Prati nas

Zdravlje

Neočekivane prednosti hladnog vremena

Ne volite zimu? Zamotate se u dekicu i čekate da prođe? Možda biste ipak trebali prigrliti niže temperature jer hladnoća donosi i neke neočekivane prednosti. Na primjer, pomaže vam da izgubite ponešto prekomjernih kilograma. Da, zaista!

Silvija Novak

Objavljeno

|

Je li hladnoća zdrava? Liječenje hladnoćom
foto: BigStock

Volite li zimu ili ste više ljetni tip? Bez obzira koji bio odgovor na to pitanje, čeka nas još par mjeseci hladnog vremena. Ali zima je zapravo dobra za vas. Evo zašto:

1. Hladnoća vam pomaže da smršavite

Kako starimo, naš metabolizam usporava što dovodi do nakupljanja kilograma. Dobra je vijest da u ljudskom tijelu postoje dvije vrste masnoća: bijela i smeđa masnoća. Smeđa masnoća proizvodi toplinu sagorijevajući kalorije. Tu vrstu masnoće koriste male bebe kako bi regulirale tjelesnu temperaturu. Većina smeđe masnoće nestane kako odrastamo, no nešto ipak ostane i u kasnijim godinama. I pogodite što? Kad nam je hladno, naše tijelo koristi upravo tu masnoću i sagorijeva kalorije kako bi se zagrijalo.


2. Hladno vrijeme vam može pomoći kod bolova

U nekim zemljama hladnoća se sasvim ozbiljno koristi u medicinske svrhe. Finci su tako proveli sitraživanje pri kojemu su deset žena uranjali u hladnu vodu tek nešto malo iznad temperature smrzavanja u periodu od tri mjeseca (tzv. krioterapija). Kasnije analize krvne slike pokazale su povećane vrijednosti norepinefrina uslijed izlaganja hladnoći. To je kemikalija u našem živčanom sustavu koja ima različite funkcije uključujući i onu u suzbijanju boli.

I dok je krioterapija različita od jednostavnog boravka vani na hladnoći i nema jednak učinak, u Japanu se terapija hladnoćom već više od 30 godina koristi u liječenju reumatskih i sličnih problema. Pacijenti tako po tri minute borave u prostoriji ohlađenoj na minus 166 stupnja Celzija. Poznato je da je takav tretman svojedobmno isprobala i glumica Demi Moore. Osim toga, led je već dugo u upotrebi kao prirodni anestetik jer umrtvljuje bol kod ozljeda i smanjuje oticanje.

3. Hladno vrijeme može poboljšati vaš seksualni život

Istraživanjem je utvrđeno da se kod muškaraca s dolaskom jeseni te ponovno u veljači povećava razina testosterona, dok tijekom ljetnih mjeseci ta razina opada. Znači, što je hladnije, razina testosterona je veća. Iako testosteron nije jedini zaslužan za muškarčev libido, manjak testosterona može smanjiti sposobnost muškarca da vodi zadovoljavajuć seksualni život. I sad povežite veću razinu testosterona s našom navikom da se tijekom zimskih mjeseci zatvorimo u kuću na toplo i dobit ćete odgovor na pitanje čime se još – osim gledanja televizije – ljudi tijekom velikih hladnoća bave.

4. Hladnoća ubija insekte prijenosnike bolesti

Hladnoća uvelike pomaže javnom zdravstvu tako što ubija mikroorganizme i insekte koji mogu biti prijenosnici bolesti. Jedna od bojazni vezana uz globalno zarijavanje je upravo to da u budućnosti možda neće biti dovoljno hladno da se smrznu svi potencijalno opasni napasnici.

5. Hladna klima je povezana s dugovječnošću

U znanstvenoj studiji objavljenoj u časopisu Cell, znanstvenici sa Sveučilišta u Michiganu otkrili su da kod nekih oblika crva izloženost hladnoći dovodi do promjena u njihovom genetskom kodu koji pak znači i produljenje njihovog životnog vijeka.

Nadalje, istraživanje iz 2006. koje je proveo Scripps Reasearch Institute, pokazalo je da i miševi kojima je snižena tjelesna temperatura žive i do 20 posto dulje. 2009. pak znanstvenici sa Sveučilišta Stony Brook ustanovili su da dagnje u tolim vodama Španjolske žive samo do 29 godina, dok iste takve dagnje u hladnim vodama Rusije mogu doživjeti starost od čak 200 godina. Naravno, ono što vrijedi za jednostavne organizme nije uvijek primjenjivo i na čovjeka.

No prije nego se odmah preselite u hladnije krajeve, važno je da uvidite i cijenu koja ponekad dolazi s jakom studeni. Naime, baš u ovo, hladnije doba godine, stopa smrtnosti raste. Krvni tlak se povećava zimi, sezona gripe također uzima svoj danak jer se virus brže širi ako je hladno i suho. Osim toga, tijekom zimskih mjeseci manje boravimo vani što znači i manje vitamina D.

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP