Prati nas

Zdravlje

Internetske igre nisu samo razbibriga, zdrave su za vaš mozak

Pročitajte koliko često trebate igrati da biste od njih imali, ne samo zabavu, već i korist. Igranje igrica na internetu ili mobitelu nije puki gubitak vremena. Znanstvenici su utvrdili da nam pomažu u očuvanju moždanih funkcija.

Objavljeno

|

Koje igrice igraju stariji?
foto: BigStock

Igranje online igara koje vježbaju sposobnost pamćenja i rasuđivanja koristi osobama starijim od 50 godina, pokazalo je istraživanje koje prenosi BBC. Znanstvenici s King’s College London utvrdili su da mentalne vježbe održavaju mozak starijih osoba britkim i pomažu ljudima u svakodnevnim zadaćama poput kupovanja i kuhanja.

Gotovo sedam tisuća ljudi starijih od 50 godina sudjelovalo je u šestomjesečnom istraživanju i nitko od njih nije imao problema s pamćenjem ili rasuđivanjem na početku istraživanja. Dio ispitanika potican je da igra online igre koje vježbaju mozak po desetak minuta koliko god su to puta htjeli. Drugi su dobili zadatak obavljati jednostavnog pretraživanja interneta.



Znanstvenici su testirali mentalne sposobnosti ispitanika testovima na početku istraživanja, nakon tri mjeseca te nakon šest mjeseci kako bi utvrdili postoje li vidljive razlike među skupinama. Otkrili su da su, nakon šest mjeseci, oni koji su vježbali mozak online igrama imali bolje mentalne sposobnosti u odnosu na one koji nisu igrali. Koristi su se vidjele kod onih koji su barem pet puta tjedno igrali igre. U skupini iznad 60 godina ljudi koji su igrali igre bolje su obavljali svakodnevne zadaće, navodi se u radu objavljenom u časopisu Journal of Post-acute and Long Term Care Medicine.

Ranija istraživanja pokazala su da igranje takvih online igara nema utjecaja na jačanje mentalnih sposobnosti mlađih od 50 godina, javlja Hina.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati