Prati nas

Mozaik

Trenutak istine: Ovo su najprljavije stvari u vašem stanu

Pospremanje i čišćenje stana nitko pretjerano ne voli. No što se mora – nije teško! Ali je li vaše čišćenje baš tako učinkovito kao što mislite? Možda ste upravo one najprljavije dijelove kuće izostavili. Ovaj popis možda vam pomogne da se sljedeći put usredotočite na one najvažnije dijelove doma.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako dobro očistiti kuću?
foto: Pexels

Nitko baš ne voli čistiti, no postoje stvari koje bi se trebale čistiti gotovo svakoga dana, iako to rijetko činimo. Evo na kojim se to mjestima i predmetima zadržava najviše nereda, prljavštine, mikroba i raznih drugih nepoželjnih posjetitelja.

Ulaz u kuću

Glavni ulaz u kuću vrlo je bitan jer može imati učinak na to kako ćete se osjećati kad dođete doma i koliko ćete opušteni biti. Sklonite zato sve nepotrebno s ulaza, torbe koje ne koristite, jakne i kapute, cipele. Sve to spremite na svoje mjesto i neka ulaz bude uredan. Čist i gostoljubiv.


Kuhinjske krpe

Mnogi prilikom kuhanja i čišćenja koriste kuhinjske krpe kako bi obrisali ruke i onda tim istim krpama brišu posuđe. No kako ljudi često ne peru ruke dovoljno temeljito da s njih otklone sve mikrobe, oni često završe na krpama, a potom i na posuđu. Zato ako koristite kuhinjske krpe (a ne, recimo, papirnate jednokratne ručnike) mijenjajte ih vrlo često, po mogućnosti svaki dan i perite ih na visokoj temperaturi.

Spužva

Na spužvi živi čitav niz mikroorganizama. No dobra je vijest da se čak 99 posto tih potencijalno opasnih bakterija i plijesni može ubiti ubacite li mokru spužvu na jednu minutu u mikrovalnu pećnicu. No čak i ako nemate mikrovalku, spužvu možete dobro iskuhati. Kuhajte je u vreloj vodi oko pet minuta i potom je možete ponovno koristiti bez straha.

Kuhinjske i kupaonske površine

Površine u ove dvije prostorije naročito se brzo prljaju. Držite zato bočicu sa sredstvom za čišćenje i krpu od mikrovlakana uvijek na dohvat ruke i svakodnevno prebrišite te površine. A kad se već bavite time, ne zaboravite kuhinjski sudoper i kupaonski umivaonik – ondje se također talože bakterije. Važno je i dobro osušiti krpe i ručnike koji se tamo nalaze jer vlažne tkanine pogoduju razvoju plijesni. Također, ljudi često zaboravljaju na stvari koje se najčešće diraju – kvake i prekidače, pogotovo one u blizini toaleta.

Daljinski upravljač

Daljinac je možda i najprljaviji predmet koji imate u kući. Bilo bi dobro da ga svaki dan obrišete krpom na koju ste nanijeli sredstvo za dezinfekciju. Također, prljavi su i telefoni te bi ih isto trebalo redovito čistiti pogotovo zato što ih prinosimo licu i ustima. Razmislite samo o svim mjestima na kojima ste bili i na kojima ste koristili telefon. Strašno, zar ne?

Ženske torbice

To je posebna priča. Torbice odlažemo na pod u restoranu, toaletu, autobusnoj stanici – i onda ih stavljamo na radnu površinu u kuhinji. Da biste očistili torbicu – pogotovo njezinu donju stranu koja je najviše bila u doticaju s prljavim površinama – možete koristiti vlažne maramice. Najbolje su one koje imaju dezinfekcijski učinak.

I još nekoliko malih ali korisnih trikova

– Kad ujutro ustanete, odmah pospremite krevet. Osjećat ćete se bolje ako vam spavaća soba bude pospremljena.

– Redovito praznite kantu za smeće i ne dozvolite nagomilavanje odpadaka.

– Robu za pranje odlažite u posebnu kutiju i ne dozvolite da se odjeća gomila po stanu.

.

Mozaik

Vrtovi na balkonu nisu samo razbibriga, tako se mogu uzgojiti pristojne količine hrane

Da biste se okušali u vrtlarstvu, nije vam potrebno mnogo zemlje. Pronašli smo ljude koji sasvim ozbiljne količine hrane uzgajaju na vlastitom balkonu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Mali vrt u kojem se može uzgojiti dovoljno hrane da bi se to moglo osjetiti na kućnom budžetu i dovoljno znanja da se to učini, san su mnogih. Hrvatska je neslavni rekorder po udjelu izdataka za hranu u kućnom budžetu, pa tako svaki mjesec u prosjeku na hranu ode 28 posto onoga što zaradimo. To je, doduše, za pet postotnih poena manje nego prije desetak godina kad smo na hranu trošili 33 posto budžeta, ali je dalje puno. Ne treba ni naglašavati da u Hrvatskoj na hranu potrošimo značajno više od prosjeka Europske unije gdje se na hranu troši, ovisno o državi, između tri i deset posto kućnog budžeta.

Razlog ovakvog stanja u Hrvatskoj su niske plaće i mirovine s jedne, a cijene hrane iste ili čak i više nego u ostalim zemljama Europske unije, s druge strane.


No nije samo to. Sve više smo svjesni važnosti zdrave prehrane pa želimo namirnice za koje smo sigurni da su posve prirodne i netretirane ikakvim štetnim stvarima. Osim toga, u današnjem užurbanom i stresnom životu komadić zemlje na kojem bi se moglo raditi i kasnije uživati u plodovima svojih ruku, za mnoge su način opuštanja i mogli bismo reći oblik meditacije uz rad.

Kako nemaju svi luksuz komada zemlje, niti mogu doći do parcele urbanog vrta – koje svojim građanima omogućuju neki gradovi – mnogi se u želji da se nekako ipak okušaju u vrtlarstvu, okreću balkonima, terasama, pa čak i zelenim površinama oko stambenih zgrada. No je li takvo vrtlarenje samo odmor za živce i zgodan hobi, ili se na balkonu može uzgojiti dovoljno hrane za ukusne obroke koji k tome mogu utjecati na kućni budžet? Kolika je uopće najmanja površina na kojoj je moguće uzgojiti neku primjetnu količinu hrane?

Pronašli smo ljude koji kažu da puno površine, uz malo kreativnosti, volje i pametnu organizaciju, i ne treba. Vrtlari entuzijasti okupljeni oko Facebook grupe “Moj mali vrt” podijelili su s nama svoja iskustva.

Slavica Bartolović: “Mi smo jedne godine posadili mahune u tegle po stepenicama i imali dovoljno za sebe, za zamrzivač i za dijeliti. Peršin i celer također radi lista imam u teglama. Vrt mi je mali, ali i u njemu svašta ima. Neke stvari kupujemo, no čovjeka uvijek veseli ubrati svoje, ma koliko god to bilo.”

Irina-Helga Breskvar: “Imam mali balkon širine 98 cm, ali dugačak skoro devet metara. Sadim okruglu mrkvu, celer i peršin za list, jagode, češnjak, blitvu, balkonski paradajz, bosiljak, timijan… Svašta.”

Martina Mačković: “Imam vrt na lođi i terasi. Uistinu se osjeti na kućnom budžetu. Salatu nisam morala kupiti od studenog 2019. do kraja lipnja ove godine, a jedemo je skoro svaki dan. Sadila sam salatu i sijala rikolu u različitim fazama i šišala je kod branja pa bi ona iznova potjerala. Imala sam i dosta blitve koja nanovo raste kad se pošiša, doduše ne tako brzo kao salata. Sadim i mladi luk, češnjak, hrpu celera, provansalskog kelja, a o isplativosti začinskog bilja da ne govorim: ružmarin, bosiljak, kadulja, majčina duđica, vlasac, peršin, celer, kopar. Imala sam i manje količine mladog krumpira, oko 1,8 kg te rajčice.”

Biserka Rak: “Imam nekih 40 kvadrata vrta i uvijek ima nešto u njemu, ovisno koje je godišnje doba. Vrt je na suncu, dosta zaklonjen od vjetra i jako rano počnem s berbom povrća. Prve rajčice, paprike i tikvice berem već u kasno proljeće, a ako računate koliko je kilogram svega, osjeti se ušteda. Uvijek imam svega pomalo koliko nama treba, a višak ili kuham ili spremam u zamrzivač.”

Julijana Cifrek Brna: “Ja imam vrt od cca 100 m2. Nije puno, ali uz redovito sijanje i održavanje, ima svega pomalo. Povrće kupujem samo kad mi nešto ne uspije, recimo ove godine paprika. Rad u vrtu opušta, smiruje i jedno mi je od najdrazih mjesta.”

Lili Mendeš: “Imam vrt od oko 180 kvadrata. To je baš za ostavljanje briga i problema, uživanje u plodovima i njihovoj ljepoti… Nadmudrujem se sa štetnicima, no zato imam ekološki uzgoj povrća i voća. I dakako da to pomaže kućnom budžetu.”

Za četveročlanu obitelj – 50 kvadrata

Koja površina je dovoljna da bi se uspjelo uzgojiti dovoljno povrća, voća ili začinskog bilja da bismo to doista primijetili i na novčaniku, pitali smo Andreju Čoh, urbanu vrtlaricu koja je svoja iskustva u vrtlarenju na skučenim prostorima dijelila i u TV emisiji “Gradionica vrtova” koja se emitirala na HVT-u.

“Da biste uspjeli uzgojiti dovoljno hrane za sebe, a govorimo o četveročlanoj obitelji, onda vam je potrebno oko 50 kvadratnih metara prostora. Naravno, nećete tako moći uzgojiti svu hranu koja vam je potrebna, ali pametnom sadnjom, te godine neke namirnice nećete morati kupovati”, kaže nam Andreja.

“Pametna sadnja znači da će biti iskorišten doslovno svaki centimetar od tih pedesetak kvadrata, pa ako zasadite mahune ili tikvice i pažljivo brinete o njima, to povrće nećete morati kupovati jer ih se može uzgojiti doista puno tako da ćete možda nešto i podijeliti.”

S čim početi?

“Uvijek je najbolje početi sa začinima jer vam za njih doista ne treba puno prostora i možete ih uzgajati u tegli na prozoru. Znači, ružmarin, lovor, timijan… To su sve trajnice što znači da će rasti čitavu godinu”, kaže Čoh pa dodaje: “Ako se odlučite za bosiljak, u jednoj ga se tegli može uzgojiti doista puno. Ja ga nakon branja usitnjavam i stavljam u maslinovo ulje koje potom zaledim u kutijama za led, pa kad mi je potrebno, dodam u neko jelo bosiljak. I što je najvažnije, uvijek znam da je posve prirodno i neprskano.”

“Osim začina, ono što bih svakako preporučila za početak su razne salate koje se mogu uzgajti u teglama na balkonu. Imate li dovoljno prostora, u balkonskom vrtu veličine jedne palete, možete uzgojiti dovoljno salate da je uvijek imate dovoljno. Ako te gredice natkrijete plastikom, produžit ćete im sezonu pa ćete i salate imati dulje. Osim zelene salate, tako možete uzgajati i matovilac, špinat i slično.”

A kad nakon začinskih biljaka steknete “zeleni palac”, možete se okušati u nečem zahtjevnijem. “Imam prijateljicu koja na balkonu ima maslinu koja svake godine daje ploda otprilike jednu za šaku. Naravno, da to nije neka količina, ali samo da vidite da se na balkonima mogu uzgajati i zahtjevnije stvari. Mogu se u teglama imati male voćke, citrusi na primjer, mandarine ili limuni. Oni preko zime mogu biti u stanovima, na zatvorenom, gdje cvjetaju čitave godine i prostoriji daju prekrasan svjež miris. Za tako uzgojen limun ste posve sigurni da nije ničime tretiran pa možete iskoristiti sve: i sam limun i njegovu koricu. Naime, neprskane limune je ponekad teško naći”, kaže nam Andreja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP