Prati nas

Mozaik

Jeste li kao roditelj obavili dobar posao?

Kakav ste roditelj? Kad biste si morali dati ocjenu od jedan do pet, koju biste si ocjenu dali? Pokazuje li vaše sad već odlaslo dijete da neke stvari jednostavno ne razumije i radi krivo, možda je krivica upravo na vama. Provjerite kakav ste posao obavili kroz ovih sedam točaka.

Objavljeno

|

Jesam li dobar roditelj?
foto: BigStock

Često se može čuti da trebamo jako paziti kakav ćemo svijet ostaviti našoj djeci. No stvari su zapravo obrnute. Morali bismo paziti kakvu ćemo djecu ostaviti svijetu, jer ako su djeca dobra, za svijet ne trebamo brinuti. Vrijeme je zato za susret s realnošću. Mislite li da ste obavili dobar roditeljski posao? Provjerite kroz ovih sedam točaka:

1. Zdrav razum i sigurnost

Ničija djeca, pa tako ni vaša, nisu nepovrediva. Naučite ih da se klone sumnjivih vozila i da budu oprezna sa strancima. Iako su to savjeti koje ćemo prije dati malom djetetu, čak i tinejdžeri i mladi ljudi moraju znati što su potencijalne opasnosti. Tanka je linija između otvorenosti i sposobnosti sklapanja novih poznanstava te lakovjernosti i riskantnog ponašanja. Jeste li naučili svoju djecu tu razliku?


2. Vjeruj samome sebi

O nekim se stvarima ne pregovara. Naučite dijete da ima svoj stav i spozna vlastitu vrijednost. Da, uvijek će se naći netko tko će biti veći i opakiji od njega, ali to ga ne treba spriječiti da bude vjeran samome sebi.

3. Seks, seks i još malo seksa

A sada iskreno: jeste li i koliko puta otvoreno razgovarali s djetetom o seksu? Ako imate kćer, možda i jeste jer djevojke se trebaju čuvati, biti oprezne, paziti, brinuti… A što je sa sinovima? Jeste li ih naučili kako se trebaju ponašati prema ženama? Koliko često i koliko otvoreno ste razgovarali sa svojom djecom o tome kako seks funkcionira, kako spriječiti trudnoću i kako se ne zaraziti nekom spolno prenosivom bolešću? I ne, odgovor ‘pa neugodno mi je o tome s njima pričati’ nije dovoljno dobar odgovor. Jer ovdje se doslovno radi o životu i smrti. Naučite ih da uvijek koriste kondome i da ‘ne’ znači ‘ne’!

4. Kad već govorimo o tome kako biti pravi čovjek…

Suosjećanje i poštovanje prema drugim ljudima, prema životinjama i prema prirodi je nešto što se uči. Jeste li to naučili svoje dijete? Čovjeka se prosuđuje po onome što on čini, a ne po boji kože, nacionalnosti, religiji, horoskopskom znaku ili stanju na računu. Prema drugima se treba ponašati onako kako bismo mi željeli da se ti drugi ponašaju prema nama. Zvuči jednostavno, ali unatoč tome roditelji zaboravljaju svojoj djeci objasniti ovu vrlo važnu stvar.

5. A dio odrastanje je i…

Sve što vaše dijete zna, naučilo je od vas. Pa ako nešto ne zna – opet ste vi ‘zaslužni’. Svatko treba za sobom pospremiti, oprati posuđe, nešto skuhati, pomesti, obrisati prašinu. A ako vaše dijete to ne radi, nešto ste učinili krivo. Također, jako je važno da naučite svije dijete kako da bude odgovorno prema novcu. A to uključuje i sastavljanje popisa za kupovinu, pronalaženje popusta, planiranje većih kupovina, štednja i slične stvari.

Dio normalnog odnosa prema novcu uključuje i popravljanje stvari a ne samo bacanje i kupovanje novog. Vaše dijete mora znati kako obaviti sitne kućanske popravke, poput popravljanja toaleta, uređenja okućnice, bojanja zidova.

6. Vaš je zadatak naučiti dijete i kako da se ponaša u društvu

Sigurni smo da ste svoje dijete kad je bilo malo naučili da pozdravlja i da kaže ‘hvala’. No vaše odraslo dijete trebalo bi se znati ponašati u formalnim situacijama, na sastancima i u drugim prigodama jer to će mu znanje svakako trebati u poslovnom svijetu. Također, odnos s drugim ljudima uključuje i pisanje formalnih pisama, e-mailova, molbi za posao i sličnih stvari. Vaše bi dijete trebalo znati i kako podići kredit, te na što paziti prilikom zaduženja. Vaša iskustva –  i dobra i loša – ovdje će mu biti neprocjenjiva.

7. Poučite ga i filozofiji

Recimo, naučite ga novac nije sve i da se one najvažnije stvari ne mogu kupiti. Tu će lekciju naučiti čim se prvi put nesretno zaljubi, no neće škoditi ni da mu vi to posebno naglasite.

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP