Prati nas

Zdravlje

Žene su počele živjeti dulje od muškaraca tek u 19. stoljeću

Žene žive dulje od muškaraca. To je jako dobro poznato i to je tako oduvijek, zar ne? Pa – ne! Znanstvenici su otkrili da se stopa smrtnosti kod muškaraca i žena počela razlikovati tek u 19. stoljeću, dok su prije i žene i muškarci imali podjednaku očekivanu životnu dob.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Zašto žene žive duže?
foto: BigStock

Dobro je poznata činjenica da žene žive dulje od muškaraca, no to nije uvijek bio slučaj. Novo istraživanje otkrilo je da su se razlike u očekivanom životnom vijeku žena i muškaraca počele pojavljivati tek u 19. stoljeću, piše LiveScience.

Znanstvenici su analizirali podatke o ljudima rođenima između 1800. i 1935. u 13 razvijenih zemalja. Ustanovili su da se u tom periodu stopa smrtnosti i kod žena i kod muškaraca smanjila. No 1880. stopa smrtnosti kod žena počela se smanjivati značajno brže nego kod muškaraca, što je dovelo do razlika koje imamo danas.


Ovo otkriće pokazuje da je očekivano duži životni vijek kod žena zapravo pojava novijeg datuma. Riječ je o relativno novom demografskom fenomenu koji se počeo pojavljivati kod ljudi u 19. stoljeću. Na primjer, kod ljudi rođenih oko 1840. godine, stopa smrtnosti za žene i muškarce bila je otprilike ista. No već kod ljudi rođenih između 1880. i 1899., stopa smrtnosti kod muškaraca starih od 50 do 70 godine bila je oko 1,5 puta veća nego kod žena.

Među osobama rođenim nakon 1900., stopa smrtnosti muškaraca starih od 50 do 70 godina bila je skoro dva puta veća nego kod žena iste dobi. Najveći krivac za višu stopu smrtnosti kod muškaraca bile su bolesti srca i krvožilnog sustava, te je upravo to bio uzrok smrti kod oko 40 posto njih, objavljeno je u stručnoj publikaciji  Proceedings of the National Academy of Sciences.

Biološki gledano, muškarci su osjetljiviji na kardiovaskularne bolesti, no to je primijećeno tek kad se stopa smrtnosti zbog nekih drugih razloga, na primjer infekcija, počela smanjivati. Također, tjelesna masnoća u muškom se tijelu u odnosu na žensko drugačije raspoređuje, što dovodi do drugačijeg obrasca pretilosti koji pak muškarce s prekomjernom težinom čini ranjivijima prilikom promjene prehrane ili razine tjelesne aktivnosti.

Buduće studije istraživati će genetske razlike među spolovima koje su možda također povezane s većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca.

.

Zdravlje

Markotić: ‘Među onima na respiratoru su ljudi u četrdesetima’

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić smatra da cjepivom koje imamo – onim protiv gripe – trebamo izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom.

Komentirajući za HRT pad broja novozaraženih koronavirusom uz istodoban porast broja oboljelih u bolnicama, Markotić je rekla da su cijelo vrijeme spominjali da će, kako budu rasli brojevi, više ljudi biti u bolnicama, kao i slučajeva sa smrtnim ishodom. “Ipak, ono što vidimo u nekoliko većih klinika, uključujući našu, posljednih tjedan dana polako pada taj broj, ali to nije razlog za opuštanje ili predikciju”, kaže.


U bolnicu dolaze u teškom stanju

Dodala je da bolesnici koji dolaze u bolnicu uglavnom završavaju s upalama pluća ili u teškom stanju te trebaju respirator, vrlo često sa zatajenjem bubrega, pluća. Naglasila je da među njima ima i onih mlađe dobi, od 40 do 50 godina, ali i starijih.

“Zamjetno je da većina njih ima veći broj različitih kroničnih bolesti, ali za razliku od prve faze kad su to uglavnom bili stari ljudi iz domova u koje je virus prodro, sad je većinom riječ o kućanstavima u koja su ukućani donijeli virus”, rekla je Markotić za HRT.

Što je s cjepivom?

Markotić je rekla da su i američko i britansko cjepivo u visokim fazama, a Rusi su također objavili određene rezultate koji se čine veoma dobri. Dodala je da je danas u Klinici za infektivne bolesti bio i veleposlanik SAD-a koji je rekao da će biti važno da netko proizvede cjepivo i pri tome nije bitno tko: “Kad se napokon vidi tko će prvi moći ponuditi cjepivo, znat će se s kim će se sklapati ugovor i koje će točno cijene biti.”

Naglasila je da moramo cjepivom koje imamo, onim protiv gripe, izbjeći scenarij da u isto vrijeme imamo infekciju jednim i drugim virusom. Bilo bi dobro da se cijepi što šira populacija, dodala je.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP