Prati nas

Mozaik

50 razloga zašto biste ipak trebali otići na godišnjicu mature

Bliži vam se godišnjica mature i to ona okrugla? Razmišljate biste li uopće trebali otići. Uvjeravamo vas da biste svakako trebali biti tamo. Niste niti svjesni koliko će to emocija pokrenuti i što se sve može dogoditi. Zato ne propuštajte tu jedinstvenu priliku jer bi vam poslije moglo biti žao.

Objavljeno

|

Da li ići na godišnjicu mature? Kako proslaviti godišnjicu mature.
foto: Pexels

Ne oklijevajte da ipak dođete na proslavu 30, 40 ili 50 godina od mature. Postoji puno razloga zašto biste doista trebali biti tamo. Nabrojat ćemo samo neke, a vi slobodno dodajte još koji…

1. Budite zahvalni što uopće možete ići.


2. Shvatit ćete da su neki od prijatelja s kojima ste odrasli i dalje vrlo zabavni.

3. Nevjerojatno je što ste sve preživjeli tijekom odrastanja. Sjećate se onih ludih vožnji autom? Ispita za koje niste učili a svejedno ste ih prošli? Učitelja koje ste smatrali strogima no sad uviđate da su bili u pravu?

4. Gledate stare fotografije i ne možete vjerovati da ste nekad stvarno imali tako malo godina.

5. Razmišljate o svojoj obitelji i kako je vaše odrastanje bilo za vaše roditelje i bake i djedove.

6. Ponovno povezivanje sa starim prijateljima važno je i moćno.

7. Na obljetnicu mature možda dođe i koji profesor. Zar vas ne zanima što je bilo s njima?

8. Ne možete vjerovati da neki od vaših kolega više nisu na ovom svijetu. Vi ste ih nadživjeli. Zanima vas što im se dogodilo.

9. Sjetit ćete se nekih bedastih stvari koje ste rekli ili učinili i pomislit ćete zašto ste to uopće napravili.

10. Sjetit ćete se i nekih jako dobrih odluka koje ste donijeli iako ste tada bili samo srednjoškolac.

11. Neki su vaši kolege prošli rat. Pitajte ih o tome.

12. Razgovarat ćete s kolegama koji su imali doista težak život. Vidjet ćete njihovu bol, a niste imali pojma što se događa.

13. Nedostajat će vam oni prijatelji koji nisu došli, ali su još uvijek ovdje negdje. Raspitivat ćete se o njima.

14. Vidjet ćete stare prijatelje u nekom novom, mudrijem svjetlu.

15. Gledat ćete neke ljude i shvatiti da se niste s njima mogli povezati u srednjoj školi, a ne možete ni sada.

16. Nedostajat će vam onaj jako dobar prijatelj koji je umro vrlo mlad.

17. Razgovarat ćete o prošlim vremenima, prošlim djevojkama i dečkima.

18. S nekima ćete se sad povezati iako prije niste bili prisni.

19. Možda ćete svi skupa posjetiti staru školu. To će u vama pobuditi nevjerojatne emocije.

20. S nostalgijom ćete šetati starim hodnicima, učionicama i sportskom dvoranom.

21. Razgovarat ćete o onim stvarima koje ste učinili a nikako niste trebali.

22. Shvatit ćete da ste sada zaista puno mudriji.

23. Puno ćete se smijati.

24. Vaše će vas emocije iznenaditi.

25. Bit ćete iscrpljeni jer će vam ponovno povezivanje s ljudima oduzeti mnogo energije.

26. Razmišljat ćete o tome što vas je motiviralo dok ste bili u školi, što vas je zanimalo, što vas je mučilo i kamo vas je to odvelo.

27. Ponovno ćete proživjeti neke neprocjenjive trenutke.

28. Sjetit ćete se i nekih bolnih trenutaka i kako ste ih preživjeli.

29. Razmišljat ćete o kolegama koji su vam bili uzor i primijetit ćete da ste i vi zapravo bili jednako velika faca.

30.  Vaša prelijepa prijateljica i dalje je prelijepa.

31. Onaj prijatelj koji je bio pravi štreber, sada je poznati i priznati liječnik.

32. Onaj najpopularniji kolega upao je u strahovite nevolje, čak je bio i u zatvoru. Ma tko bi si to mislio?

33. Vidjet ćete i neke prijatelje koji nisu zdravi i imaju tegobe. A neki drugi, koji su vam se oduvijek činili neosjetljivima, danas su brižni i blagi.

34. Shvatit ćete da danas ne osjećate gotovo nikakav stres u usporedbi sa školskim danima.

35. Gledat ćete na svije kolege istim očima kao i onda. Iako sada možda već imaju 58, ili 68 godina, vama izgledaju kao 18-godišnjaci.

36. Shvatit ćete koliko je život kratak. Uživajte u svakom trenutku.

37. Možete biti ono što doista jeste. Nikome ne morate ništa dokazivati.

38. Sjećate li se faze kad ste mislili da ste nepobjedivi?

39. Pokazivat ćete fotografije svije djece i unučadi i pričati o njima.

40. Zapitat ćete se: ‘Hoću li ove ljude ikad više vidjeti?’

41. Ponovno ćete slušati svu onu odličnu glazbu i sjetit ćete se što su vam te pjesme značile. Možda čak i zaplešete.

42. Iskreno ćete se razveseliti nekim starim prijateljima i zakleti se da nećete ponovno izgubiti kontakt.

43. Možda će se roditi neke nove simpatije, čak i veze. Zašto ne?

44. Prepričavat ćete stare anegdote i priče. Možda ćete se sjetiti stvari koje su vaši prijatelji već zaboravili. Ili će vas oni podsjetiti na nešto čega se vi više ne sjećate.

45. Ponovno ćete vidjeti vašu srednjoškolsku simpatiju.

46. Postat ćete prijatelji na Facebooku. Tako ćete doista ostati povezani.

47. Prisjetit ćete se politike u doba vaše mladosti i uvidjeli da se nije baš puno toga promijenilo. Ili možda je?

48. Shvatit ćete da su pred vama stvarni ljudi. I koga zapravo briga za bore?

49. Naučit ćete vrijednost dijeljenja.

50. Zamislit ćete se nad sadašnjim trenutkom i početi ga više cijeniti. Nešto tako jednostavno kao obljetnica mature može učiniti sve to.

.

Mozaik

A zašto, zapravo, umirovljenike ne pustimo da rade, ako to žele?

Bilo bilo bi normalno pustiti one koji žele raditi da rade i da uplaćuju doprinose i poreze kako bi svima drugima, uključujući i onima koji žele uživati u miru mirovine, bilo bolje.

Objavljeno

|

Svaki put kada se netko zauzme da se umirovljenicima, umjesto sadašnja 4 radna sata, omogući rad na puno radno vrijeme uz zadržavanje mirovine, pokrene se lavina negativnih komentara. Na meti se nađu predstavnici udruga i političari koji se zalažu za ukidanje diskriminacije umirovljenika na tržištu rada.

U raspravu se podmeće i niz lažnih argumenata, poput: “Trebalo bi se boriti za veće mirovine, a ne za rad u mirovini.” Kao da jedno isključuje drugo pa se po toj izvitoperenoj logici borba za pravo na rad tumači kao borba protiv mirovina dostatnih za život. U nastavku smo se pozabavili najčešćim zabludama kada se govori o ovoj temi.


“Stari će oteti posao mladima”

Iako je tržište rada već gotovo godinu dana (na pola radnog vremena) otvoreno umirovljenicima, pokazalo se da su se na njega vratili tek malobrojni. Naime, zadnjeg dana 2018. godine radilo je 5.138 umirovljenika, dok ih je 21. rujna bilo 13.829. Iz toga možemo zaključiti da je mirovinska reforma motivirala svega 8.891 umirovljenika na rad u okvirima zakonski dopuštenoga.

Ilustracije radi kažimo da je krajem rujna Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćivao 1.240.266 mirovina pa ispada da je mirovinska reforma na rad potaknula svega 0.7% primatelja hrvatskih mirovina. S obzirom na iznesene brojke i činjenicu da hrvatski poslodavci ističu koliko im je teško otvorena radna mjesta popuniti kvalitetnim radnicima, priča o umirovljenicima koji ugrožavaju potencijalne mlade radnike jednostavno je – šuplja.

“Starima treba zabraniti rad, jer nam se mladi iseljavaju”

Još jedna zabluda. Istraživanje koje je provedeno na novim iseljenicima u Njemačku pokazali su da novac i posao nisu priroritet. “Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje”, kazao je dr. Tado Jurić koji je ispitao 1.200 iseljenika. Čak 55% ispitanika je imalo posao prije iseljavanja.

“Stari su potrošeni”

“Stari nemaju ništa za ponuditi i trebaju se maknuti da mladi imaju mjesta.” Ovo je samo jedan od mora sličnih komentara koji otvoreno diskriminiraju prema dobi. Kada stariji diskriminiraju starije, onda to nazivamo internaliziranim ageizmom. Osim toga, tvrdilo se da su stariji ljudi bolesni i iscrpljeni radnim vijekom te da se ne mogu nositi s fizičkim zahtjevima novih poslova.

Za očekivati je da takve komentare, iz vlastite vizure, daju ljudi koji su zaista teško fizički radili i koji objektivno ne mogu više raditi. No postoje i drugačiji umirovljenici kao što je i ponuda poslova puno šira od teškog manualnog rada. U mirovini su i brojni intelektualni radnici, profesori, znanstvenici, umjetnici, arhitekti, liječnici, novinari i inženjeri čije iskustvo je nezamjenjivo i koji svojim radom mogu i dalje pridonositi društvu. Jednostavno, bilo bi ih se glupo odreći.

Upravo njih pronalazimo u podacima da je 2018. godine najviše zaposlenih umirovljenika bilo u znanstvenim, stručnim i tehničkim djelatnostima. Najmanje je umirovljenika radilo u građevinarstvu i turizmu. U 2019. godini zamjetan je porast oglasa kojim se traže zaštitari i čuvari, što je idealna niša za umirovljene policajce i vojnike.

foto: Pixabay

“Stari će zatrpati državne službe”

Neće. Postoje propisi prema kojima se umirovljuju osobe u državnim i javnim službama. S druge strane postoji privatni sektor koji nije podložan tim propisima. Sjetite se slučaja uglednog neurokirurga Josipa Paladina kojega se javna ustanova odrekla zbog njegove dobi za umirovljenje. U isto vrijeme, privatne bolnice i klinike otimale su se za njegove stručne ruke. Zašto bi itko morao birati između punog radnog vremena i mirovine, svojeg otplaćenog osiguranja za starost?

“U normalnim državama umirovljenici idu na krstarenja”

Zapravo, u normalnim državama umirovljenici velikim dijelom rade da bi išli na krstarenja. Osim ako nisu radili u izdašno plaćenim branšama pa sada imaju zavidnu štednju i skupo plaćena mirovinska osiguranja.

Prema podacima njemačkog Ministarstva rada 2016. godine u Njemačkoj je radilo čak 943.000 umirovljenika. Taj je broj od tada samo rastao pa njemački mediji javljaju da u toj zemlji više od 3 milijuna umirovljenika obavlja povremene takozvane mini-poslove na kojima mogu mjesečno zaraditi do 450 eura bez oporezivanja.

Nizozemski think tank Netspar u svojem istraživanju “Rad poslije umirovljenja” iz 2016. godine navodi da različiti narodi različito poimaju rad u mirovini. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja, a među njima, nažalost, nije Hrvatska. “Dok je rad u mirovini nešto neuobičajeno u Španjolskoj (3%), Sloveniji (3%), Poljskoj (5%) i Francuskoj (5%), relativno je čest među umirovljenicima Estonije (22%), Švedske (21%), Švicarske (20%) i Danske (14%)”, navodi Netspar. U Hrvatskoj, izračunali smo to iz gore navedenih podataka, samo 1% umirovljenika sudjeluje na tržištu rada.

I Sjedinjene Države bilježe sve više onih koji žele raditi nakon 70. rođendana. Prema službenim podacima, njihov se broj u posljednjih 20 godina podigao s manje od 10% na gotovo 15%.

foto: PAnnie Gray/Unsplash

“Ne želim umrijeti na poslu”

Često govorimo kako su gimnasticiranje, boravak u prirodi, čitanje i rješavanje križaljki ključni za održavanje fizičkog i psihičkog zdravlja u starosti. No jednako je dobar i rad u poticajnoj okolini. Često tako čujemo od ljudi koji su umirovljeni kako se osjećaju isključenima iz društva i nepotrebnima, zatvaraju se u kuću i stare suprotno od onoga što bismo nazvali aktivnim starenjem.

Čak i neki povremeni posao vraća im smisao, održava društvene kontakte i blagotvorno djeluje na zdravlje. Istraživanje koje je provedeno na Sveučilištu Oregon pokazalo je da rad nakon 65. rođendana može produžiti život za više od desetljeća, dok samo jedna godina rada nakon 65. rođendana može smanjiti rizik od smrtnosti za čak 11%.

Znate li da ni među umirovljenicima nema pravice?

Hrvatski ratni vojni invalid koji je invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvario prema posebnom zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja od 1.1. 2019. godine, može raditi uz invalidsku mirovinu na puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine (mirovinski faktor 0,6667, odnosno smanjenje mirovine za oko 1/3). Uz to, umirovljeni vojni i policijski službenici mogu birati puno radno vrijeme s pola mirovine ili pola radnog vremena s punom mirovinom.

S druge strane, korisnicima obiteljske mirovine, a zapravo socijalno ugroženim ženama, nije dana nikakva mogućnost zaposlenja bez obustave isplate mirovine. Protiv ovih nepravdi se zahtjevom za ocjenom ustavnosti pobunio i Sindikat umirovljenika Hrvatske.

Glasni su oni koji ne žele raditi, iako ih nitko na to ne tjera

Uz sve navedeno, jasno je da protivnici rada u mirovini nemaju argument te da svoje neutemeljene stavove pokušavaju nametnuti neistomišljenicima. A zapravo, bilo bi normalno pustiti one koji žele raditi da rade. Pri čemu bi trebalo težiti tomu da rade zato što žele, a ne zato što moraju. I da tako uplaćuju doprinose i poreze kako bi svima drugima, uključujući i one koji opravdano žele uživati u miru mirovine, bilo bolje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP