Prati nas

Mozaik

Trenutak istine: Ovo su najprljavije stvari u vašem stanu

Pospremanje i čišćenje stana nitko pretjerano ne voli. No što se mora – nije teško! Ali je li vaše čišćenje baš tako učinkovito kao što mislite? Možda ste upravo one najprljavije dijelove kuće izostavili. Ovaj popis možda vam pomogne da se sljedeći put usredotočite na one najvažnije dijelove doma.

Objavljeno

|

Kako dobro očistiti kuću?
foto: Pexels

Nitko baš ne voli čistiti, no postoje stvari koje bi se trebale čistiti gotovo svakoga dana, iako to rijetko činimo. Evo na kojim se to mjestima i predmetima zadržava najviše nereda, prljavštine, mikroba i raznih drugih nepoželjnih posjetitelja.

Ulaz u kuću

Glavni ulaz u kuću vrlo je bitan jer može imati učinak na to kako ćete se osjećati kad dođete doma i koliko ćete opušteni biti. Sklonite zato sve nepotrebno s ulaza, torbe koje ne koristite, jakne i kapute, cipele. Sve to spremite na svoje mjesto i neka ulaz bude uredan. Čist i gostoljubiv.



Kuhinjske krpe

Mnogi prilikom kuhanja i čišćenja koriste kuhinjske krpe kako bi obrisali ruke i onda tim istim krpama brišu posuđe. No kako ljudi često ne peru ruke dovoljno temeljito da s njih otklone sve mikrobe, oni često završe na krpama, a potom i na posuđu. Zato ako koristite kuhinjske krpe (a ne, recimo, papirnate jednokratne ručnike) mijenjajte ih vrlo često, po mogućnosti svaki dan i perite ih na visokoj temperaturi.

Spužva

Na spužvi živi čitav niz mikroorganizama. No dobra je vijest da se čak 99 posto tih potencijalno opasnih bakterija i plijesni može ubiti ubacite li mokru spužvu na jednu minutu u mikrovalnu pećnicu. No čak i ako nemate mikrovalku, spužvu možete dobro iskuhati. Kuhajte je u vreloj vodi oko pet minuta i potom je možete ponovno koristiti bez straha.

Kuhinjske i kupaonske površine

Površine u ove dvije prostorije naročito se brzo prljaju. Držite zato bočicu sa sredstvom za čišćenje i krpu od mikrovlakana uvijek na dohvat ruke i svakodnevno prebrišite te površine. A kad se već bavite time, ne zaboravite kuhinjski sudoper i kupaonski umivaonik – ondje se također talože bakterije. Važno je i dobro osušiti krpe i ručnike koji se tamo nalaze jer vlažne tkanine pogoduju razvoju plijesni. Također, ljudi često zaboravljaju na stvari koje se najčešće diraju – kvake i prekidače, pogotovo one u blizini toaleta.

Daljinski upravljač

Daljinac je možda i najprljaviji predmet koji imate u kući. Bilo bi dobro da ga svaki dan obrišete krpom na koju ste nanijeli sredstvo za dezinfekciju. Također, prljavi su i telefoni te bi ih isto trebalo redovito čistiti pogotovo zato što ih prinosimo licu i ustima. Razmislite samo o svim mjestima na kojima ste bili i na kojima ste koristili telefon. Strašno, zar ne?

Ženske torbice

To je posebna priča. Torbice odlažemo na pod u restoranu, toaletu, autobusnoj stanici – i onda ih stavljamo na radnu površinu u kuhinji. Da biste očistili torbicu – pogotovo njezinu donju stranu koja je najviše bila u doticaju s prljavim površinama – možete koristiti vlažne maramice. Najbolje su one koje imaju dezinfekcijski učinak.

I još nekoliko malih ali korisnih trikova

– Kad ujutro ustanete, odmah pospremite krevet. Osjećat ćete se bolje ako vam spavaća soba bude pospremljena.

– Redovito praznite kantu za smeće i ne dozvolite nagomilavanje odpadaka.

– Robu za pranje odlažite u posebnu kutiju i ne dozvolite da se odjeća gomila po stanu.

.

Mozaik

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina

Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima. Ustanovljeno je da su ljudi najsretniji kad su tinejdžeri i kad zađu u sedamdesete.

Objavljeno

|

Ljudi su najsretniji kad im je 16 i 70 godina, pokazalo je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji. Rezultati studije pod nazivom Resolution Foundation pokazali su da su ljudi uglavnom zadovoljniji svojim životom i samim sobom kao tinejdžeri te ponovno kasnije u životu.

Istraživanje je trajalo sedam godina a proveo ga je Nacionalnu ured za statistiku. Studija također sugerira da razina tjeskobe počinje rasti sredinom dvadesetih i sredinom pedesetih. Nakon kratkotrajnog pada u kasnijim tinejdžerskim godinama, razina općeg zadovoljstva u dvadesetima opet raste. No oko tridesete godine dolazi do značajnog pada, a ljudi ponovno pronalaze svoju sreću tek u pedesetima. Nakon toga, krivulja ponovno raste i dosiže vrhunac u sedamdesetim godinama.



Istraživanje subjektivnog osjećaja sreće započelo je 2010. na zahtjev tadašnjeg premijera Velike Britanije, Davida Camerona koji je zaključio da se uspjeh neke zemlje ne može mjeriti isključivo financijskim pokazateljima.

“Vrijeme je da priznamo da je život mnogo više od novca koji posjedujemo. Nije važan GDP (BDP – bruto domaći proizvod), već GWB, odnosno “general wellbeing” (opće blagostanje). Vjerujem da je popravljanje osjećaja dobrobiti i blagostanja naš glavni politički zadatak”, rekao je Cameron.

“Pohvalno je što sve više političara razmišlja i o dobrobiti i blagostanju građana, a ne samo o njihovim primanjima”, kaže politički analitičar, George Bungham. “No taj njihov novi interes za dobrobit građana trebao bi biti nadopuna brizi o primanjima, a ne njegova zamjena.”

Dodao je i da ovo istraživanje pokazuje da je život neke zemlje puno više od puke priče o BDP-u te da postoje trendovi onkraj ekonomije koji mogu puno promijeniti kad je u pitanju osjećaj sreće i zadovoljstva. Prema istraživanju Resolution Foundation, sreća ovisi najprije o dobrom zdravlju, poslu i partneru. No razina zadovoljstva također ovisi o dobi osobe, prihodima i mjestu života.

Nastavi čitati