Prati nas

Vijesti

Iznad europskog prosjeka: U Hrvatskoj obitelji brinu o starijima

Odgovornost obitelji za dobrobit starijih osoba ima uporište i u hrvatskom Ustavu u kojem izrijekom stoji da su “djeca dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje”. Neformalna skrb za starije i nemoćne osobe stvara mnoge koristi, pa tako i uštede za državni proračun, no u Hrvatskoj se malo zna o problemima s kojima se suočavaju pružatelji takve usluge.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koliko košta umorvljenički dom?
foto: BigStock

Zbog starenje stanovništva u gotovo svim zemljama Europske unije (EU) sve je veća potražnja za dugotrajnom skrbi o starijim i nemoćnim osobama, a u Hrvatskoj se taj problem zasad u velikoj mjeri rješava pomoću obiteljske skrbi za starije, u čemu naša zemlja prednjači pred mnogim europskim državama, javlja Hina.

Dugotrajna skrb iziskuje velika izdvajanja iz javnih financija, bilo da je riječ o formalnoj skrbi u institucijama poput domova za starije i nemoćne ili izvaninstitucionalnoj skrbi kao što je socijalna pomoć u kući, no postoji i neformalna skrb, obično obiteljska i neplaćena, kada se za stare roditelje brinu djeca ili drugi članovi obitelji. Neformalna skrb za starije i nemoćne osobe stvara mnoge koristi, pa tako i uštede za državni proračun, no u Hrvatskoj se malo zna o problemima s kojima se suočavaju pružatelji takve usluge, ističe Marijana Bađun u članku objavljenom u Newsletteru Instituta za javne finacije,


U Hrvatskoj skrb za starije u obitelji iznad europskog prosjeka

Bađun navodi raspoloživa prava za pružatelje i primatelje neformalne skrbi, a riječ je o naknadama, pravu na plaćeni i neplaćeni dopust, opravdanim izostancima s posla i sl., te predlaže mjere za njihovo unaprijeđivanje temeljem primjera iz drugih europskih zemalja.

Prema Izvješću Europske komisije iz ove godine, u Hrvatskoj je skrb za starije u okviru obitelji bila iznad prosjeka europskih zemalja, no točne će se brojke znati nakon što završi istraživanje (Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe – SHARE) koje je u tijeku. Po dostupnima podacima, kod nas oko 17 posto osoba u dobi od 35 do 49 godina mora brinuti o starijim članovima obitelji barem nekoliko puta tjedno, što je više nego u zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) u kojoj su osim zemallja EU-a i SAD, Japan, Kanada i brojne druge.

Na Sredozemlju više obiteljske skrbi

U tim zemljama jedna od deset odraslih osoba neformalno, odnosno da za to nije plaćena, skrbi i njeguje osobe s funkcionalnim ograničenjima. Takvih je neformalnih pružatelja usluga od 8 do 16 posto u ukupnom stanovništvu, s time da ih je više u sredozemnim zemljama, što je povezano sa čvršćim i tradicionalnijim obiteljskim odnosima u tim krajevima. To potvrđuju podaci da na sjeveru Europe neformalni pružatelji usluga tjedno to rade manje od 10 sati, dok je u južnoj Europi više od 30 posto neformalne njege intenzivno i iznosi više od 20 sati. U Španjolskoj je, primjerice, udio intenzivne njege oko 50 posto.

Po podacima Europske komisije objavljenim u ovoj godini, Hrvatska je 2013. imala 274.000 funkcionalno ovisnih ljudi. Od toga je 16.000 bilo u institucijama, 17.000 primalo je formalnu kućnu njegu, a 108.000 novčane naknade.

Neformalna skrb za 241.000 osoba

Može se pretpostaviti da su ostale 133.000 osoba primale neformalnu skrb, kao i oni koji su dobivali novčane naknade, pa se ukupno radilo o 241.000 osoba. Prema projekciji EK-a, taj će se broj do 2060. povećati za 20.000.

Po izvješćima OECD-a, koristi od neformalne skrbi su trostruke – osobe kojima treba pomoć preferiraju da o njima brinu članovi obitelji i prijatelji, pružatelji skrbi trebali bi se osjećati dobro jer to rade za ljude koje vole, a neformalna skrb znatno smanjuje državne rashode.  Procijenjena ekonomska vrijednost neformalne skrbi uvelike prelazi vrijednost formalne. Ekonomska vrijednost neplaćenog obiteljskog rada, što uključuje kućanske poslove, brigu o djeci te o starijim i nemoćnim ukućanima, procjenjuje se na iznos između 20 i 37 posto europskog BDP-a.

U domovima za starije i nemoćne tek dva posto hrvatskog stanovništva

Zbog premalog broja domova za starije i nemoćne, u kojima je smješteno tek dva posto hrvatskog stanovništva starijeg od 65 godina, u Hrvatskoj okosnicu sustava dugotrajne skrbi o starijima čini upravo obitelj. Najčešće su to bračni partneri (u većem broju supruge nego supruzi), zatim odrasla djeca (češće kćeri), potom drugi članovi obitelji, a tek na kraju prijatelji i susjedi.

Odgovornost obitelji za dobrobit starijih osoba ima uporište i u hrvatskom Ustavu u kojem izrijekom stoji da su “djeca dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje”. Praksa zemalja OECD-a je da pružatelji ili primatelji neformalne skrbi dobivaju naknade, dok je u Hrvatskoj naglasak stavljen na pomoć primateljima skrbi.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama i kojoj je potrebna pomoć priznaje se pravo na doplatak za pomoć i njegu. Lani je to pravo koristilo 72.408 osoba za što je iz proračuna izdvojeno 407,7 milijuna kuna ili oko 470 kuna mjesečno po osobi.

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP