Prati nas

Zdravlje

Žene su počele živjeti dulje od muškaraca tek u 19. stoljeću

Žene žive dulje od muškaraca. To je jako dobro poznato i to je tako oduvijek, zar ne? Pa – ne! Znanstvenici su otkrili da se stopa smrtnosti kod muškaraca i žena počela razlikovati tek u 19. stoljeću, dok su prije i žene i muškarci imali podjednaku očekivanu životnu dob.

Objavljeno

|

Zašto žene žive duže?
foto: BigStock

Dobro je poznata činjenica da žene žive dulje od muškaraca, no to nije uvijek bio slučaj. Novo istraživanje otkrilo je da su se razlike u očekivanom životnom vijeku žena i muškaraca počele pojavljivati tek u 19. stoljeću, piše LiveScience.

Znanstvenici su analizirali podatke o ljudima rođenima između 1800. i 1935. u 13 razvijenih zemalja. Ustanovili su da se u tom periodu stopa smrtnosti i kod žena i kod muškaraca smanjila. No 1880. stopa smrtnosti kod žena počela se smanjivati značajno brže nego kod muškaraca, što je dovelo do razlika koje imamo danas.


Ovo otkriće pokazuje da je očekivano duži životni vijek kod žena zapravo pojava novijeg datuma. Riječ je o relativno novom demografskom fenomenu koji se počeo pojavljivati kod ljudi u 19. stoljeću. Na primjer, kod ljudi rođenih oko 1840. godine, stopa smrtnosti za žene i muškarce bila je otprilike ista. No već kod ljudi rođenih između 1880. i 1899., stopa smrtnosti kod muškaraca starih od 50 do 70 godine bila je oko 1,5 puta veća nego kod žena.

Među osobama rođenim nakon 1900., stopa smrtnosti muškaraca starih od 50 do 70 godina bila je skoro dva puta veća nego kod žena iste dobi. Najveći krivac za višu stopu smrtnosti kod muškaraca bile su bolesti srca i krvožilnog sustava, te je upravo to bio uzrok smrti kod oko 40 posto njih, objavljeno je u stručnoj publikaciji  Proceedings of the National Academy of Sciences.

Biološki gledano, muškarci su osjetljiviji na kardiovaskularne bolesti, no to je primijećeno tek kad se stopa smrtnosti zbog nekih drugih razloga, na primjer infekcija, počela smanjivati. Također, tjelesna masnoća u muškom se tijelu u odnosu na žensko drugačije raspoređuje, što dovodi do drugačijeg obrasca pretilosti koji pak muškarce s prekomjernom težinom čini ranjivijima prilikom promjene prehrane ili razine tjelesne aktivnosti.

Buduće studije istraživati će genetske razlike među spolovima koje su možda također povezane s većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca.

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP