Prati nas

Mozaik

Svjetski je dan smijeha – evo u čemu nam sve smijeh pomaže

10. siječanj je Svjetski dan smijeha. Smijeh, ta jednostavna i ugodna radnja, osnažuje imunitet, smanjuje stres i tjeskobu, pomaže nam brže ozdraviti i općenito se osjećati bolje. Od smijeha imamo puno koristi pa neka ne prođe niti jedan dan da se barem malo ne osmjehnete.

Objavljeno

|

Najbolji vicevi. Smijeh je zdrav.
foto: BigStock

Smijeh je jedna od najboljih stvari na svijetu. On spaja ljude i učvršćuje njihovu povezanost. Sve od opreznog smješkanja pa do smijeha od kojeg zaboli trbuh, može promijeniti atmosferu u nekoj prostoriji od hladne i nepoznate do prijazne i obiteljske. Smijeh nam čini toliko dobra da ga treba uvijek tražiti više. Kako nam sve koristi istražili su dr. Lee Berk i dr. Stanley Tan s Loma Linda sveučilišta u Kaliforniji.

1. Smijanje snižava krvni tlak

Ljudi s nižim tlakom, pa čak i oni s normalnom razinom, imaju manji rizik od moždanog i srčanog udara. Nasmijte se stoga barem malo svaki dan, potražite u novinama stranicu s vicevima i uživajte u ovom učinkovitom lijeku.


2. Snižava razinu hormona stresa

Snižavanje razine hormona stresa bit će vam korisno jer automatski snižavate i osjećaj tjeskobe te se osjećate bolje. Osim toga, niža razina stresa povećeva opći imunitet organizma pa ste manje skloni obolijevanju. Razmislite o tome: jedan vic ispričan među kolegama, smanjuje stres na poslu što je svima prijeko potrebno.

3. Dobra vježba za trbušne mišiće

Još jedna korisna strana smijeha je učvršćivanje trbušnih mišića. Kad se smijete, mišići u vašem trbuhu se stežu, slično kao i kad radite trbušnjake. U međuvremenu, oni mišići koje pri smijanju ne koristite se opuštaju. Ovakva vježba za ravan trbuh zasigurno je zabavnija od običnog vježbanja.

4. Popravlja stanje vašeg srca

Smijeh je sjajana vježba za srce, posebno za one koji zboh bolesti ili ozlijede ne smiju vježbati. Od smijeha srce brže kuca i pumpa više krvi kroz žile, a sat vremena smijeha sagorjet će podjednako kalorija kao i sat vremena laganog hoda.

5. Potiče stvaranje T bijelih krvnih zrnaca

Tzv. T limfociti su specijalizirani za vaš imunitet i miruju dok se u tijelu ne stvori potreba za njihovom aktivacijom. Kad se smijete, aktivirate T limfocite i oni vam istoga trena počnu pomagati u borbi s bolešću. Sljedeći put kad se prehladite, pridodajte smijeh na listu potrebnih lijekova.

6. Potiče lučenje endorfina

Endorfini su prirodni lijek tijela protiv bolova. Smijanjem otpuštate endorfine što može pomoći ukloniti kroničnu bol i od čega ćete se generalno bolje osjećati.

7. Od smijeha se općenito osjećate bolje

Smijeh pridonosi općenitom osjećaju zadovoljstva. Liječnici su ustanovili da se ljudi koji pozitivno gledaju na život lakše bore s bolestima od onih koji na sve gledaju negativno. Zato se smijte kako bi imali ljepši i dulji život.

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP