Prati nas

Mozaik

Dan mladosti: Kult ličnosti, zajedništvo i još malo više

Prvu štafetu Titu je predao je Miko Tripalo, tadašnji predsjednik CK Narodne omladine Jugoslavije. Sedam godina poslije Titove smrti, na završnoj proslavi Dana mladosti, Rejmonda Broćaj iz Gnjilana je štafetu uručila Haimu Redžepiju, tadašnjem predsjedniku ŠOJ.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Slet za Dan mladosti

Iako je stranka Željke Markić U ime obitelji – Projekt Domovina jučer poručila da je “nedopustivo da se u demokratskoj Hrvatskoj organizira proslava rođendana komunističkog diktatora Josipa Broza Tita“, malo se tko danas neće sjetiti najšarenijeg i najveselijeg dana u bivšoj državi.

Mnogi će se, unatoč traženju da se zabrane proslave, korištenja i nošenja znakovlja komunizma – od crvene zvijezde petokrake, srpa i čekića, do štafete i bedževa s Titovim likom, otisnuti put Kumrovca – rodnog Titovog mjesta. Tamo se i ove godine održava proslava Dana mladosti. Drugi će se nekog bivšeg života prisjetiti u beogradskoj Kući cvijeća, posljednjem Titovom počivalištu.


Kako je zapravo nekada izgledao Dan mladosti, vrhunac kulta ličnosti nekadašnjeg doživotnog predsjednika Socijalističke federativne republike Jugoslavije?

Poznato je da je Josip Broz rođen 7. svibnja, no središnja je proslava održavana na današnji dan i to na stadionu JNA u Beogradu. Tamo je organiziran takozvani slet, plesno-kostimirani spektakl u kojem su sudjelovale tisuće omladinaca, vojnika i pionira iz cijele države.

Ceremonija bi kulminirala uručenjem štafete predsjedniku države, a nju bi predavali najbolji omladinci, istaknuti po svojim sportskim ili akademskim uspjesima. Štafeta se je nosila pune 42 godine, sve do 1987. godine. Poslije Titove smrti, primali su je predsjednici tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Jugoslavije. Svake su godine štafetu dizajnirali najistaknutiji umjetnici, a njeni nositelji birani su snajvećom pažnjom.

Kako se živjelo u Jugoslaviji?

Štafeta u Mariboru 1961. godine

Iz godine u godinu broj nositelja štafeta i dužina puta kojim su se one kretale bili su sve veći. Nositelja je 1945. bilo 12.500, a trasa je bila duga 9.000 kilometara. Deset godina kasnije, nositelja je bilo 1.400.000, a trasa je bila duga 96.000 kilometara.

Cilj komunikacije posredstvom štafetne palice bio je u tome da se između građana Jugoslavije i između raznih njenih krajeva uspostavi direktna, takoreći fizička međusobna veza i da se svi oni na isti način povežu sa drugom Titom, kao posljednjim primateljem tog predmeta, jedinim koji ga konačno zadržava za sebe, bez obaveze da ga proslijedi dalje.

Prvu štafetu Titu je predao je Miko Tripalo, tadašnji predsjednik CK Narodne omladine Jugoslavije. Sedam godina poslije Titove smrti, na završnoj proslavi Dana mladosti, Rejmonda Broćaj iz Gnjilana je štafetu uručila Haimu Redžepiju, tadašnjem predsjedniku ŠOJ.

Zašto je Stipe s Brača bio neizostavan?

Stipe Eterović sa Brača, udarnik ondašnjeg “Jadrankamena”, je 1959. godine spasio štafetu od pokušaja albanskih provokatora da je se domognu i tako nanesu moralni poraz Jugoslaviji. Naime, u trenutku dok je sa još dvojicom omladinaca preplivavao Skadarsko jezero, prateći štafetu, sa albanske strane su zapucali na njih. Mladić kod kojeg je u tom trenutku bila štafeta ispustio je, ali ju je Eterović, iako ranjen u nogu, dograbio i s njom doplivao do obale. Zato je bio počasni gost svih narednih sletova.

Traže zabranu Tita, Dana mladosti i petokrake

Predsjednik Projekta Domovina Krešimir Planinić na konferenciji za novinare (24. 05. 2016)  zatražio je da se u Hrvatskoj provede rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz 2006. godine o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka i rezolucija o uklanjanju naslijeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava.

“Nužno je provesti Deklaraciju o osudi komunističkih zločina kroz zabranu nošenja znakovlja komunizma – od crvene zvijezde petokrake, srpa i čekića, štafete druga Tita, bedževa s Titovim likom, znakovlja komunističke JNA i sličnog, kao i oznaka fašističkog i ustaškog režima“, rekla je Natalija Kanački.

 

.

Show

Violeta iz Boljeg života je ljepotica i u 59. godini

Za Lidiju Vukičević vrijeme kao da je stalo. Ova atraktivna glumica plijeni izgledom kao i prije 30 godina dok je glumila u Boljem životu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Sjećate li se Violete iz Boljeg života? Za zanosnom crnog uzdisali su muškarci diljem bivše države, a žene su željele izgledati poput nje. No čak ni 30 godina nakon završetka emitiranja legendarne serija, glumica Lidija Vukičević ne izgleda ništa manje zanosno.

Na svojem Instagram profilu pokazala je kako uživa na crnogorskom primorju te svojim izgledom ostavila obožavatelje bez teksta. Naime, zanosna Lidija ima 58 godina.


Naravno, pratitelji na Instagramu zasuli su je komplimentima te se požalili da bi im od prizora moglo zastati srce.

Inače, osim glumom, Lidija se bavila i politikom. 2004. se učlanila u Srpsku radikalnu stranku, a 2007. godine je postala i zastupnica te stranke u Narodnoj skupštini Srbije. Politička karijera joj je trajala do 2012. kad je skupština raspuštena, a stranka na idućim izborima nije prešla izborni prag i ušla u parlament.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP