Prati nas

Zdravlje

Žene su počele živjeti dulje od muškaraca tek u 19. stoljeću

Žene žive dulje od muškaraca. To je jako dobro poznato i to je tako oduvijek, zar ne? Pa – ne! Znanstvenici su otkrili da se stopa smrtnosti kod muškaraca i žena počela razlikovati tek u 19. stoljeću, dok su prije i žene i muškarci imali podjednaku očekivanu životnu dob.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Zašto žene žive duže?
foto: BigStock

Dobro je poznata činjenica da žene žive dulje od muškaraca, no to nije uvijek bio slučaj. Novo istraživanje otkrilo je da su se razlike u očekivanom životnom vijeku žena i muškaraca počele pojavljivati tek u 19. stoljeću, piše LiveScience.

Znanstvenici su analizirali podatke o ljudima rođenima između 1800. i 1935. u 13 razvijenih zemalja. Ustanovili su da se u tom periodu stopa smrtnosti i kod žena i kod muškaraca smanjila. No 1880. stopa smrtnosti kod žena počela se smanjivati značajno brže nego kod muškaraca, što je dovelo do razlika koje imamo danas.


Ovo otkriće pokazuje da je očekivano duži životni vijek kod žena zapravo pojava novijeg datuma. Riječ je o relativno novom demografskom fenomenu koji se počeo pojavljivati kod ljudi u 19. stoljeću. Na primjer, kod ljudi rođenih oko 1840. godine, stopa smrtnosti za žene i muškarce bila je otprilike ista. No već kod ljudi rođenih između 1880. i 1899., stopa smrtnosti kod muškaraca starih od 50 do 70 godine bila je oko 1,5 puta veća nego kod žena.

Među osobama rođenim nakon 1900., stopa smrtnosti muškaraca starih od 50 do 70 godina bila je skoro dva puta veća nego kod žena iste dobi. Najveći krivac za višu stopu smrtnosti kod muškaraca bile su bolesti srca i krvožilnog sustava, te je upravo to bio uzrok smrti kod oko 40 posto njih, objavljeno je u stručnoj publikaciji  Proceedings of the National Academy of Sciences.

Biološki gledano, muškarci su osjetljiviji na kardiovaskularne bolesti, no to je primijećeno tek kad se stopa smrtnosti zbog nekih drugih razloga, na primjer infekcija, počela smanjivati. Također, tjelesna masnoća u muškom se tijelu u odnosu na žensko drugačije raspoređuje, što dovodi do drugačijeg obrasca pretilosti koji pak muškarce s prekomjernom težinom čini ranjivijima prilikom promjene prehrane ili razine tjelesne aktivnosti.

Buduće studije istraživati će genetske razlike među spolovima koje su možda također povezane s većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca.

.

Zdravlje

Preventivno uzimate aspirin za srce? Neki znanstvenici to ne preporučuju

Nova studija nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Štoviše, pokazalo se da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Ako još uvijek svakodnevno uzimate aspirin kako biste spriječili srčani udar, slobodno možete prestati to raditi, piše CNN. Aspirin je jedan od najkorištenijih lijekova na svijetu, no brojni ga zdravstveni stručnjaci više ne preporučuju.

Naime, nova studija objavljena u srijedu u britanskom Časopisu kliničke farmakologije, nije pronašla nikakve dokaze da bi ljudi koji su inače dobrog kardiovaskularnog zdravlja trebali uzimati male doze aspirina. Istraživanje usredotočeno na niske doze aspirina (manje od 325 miligrama dnevno), pokazalo je da rizik od krvarenja zbog toga što lijek razrjeđuje krv, nadmašuje potencijalne koristi lijeka.


Prošle su godine promijenjene u Americi promijenjene službene smjernice o uzimanju lijeka, nakon što su Američki koledž kardiologije i Američko udruženje za bolesti srca aspirin preporučili samo onim pacijentima koji su imali operaciju srca te moždani ili srčani udar. Savjet britanskih stručnjaka je sličan.

Ova analiza koja je uključila 67 studija, otkrila je da je uzimanje malih doza aspirina kod ljudi koji nemaju srčane tegobe, povezano sa 17 posto manjom incidencijom za srčani ili moždani udar. Međutim, to je također povezano s 47 posto višim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja i 34 posto višim rizikom krvarenja u mozgu.

“Naš rad potvrđuje da nema dokaza da je potrebno preventivno uzimati aspirin. Glavna poruka našeg rada je da su male doze aspirina korisne jedino kad već imate neki problem sa srcem”, rekli su autori studije, dr. Lee Smith, sa Sveučilištu Anglia Ruskin u Velikoj Britaniji i dr. Nicola Veronese sa Sveučilišta Palermo u Italiji.

“Niske doze aspirina su najčešći oblik terapije u svijetu. No naše istraživanje sugerira da je potencijalni rizik od krvarenja ne bi trebalo zanemariti”, kazali su Smith i Veronese.

S obzirom na velik broj mogućih drugih zahvata i terapija dostupnih za liječenje bolesti srca (poput statina, lijekova za krvni tlak i preporuka o prestanku pušenja i gubitku prekomjerne težine),  znanstvenici kažu da uzimanje aspirina kao prevencije srčanih bolesti nije potrebno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP