Prati nas

Zdravlje

Internetske igre nisu samo razbibriga, zdrave su za vaš mozak

Pročitajte koliko često trebate igrati da biste od njih imali, ne samo zabavu, već i korist. Igranje igrica na internetu ili mobitelu nije puki gubitak vremena. Znanstvenici su utvrdili da nam pomažu u očuvanju moždanih funkcija.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koje igrice igraju stariji?
foto: BigStock

Igranje online igara koje vježbaju sposobnost pamćenja i rasuđivanja koristi osobama starijim od 50 godina, pokazalo je istraživanje koje prenosi BBC. Znanstvenici s King’s College London utvrdili su da mentalne vježbe održavaju mozak starijih osoba britkim i pomažu ljudima u svakodnevnim zadaćama poput kupovanja i kuhanja.

Gotovo sedam tisuća ljudi starijih od 50 godina sudjelovalo je u šestomjesečnom istraživanju i nitko od njih nije imao problema s pamćenjem ili rasuđivanjem na početku istraživanja. Dio ispitanika potican je da igra online igre koje vježbaju mozak po desetak minuta koliko god su to puta htjeli. Drugi su dobili zadatak obavljati jednostavnog pretraživanja interneta.


Znanstvenici su testirali mentalne sposobnosti ispitanika testovima na početku istraživanja, nakon tri mjeseca te nakon šest mjeseci kako bi utvrdili postoje li vidljive razlike među skupinama. Otkrili su da su, nakon šest mjeseci, oni koji su vježbali mozak online igrama imali bolje mentalne sposobnosti u odnosu na one koji nisu igrali. Koristi su se vidjele kod onih koji su barem pet puta tjedno igrali igre. U skupini iznad 60 godina ljudi koji su igrali igre bolje su obavljali svakodnevne zadaće, navodi se u radu objavljenom u časopisu Journal of Post-acute and Long Term Care Medicine.

Ranija istraživanja pokazala su da igranje takvih online igara nema utjecaja na jačanje mentalnih sposobnosti mlađih od 50 godina, javlja Hina.

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP