Prati nas

Zdravlje

Ovo su najčešći prehrabeni mitovi u koje više ne treba vjerovati

Navalite na kruh i iz prehrane u potpunosti izbacice masnoće! Ti savjeti više ne vrijede. Nova saznanja o prehrani, promijenila su izgled prehrambene piramide. Nutricionisti tako sada kažu da bi najviše trebalo jesti povrća i voća, a unos ugljikohidrata smanjiti. Također, mast više nije takav bauk jer se zna da su upravo masnoće neophodne za razgradnju vitamina.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Rog izobilja, rog obilja
foto: BigStock

Sjećate li se piramode prehrane o kojoj smo učili u školi? Pri dnu te piramide bili su ugljikohidrati, znači kruh, tjestenina, riža i slično. Prema vrhu zatim su se redale bjelančevine, te povrće i voće, a u samom vrhu piramide bili su slatkiši.

No nova saznanja o zdravoj prehrani promijenila su izgled te piramide. I dok se ni danas ne preporučuje pretjeran unos slatkiša, baza piramide – odnosno spoznaja o onome što bismo trebali jesti najviše – podosta se promijenila. Nutricionisti tako sada kažu da bi najviše trebalo jesti povrća i voća, a unos ugljikohidrata smanjiti. Također, mast više nije takav bauk jer se zna da su upravo masnoće neophodne za razgradnju vitamina.


Evo još nekih uobičajenih prehrambenih mitova na koje se današ gleda drugačije:

Mit broj 1

Nemojte jesti nakon 6 sati navečer.

Istina: Ne biste trebali obilno jesti 3 ili 4 sata prije odlaska na počinak.

Mit broj 2

Smeđi kruh je zdraviji od bijelog.

Istina: Broj kalorija u bijelom i crnom kruhu približno je jednak.

Mit broj 3

Dnevno treba popiti što je više prirodnog voćnog soka moguće.

Istina: Niti s voćnim sokom ne treba pretjerivati. Postoji nešto što se zove pretjeran unos vitamina, odnosno hipervitaminoza. Najbolje je popiti do tri čaše dnevno.

Mit broj 4

Sushi je izrazito zdrav obrok.

Istina: Sushi jest zdrav, ako su zdravi sastojci od kojih je napravljen. No i sushi, kao i sojin umak s kojim se poslužuje, može sadržavati puno kalorija. Također valja biti oprezan jer sushi sadrži sirovu ribu.

Mit broj 5

Čokolada nije zdrava.

Istina: Male količine posebno tamne čokolade mogu biti vrlo korisne.

Mit broj 6

Oni koji jedu manje, smršavit će.

Istina: Želite li izgubiti prekomjerne kilograme, najbolje je jesti i do 5 ili 6 manjih obroka dnevno.

Mit broj 7

Dnevno treba popiti 6 do 8 čaša vode.

Istina: Treba piti onoliko vode koliko vam tijelo traži. Zato i postoji osjećaj žeđi.

Mit broj 8

Zabranjeno je jesti masnoće poput masti i maslaca.

Istina: Nije dobro pretjerivati s masnoćama (kao, u ostalom, i sa svim drugim).

Mit broj 9

Maslinovo ulje ima manje kalorija.

Istina: Maslinovo ulje ima jednak broj kalorija kao i, recimo, suncokretovo, samo što je zdravije.

Mit broj 10

Ugljikohidrati su loši za vas.

Istina: Treba izbjegavati jednostavne ugljikohidrate, dok su oni složeni itekako potrebni i zdravi.

Mit broj 11

Smeđi šećer je zdraviji od bijelog.

Istina: Ne treba pretjerivati niti s jednom vrstom šećera jer je smeđi šećer isto što i bijeli, samo što on ima malu količinu primjesa koje ga čine “drugačijim”.

Mit broj 12

Voće je najbolji desert.

Istina: Voće je najbolje jesti kao međuobrok.

Mit broj 13

Za doručak možete jesti što god želite.

Istina: Za doručak je najbolje pojesti kombinaciju proteina, masnoća, ugljikohidrata i vlakana.

Mit broj 14

Kalorije se sagorijevaju jedino vježbanjem.

Istina: Kalorije sagorijeva svaka čovjekova djelatnost, čak i spavanje.

Mit broj 15

Voće je jednako zdravo kao i povrće.

Istina: Zapravo, povrće je zdravije pa bi dnevno trebalo pojesti 4 porcije povrća i jednu porciju voća.

.

Zdravlje

Koronastatistike: Kolike su šanse za preživljavanje na respiratoru?

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Imamo 5 ljudi između 35 – 45 godina na respiratoru, teško su bolesni. Ne smijemo se igrati. U ratu smo svi sjedili zatvoreni mjesecima. Zar ne možemo sada u komforu svog doma, sa svim onim što imamo, izdržati jedno vrijeme?” izjavila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Frab Mihaljević” Alemka Markotić.

“Bolesnici na respiratorima su ovisni o aparatima, njihov život, nažalost, ovisi o koncu, ovisi o njihovom imunološkom sustavu, o kondiciji, o različitim bolestima, puno je veći rizik da ti bolesnici završe loše, naročito oni koji imaju neke kronične bolesti ili su pretili imaju šećer, visoki tlak”, objasnila je Markotić sinoć na HRT-u.


Većina pacijenata koji završe na respiratorima, javlja istovremeno NPR, neće preživjeti. A mnogi koji će živjeti, ne mogu se skinuti s aparata za disanje. Pokazuje to nekoliko manjih istraživanja provednih u Sjedinjenim Državama, Kini i Europi.

“Jako brine podatak da puno pacijenata koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju ne izađe iz bolnice”, kazala je za NPR Tiffany Osborn, specijalistica za intenzivnu njegu sa Sveučilišta Washington. To potvrđuje i Negin Hajizadeh, specijalist pulmološke intenzivne njege: “Imali smo nekoliko pacijenta u Northwell bolnicama koje smo skinuli s respiratora, ali većinu ne možemo skinuti.”

Najveće istraživanje o mortalititu pacijenata zaraženih koronavirusom spojenih na respiratore dolazi iz ustanove “Intensive Care National Audit & Research Centre” u Londonu. Ono pokazuje da je od 98 pacijenta na respiratoru samo 33 otpušteno živo. Brojke koje dolaze iz kineskog Wuhana još su gore; samo su tri od 22 osobe na respiratoru preživjele. Analiza iz Washingtona pokazuje da je od 18 pacijenata koji su stavljeni na respirator, njih devet preživjelo, no samo ih šestero može samostalno disati.

Sva ranija istraživanja, piše NPR, sugeriraju da će pacijenti koji boluju od COVID-19, jednom kad ih spoje na respirator, na strojnom disanju ostati tjednima. A čim duže primaju mehaničku potporu disanju, tim je manja šansa za preživljavanje. “Ne znamo od kakve će pomoći biti respiratori”, kaže Osborn. “Oni mogu pomoći da kratkotrajno pacijenta održimo na životu, nismo sigurno da je to moguće na dugo vrijeme.”

Podsjetimo, i Alemka Markotić je ispravila svoja očekivanja o trajanju mehaničke ventilacije pacijenata koji boluju od COVID-19. Ranije je tvrdila da će ona trajati od 7 do 10 dana, no stečeno iskustvo pokazuje drugačije. “Dosadašnja iskustva pokazuju da se može očekivati da će teži slučajevi provesti dva do tri tjedna na respiratoru”, kaže ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”. Hrvatska je s jučerašnjim danom imala 35 pacijenata spojenih na respiratore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP