Prati nas

Vijesti

Usporedba s EU: Hrvatskoj se jako žuri podići dobnu granicu za mirovinu

Pomicanje roka za čak 10 godina unaprijed, odnosno davanje roka od samo tri godine da bi se od početka primjene došlo do punog rezultata, teško može dovesti do zaključka kako je ostavljeno vrijeme za prilagodbu.

Avatar

Objavljeno

|

Ministrica socijalne skrbi
screenshot: HTV

I prethodna koalicijska vlada najavljivala je da će se u punu mirovinu ići sa 67 godina, ali je rok za to prolongirala na 2038. godinu. Žene su se po tom planu do 2030. godine trebale izjednačiti s muškarcima u odlasku u mirovinu u dobi od 65 godina, da bi i one 2038. išle u mirovinu sa 67 godina, analizira Faktograf.hr. Pomicanje roka za čak 10 godina unaprijed, odnosno davanje roka od samo tri godine da bi se od početka primjene došlo do punog rezultata, teško može dovesti do zaključka kako je “ostavljeno vrijeme za prilagodbu”.

Usklađivanje s ostalima

Kao prvi razlog za odlazak u mirovinu sa 67 godina, ministrica je navela to što “već 11 zemalja EU ima to ugrađeno u svoj sustav”. Od svih članica Europske unije, odredbu o odlasku u mirovinu sa 67 godina starosti jednako za muškarce i žene provodi zasad samo Grčka, zemlja koja je na mirovinske reforme bila prisiljena po diktatu Europske komisije i u kojoj će se od 2021. vrijeme umirovljenja i dodatno produžavati (ovisno o produljenju životne dobi stanovništva).


Od preostalih članica, produženje roka za umirovljenje na 67 godina, uz Hrvatsku, planira još 10 zemalja, dok većina članica EU još radi na produženju roka na 65 godina, odnosno ujednačavanju umirovljenja žena s dobi u kojoj u mirovinu idu muškarci. Od spomenutih 10, ako prođe prijedlog nove Vlade, polovica će to provesti ranije od Hrvatske (Danska i Italija 2022,. Francuska 2023., Nizozemska 2024. i Španjolska 2027,). Velika Britanija bi isto kada i mi, 2028., trebala doseći umirovljenje sa 67, da bi do 2046. postigla željeno umirovljenje sa 68 godina. Irska pak do te 2028. planira umirovljenje sa 68 godina.

Produljenje radnog vijeka, ali uz duže razdoblje prilagodbe, najavljuju još i Belgija (do 2030.), Češka (koja će 67 godina doseći 2041,, a poslije toga će taj rok produžavati ovisno o očekivanoj životnoj dobi),  Njemačka (2031) i Poljska (muškarci će u mirovinu sa 67 već 2020., ali žene tek od 2040,).

Prije Njemačke

Zemlje koje idu u reformu kao razlog produljenja radnog vijeka navode starenje stanovništva i produljenje životne dobi. Međutim, u nekim zemljama, poput Grčke i Španjolske, mirovinska reforma stigla je u paketu s mjerama štednje.

Gostujući na HRT-u ministrica Šikić rekla je kako ne vidi problem u tome da se za radno mjesto istovremeno bore djed i unuk, ignorirajući namjeru voditeljice da ukaže na problematično tržište rada u Hrvatskoj, od koje veću nezaposlenost u Europskoj uniji imaju samo Grčka i Španjolska. Prema podacima Eurostata u Grčkoj je stopa nezaposlenosti 24 posto, u Španjolskoj 20, a u Hrvatskoj 15 posto. Zemlje koje imaju najmanju stopu nezaposlenosti u EU – Njemačka (4,3 %) i Češka (4,5 %)  radni vijek će na 67 godina produžiti kasnije od Hrvatske.

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP