Prati nas

Zdravlje

Žene su počele živjeti dulje od muškaraca tek u 19. stoljeću

Žene žive dulje od muškaraca. To je jako dobro poznato i to je tako oduvijek, zar ne? Pa – ne! Znanstvenici su otkrili da se stopa smrtnosti kod muškaraca i žena počela razlikovati tek u 19. stoljeću, dok su prije i žene i muškarci imali podjednaku očekivanu životnu dob.

Objavljeno

|

Zašto žene žive duže?
foto: BigStock

Dobro je poznata činjenica da žene žive dulje od muškaraca, no to nije uvijek bio slučaj. Novo istraživanje otkrilo je da su se razlike u očekivanom životnom vijeku žena i muškaraca počele pojavljivati tek u 19. stoljeću, piše LiveScience.

Znanstvenici su analizirali podatke o ljudima rođenima između 1800. i 1935. u 13 razvijenih zemalja. Ustanovili su da se u tom periodu stopa smrtnosti i kod žena i kod muškaraca smanjila. No 1880. stopa smrtnosti kod žena počela se smanjivati značajno brže nego kod muškaraca, što je dovelo do razlika koje imamo danas.


Ovo otkriće pokazuje da je očekivano duži životni vijek kod žena zapravo pojava novijeg datuma. Riječ je o relativno novom demografskom fenomenu koji se počeo pojavljivati kod ljudi u 19. stoljeću. Na primjer, kod ljudi rođenih oko 1840. godine, stopa smrtnosti za žene i muškarce bila je otprilike ista. No već kod ljudi rođenih između 1880. i 1899., stopa smrtnosti kod muškaraca starih od 50 do 70 godine bila je oko 1,5 puta veća nego kod žena.

Među osobama rođenim nakon 1900., stopa smrtnosti muškaraca starih od 50 do 70 godina bila je skoro dva puta veća nego kod žena iste dobi. Najveći krivac za višu stopu smrtnosti kod muškaraca bile su bolesti srca i krvožilnog sustava, te je upravo to bio uzrok smrti kod oko 40 posto njih, objavljeno je u stručnoj publikaciji  Proceedings of the National Academy of Sciences.

Biološki gledano, muškarci su osjetljiviji na kardiovaskularne bolesti, no to je primijećeno tek kad se stopa smrtnosti zbog nekih drugih razloga, na primjer infekcija, počela smanjivati. Također, tjelesna masnoća u muškom se tijelu u odnosu na žensko drugačije raspoređuje, što dovodi do drugačijeg obrasca pretilosti koji pak muškarce s prekomjernom težinom čini ranjivijima prilikom promjene prehrane ili razine tjelesne aktivnosti.

Buduće studije istraživati će genetske razlike među spolovima koje su možda također povezane s većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP