevrsnoj narkomanskoj krizi jer se taj dan nije uspio drogirati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

15-godišnjak iz Splita koji je u ponedjeljak poslijepodne priveden zbog ubojstva 89-godišnje žene ne sjeća se što napravio. Barem je tako izjavio u svojoj obrani pred sucem istrage splitskog Županijskog suda.

Sudac za mladež odredio mu je istražni zatvor “zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i osobito teških okolnosti”. Osumnjičen je da je u nedjelju kasno popodne zakucao na vrata stana 89-godišnjakinje na 3. katu Sukošanske ulice u Splitu nakon čega je staricu ugurao u stan. Potom joj je zadao više udaraca od kojih je umrla na mjestu napada. Nakon što ju je ubio tijelo je odvukao do balkona i tamo ostavio. Iz stana ništa nije nestalo.


Kako javlja Slobodna Dalmacija, nije želio odgovarati ni na kakva pitanja suca i zamjenika državnog odvjetnika, već je kazao da se svih događaja tog dana jako slabo sjeća i da je bio živčan i agresivan odnosno u svojevrsnoj narkomanskoj krizi jer se taj dan nije uspio drogirati. Pojasnio je da se znao “pucati” konzumirajući speed (amfetamine) i marihuanu i da je tog dana bio smantan. Tvrdio je da je bježao od nekakve grupe od petnaestak njemu nepoznatih momaka koji su ga htjeli pretući.

Nije govorio ništa o konkretnom događaju, odnosno kako i zašto je došao do zgrade u Sukoišanskoj i što se odigralo u stanu na trećem katu u kojem je, nakon njegova pohoda, smrskanog lica ostala ležati nedužna 89-godišnja starica.

Iako se osnovano sumnja da je počinio brutalno i okrutno ubojstvo, 15-godišnjak po zakonu ne može ići u zatvor. Kako nema još navršenih niti 16 godina, njega zakon tretira kao mlađeg maloljetnika i na njega se primjenjuje Zakon o sudovima koji propisuje da on ne može završiti čak niti u maloljetničkom zatvoru. Kako Zakon propisuje, maloljetniku koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela navršio četrnaest, a nije navršio šesnaest godina života mogu se izreći odgojne mjere i sigurnosne mjere, javlja Slobodna.

Može biti upućen u odgojni zavod gdje može ostati najmanje šest mjeseci, a najdulje tri godine s tim da sud mora svakih šest mjeseci ispitati ima li osnove ovu mjeru obustaviti ili je zamijeniti drugom odgojnom mjerom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP