Prati nas

Zdravlje

Ovo su najčešći prehrabeni mitovi u koje više ne treba vjerovati

Navalite na kruh i iz prehrane u potpunosti izbacice masnoće! Ti savjeti više ne vrijede. Nova saznanja o prehrani, promijenila su izgled prehrambene piramide. Nutricionisti tako sada kažu da bi najviše trebalo jesti povrća i voća, a unos ugljikohidrata smanjiti. Također, mast više nije takav bauk jer se zna da su upravo masnoće neophodne za razgradnju vitamina.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Rog izobilja, rog obilja
foto: BigStock

Sjećate li se piramode prehrane o kojoj smo učili u školi? Pri dnu te piramide bili su ugljikohidrati, znači kruh, tjestenina, riža i slično. Prema vrhu zatim su se redale bjelančevine, te povrće i voće, a u samom vrhu piramide bili su slatkiši.

No nova saznanja o zdravoj prehrani promijenila su izgled te piramide. I dok se ni danas ne preporučuje pretjeran unos slatkiša, baza piramide – odnosno spoznaja o onome što bismo trebali jesti najviše – podosta se promijenila. Nutricionisti tako sada kažu da bi najviše trebalo jesti povrća i voća, a unos ugljikohidrata smanjiti. Također, mast više nije takav bauk jer se zna da su upravo masnoće neophodne za razgradnju vitamina.


Evo još nekih uobičajenih prehrambenih mitova na koje se današ gleda drugačije:

Mit broj 1

Nemojte jesti nakon 6 sati navečer.

Istina: Ne biste trebali obilno jesti 3 ili 4 sata prije odlaska na počinak.

Mit broj 2

Smeđi kruh je zdraviji od bijelog.

Istina: Broj kalorija u bijelom i crnom kruhu približno je jednak.

Mit broj 3

Dnevno treba popiti što je više prirodnog voćnog soka moguće.

Istina: Niti s voćnim sokom ne treba pretjerivati. Postoji nešto što se zove pretjeran unos vitamina, odnosno hipervitaminoza. Najbolje je popiti do tri čaše dnevno.

Mit broj 4

Sushi je izrazito zdrav obrok.

Istina: Sushi jest zdrav, ako su zdravi sastojci od kojih je napravljen. No i sushi, kao i sojin umak s kojim se poslužuje, može sadržavati puno kalorija. Također valja biti oprezan jer sushi sadrži sirovu ribu.

Mit broj 5

Čokolada nije zdrava.

Istina: Male količine posebno tamne čokolade mogu biti vrlo korisne.

Mit broj 6

Oni koji jedu manje, smršavit će.

Istina: Želite li izgubiti prekomjerne kilograme, najbolje je jesti i do 5 ili 6 manjih obroka dnevno.

Mit broj 7

Dnevno treba popiti 6 do 8 čaša vode.

Istina: Treba piti onoliko vode koliko vam tijelo traži. Zato i postoji osjećaj žeđi.

Mit broj 8

Zabranjeno je jesti masnoće poput masti i maslaca.

Istina: Nije dobro pretjerivati s masnoćama (kao, u ostalom, i sa svim drugim).

Mit broj 9

Maslinovo ulje ima manje kalorija.

Istina: Maslinovo ulje ima jednak broj kalorija kao i, recimo, suncokretovo, samo što je zdravije.

Mit broj 10

Ugljikohidrati su loši za vas.

Istina: Treba izbjegavati jednostavne ugljikohidrate, dok su oni složeni itekako potrebni i zdravi.

Mit broj 11

Smeđi šećer je zdraviji od bijelog.

Istina: Ne treba pretjerivati niti s jednom vrstom šećera jer je smeđi šećer isto što i bijeli, samo što on ima malu količinu primjesa koje ga čine “drugačijim”.

Mit broj 12

Voće je najbolji desert.

Istina: Voće je najbolje jesti kao međuobrok.

Mit broj 13

Za doručak možete jesti što god želite.

Istina: Za doručak je najbolje pojesti kombinaciju proteina, masnoća, ugljikohidrata i vlakana.

Mit broj 14

Kalorije se sagorijevaju jedino vježbanjem.

Istina: Kalorije sagorijeva svaka čovjekova djelatnost, čak i spavanje.

Mit broj 15

Voće je jednako zdravo kao i povrće.

Istina: Zapravo, povrće je zdravije pa bi dnevno trebalo pojesti 4 porcije povrća i jednu porciju voća.

.

Vijesti

Stotine znanstvenika upozorile su WHO da je opasnost od koronavirusa podcijenjena

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Znanstvenici su upozorili da u smjernicama za borbu protiv koronavirusa nije dovoljno uzeta u obzir opasnost od sitnih čestica koje lebde u zraku. Kao mjeru predlažu zabranu masovnijih okupljanja u zatvorenim prostorima, piše njemački javni servis Deutsche Welle.

Treba li nositi masku kad se ide u trgovinu? Kad će gostionice i barovi moći ponovo biti otvoreni? Što je s pravilima o rastojanju u restoranima? Kad ćemo ponovo moći bezbrižno letjeti?


Dok se brojne europske zemlje, uvjerene da su prebrodile koronakrizu, nastoje što prije vratiti normalnom životu, 239 znanstvenika s raznih područja je u stručnom časopisu Clinical Infectious Diseases objavilo upozorenje: prije svega zdravstvene ustanove i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) trebali bi puno ozbiljnije nego do sada uzeti u obzir opasnost od prenošenja virusa preko takozvanih aerosola.

Opasnost lebdi u zraku u zatvorenim prostorijama

Aerosoli su najsitnije čestice i kapljice vode koje lebde u zraku. Manje su od pet mikrometara. Kad ljudi izdišu, govore, smiju se ili pjevaju u izdahnutom zraku ispuštaju takve čestice koje se nesmetano šire po cijeloj prostoriji. Veće kapljice brzo padnu na pod, ali one najsitnije mogu lebdjeti u zraku još satima, osobito u zatvorenim prostorijama.

Ako u takvoj prostoriji boravi jedna inficirana osoba u najkraćem vremenu može zaraziti brojne druge ljude – čak i ako nikad nisu imali izravan kontakt.

WHO mijenja svoje stajalište

S obzirom na javni apel 239 znanstvenika sad je i Svjetska zdravstvena organizacija spremna na promjenu svojih preporuka. I ona uviđa “naznake dokaza” da se novi koronavirus može prenijeti i preko zraka, kaže Maria van Kerkhove, tehnička voditeljica u WHO-u za pandemiju COVID-19, u razgovoru s novinarima.

Na temelju novih spoznaja morale bi i smjernice WHO-a za borbu protiv koronavirusa biti prilagođene. Već je prije mjesec dana WHO morao revidirati svoju preporuku u vezi sa zaštitnim maskama.

Aerosoli najčešći način prijenosa zaraze

Prema spoznajama znanstvenika istraživanja influence i koronavirusa MERS-CoV pokazala su da se virusi prenose prije svega preko aerosola. “Imamo razloga polaziti od toga da se slično ponaša i virus SARS-CoV-2 i da su aerosoli glavni put prijenosa virusa”, kaže se u apelu koji su potpisali stručnjaci većinom s područja kemije, fizike i tehničkih znanosti, a manje virolozi i medicinari.

Aktualne mjere zaštite – pranje ruku, nošenje zaštitnih maski, držanje rastojanja – prvenstveno su usmjerene na sprječavanje prijenosa virusa preko većih kapljica i izravnog kontakta. Ali, to nije dovoljno. Na mogućnost prijenosa preko aerosola dosad nije dovoljno ukazivano, kažu znanstvenici.

Redovito zračenje prostorije pomaže

Autori apela zahtijevaju redovito i učinkovito zračenje prostorija svježim zrakom izvana. Cirkulacija zraka trebala bi biti izbjegnuta, osobito u javnim zgradama, školama, uredima, bolnicama i staračkim domovima. Postojeći sustavi zračenja trebali bi biti nadograđeni sustavima koji zrak isisavaju, filtriraju ili koji uz pomoć ultraljubičastog svjetla ubijaju viruse.

Ali prije svega trebalo bi izbjegavati prepune prostorije i velika okupljanja ljudi u zatvorenim prostorijama. To vrijedi ne samo za barove i gostionice nego i za javne zgrade i sredstva javnog prometa.

Predložene mjere imaju smisla

Iznenadna učestalost infekcija koronavirusom prilikom posjeta barova i restorana, ali i nastupa zborova, pokazuje da se infekcije vjerojatno prenose preko aerosola u zraku. S tim se slaže i profesor dr. Clemens Wendtner, voditelj Odjela za infektologiju i tropsku medicinu na klinici Schwabing u Münchenu, iako nije među potpisnicima apela.

Moguće je da je “višestruka cirkulacija nefiltriranog zraka za hlađenje” u klaonicama dovela do učestalog širenja zaraza, kaže Wendtner. Ovaj liječnik smatra da mjere koje znanstvenici predlažu u apelu imaju smisla i očekuje da će i WHO korigirati svoje preporuke.

„S obzirom na rast broja zaraženih u svijetu i istovremeno popuštanje mjera ograničenja kretanja u nekim zemljama poželjan bi bio poziv Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu od virusa SARS-CoV-2 u aerosolima, a sa znanstvenog stajališta to je nužno”, kaže profesor dr. Wendtner.

Ponašanje prilagoditi novim spoznajama

Na početku epidemije zacijelo je precijenjena opasnost prijenosa virusa preko površina koje dodirujemo, kaže profesorica za infekcijske bolesti na Sveučilištu u Ženevi, doktorica Isabella Eckerle, koja također nije potpisnica apela.

A s druge strane je podcijenjena opasnost prijenosa preko zraka u blizini inficiranih osoba (na obiteljskim slavljima, probama zborova ili u sportskim dvoranama).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP