Prati nas

Mozaik

Jeste li kao roditelj obavili dobar posao?

Kakav ste roditelj? Kad biste si morali dati ocjenu od jedan do pet, koju biste si ocjenu dali? Pokazuje li vaše sad već odlaslo dijete da neke stvari jednostavno ne razumije i radi krivo, možda je krivica upravo na vama. Provjerite kakav ste posao obavili kroz ovih sedam točaka.

Objavljeno

|

Jesam li dobar roditelj?
foto: BigStock

Često se može čuti da trebamo jako paziti kakav ćemo svijet ostaviti našoj djeci. No stvari su zapravo obrnute. Morali bismo paziti kakvu ćemo djecu ostaviti svijetu, jer ako su djeca dobra, za svijet ne trebamo brinuti. Vrijeme je zato za susret s realnošću. Mislite li da ste obavili dobar roditeljski posao? Provjerite kroz ovih sedam točaka:

1. Zdrav razum i sigurnost

Ničija djeca, pa tako ni vaša, nisu nepovrediva. Naučite ih da se klone sumnjivih vozila i da budu oprezna sa strancima. Iako su to savjeti koje ćemo prije dati malom djetetu, čak i tinejdžeri i mladi ljudi moraju znati što su potencijalne opasnosti. Tanka je linija između otvorenosti i sposobnosti sklapanja novih poznanstava te lakovjernosti i riskantnog ponašanja. Jeste li naučili svoju djecu tu razliku?


2. Vjeruj samome sebi

O nekim se stvarima ne pregovara. Naučite dijete da ima svoj stav i spozna vlastitu vrijednost. Da, uvijek će se naći netko tko će biti veći i opakiji od njega, ali to ga ne treba spriječiti da bude vjeran samome sebi.

3. Seks, seks i još malo seksa

A sada iskreno: jeste li i koliko puta otvoreno razgovarali s djetetom o seksu? Ako imate kćer, možda i jeste jer djevojke se trebaju čuvati, biti oprezne, paziti, brinuti… A što je sa sinovima? Jeste li ih naučili kako se trebaju ponašati prema ženama? Koliko često i koliko otvoreno ste razgovarali sa svojom djecom o tome kako seks funkcionira, kako spriječiti trudnoću i kako se ne zaraziti nekom spolno prenosivom bolešću? I ne, odgovor ‘pa neugodno mi je o tome s njima pričati’ nije dovoljno dobar odgovor. Jer ovdje se doslovno radi o životu i smrti. Naučite ih da uvijek koriste kondome i da ‘ne’ znači ‘ne’!

4. Kad već govorimo o tome kako biti pravi čovjek…

Suosjećanje i poštovanje prema drugim ljudima, prema životinjama i prema prirodi je nešto što se uči. Jeste li to naučili svoje dijete? Čovjeka se prosuđuje po onome što on čini, a ne po boji kože, nacionalnosti, religiji, horoskopskom znaku ili stanju na računu. Prema drugima se treba ponašati onako kako bismo mi željeli da se ti drugi ponašaju prema nama. Zvuči jednostavno, ali unatoč tome roditelji zaboravljaju svojoj djeci objasniti ovu vrlo važnu stvar.

5. A dio odrastanje je i…

Sve što vaše dijete zna, naučilo je od vas. Pa ako nešto ne zna – opet ste vi ‘zaslužni’. Svatko treba za sobom pospremiti, oprati posuđe, nešto skuhati, pomesti, obrisati prašinu. A ako vaše dijete to ne radi, nešto ste učinili krivo. Također, jako je važno da naučite svije dijete kako da bude odgovorno prema novcu. A to uključuje i sastavljanje popisa za kupovinu, pronalaženje popusta, planiranje većih kupovina, štednja i slične stvari.

Dio normalnog odnosa prema novcu uključuje i popravljanje stvari a ne samo bacanje i kupovanje novog. Vaše dijete mora znati kako obaviti sitne kućanske popravke, poput popravljanja toaleta, uređenja okućnice, bojanja zidova.

6. Vaš je zadatak naučiti dijete i kako da se ponaša u društvu

Sigurni smo da ste svoje dijete kad je bilo malo naučili da pozdravlja i da kaže ‘hvala’. No vaše odraslo dijete trebalo bi se znati ponašati u formalnim situacijama, na sastancima i u drugim prigodama jer to će mu znanje svakako trebati u poslovnom svijetu. Također, odnos s drugim ljudima uključuje i pisanje formalnih pisama, e-mailova, molbi za posao i sličnih stvari. Vaše bi dijete trebalo znati i kako podići kredit, te na što paziti prilikom zaduženja. Vaša iskustva –  i dobra i loša – ovdje će mu biti neprocjenjiva.

7. Poučite ga i filozofiji

Recimo, naučite ga novac nije sve i da se one najvažnije stvari ne mogu kupiti. Tu će lekciju naučiti čim se prvi put nesretno zaljubi, no neće škoditi ni da mu vi to posebno naglasite.

.

Mozaik

Danas je 29. veljače. Zašto je taj datum u kalendaru svake četvrte godine?

Kada prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi točno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni. Kako je nekada bilo iznimno važno vezati poljoprivredu uz doba godine, problem su uočili Egipćani, a riješili su ga Rimljani.

Objavljeno

|

Autor

U prijestupnoj smo godini, što znači da 2020. ima 366 dana, odnosno 29. veljače. Ostale godine imaju dan manje pa nakon 28. dana veljače slijedi ožujak. Iako smo u osnovnoj školi učili zašto je kalendar tako posložen, mnogi su zaboravili zbog čega oni rođeni na današnji dan mogu slaviti rođendan tek svake četvrte godine.

Usklađivanje astronomske i kalendarske godine

Kako zapravo astronomska godina, vrijeme koje je potrebno Zemlji da obiđe Sunce traje 365 dana i oko šest sati, tih šest sati se u četiri godine saberu u jedan dan – 29. veljače. Bez te korekcije, kalendar od 365 dana bi zaostajao pa bi se s vremenom dogodilo da Božić slavimo u ljeto, a grožđe beremo u proljeće.


Kada prijestupne godine ne bi bilo, trebalo bi točno 400 godina da Nova godina padne na prvi dan jeseni. Kako je nekada bilo iznimno važno vezati poljoprivredu uz doba godine, problem su uočili Egipćani, a riješili su ga Rimljani.

30. veljače?

1700. godine Švedska (koja je uključivala i Finsku) odlučila je prijeći s julijanskog na gregorijanski kalendar. No zaboravili su na prijestupne godine pa su ih propustili čak tri u nizu. To je dovelo do tolike zbrke da se država vratila na julijanski kalendar. Te 1712. godine odredili su da će veljača iznimno imati 30 dana.

1753. godine su donijeli konačnu odluku o prelasku na gregorijanski kalendar pa su, zbog sinkronizacije s ostatkom svijeta koji ga je koristio, morali skratiti veljaču za čak 11 dana. Nakon 17. veljače Šveđani su ušli u prvi dan ožujka pa su ljudi govorili kako im je kalendar ukrao 11 dana života.

Postoji i prijestupna sekunda

Ni prijestupna godina nije dovoljna za savršeni kalendar. Prijestupna sekunda je interval vremena u trajanju jedne sekunde koji se povremeno dodaje ili oduzima godini kako bi se ona uskladila sa stvarnom rotacijom Zemlje.

Kako Zemlja uglavnom usporava svoju rotaciju, tako se pojavljuje razlika između stvarno opaženog trajanja dana odnosno noći, te službenog vremena. Promjena brzine rotacije Zemlje nije jednoliko, tako da se prijestupna sekunda dodaje u nepravilnim razmacima, a predviđena je i mogućnost oduzimanja prijestupne sekunde.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP