Prati nas

Zdravlje

Knjiga umjesto apaurina

Nije važno koju ćete knjigu odabrati, hoće li to biti neko lako štivo ili ‘težak’ autor, fikcija ili povijesne knjige. Važno je samo da vam sadržaj odgovara. Kad se um zabavlja svijetom konstruiranim od riječi, napetost nestaje a tijelo lakše tone u san.

Objavljeno

|

Koliko Hrvati čitaju?
foto: Pixabay

Zaboravite gledanje televizije prije spavanja i posegnite za – knjigom. U današnje vrijeme svi smo pomalo opsjednuti tehnologijom. Pretražujemo, klikamo, skeniramo, no jako malo čitamo.

Naše oči konstantno su prikovane na ekran i skakuću s članka na članak, pregledavaju e-mailove, ‘skrolaju’ po Facebooku, no jako površno ‘probavljamo’ to što vidimo. Istraživanja pokazuju da čovjek prosječno provede tek oko 15 sekundi na nekom članku na internetskim portalima.



2014. godine Pew Reasearch Centar proveo je istraživanje koje je pokazalo da čak četvrtina odraslih Amerikanaca godišnje ne pročita niti jednu knjigu. To je prava šteta jer oni koji kontinuirano čitaju imaju bolje pamćenje i općenito bolje mentalne sposobnosti i to u svim fazama života. Oni su također bolji javni govornici i lakše logički zaključuju. U Njemačkoj barem jednu knjigu na mjesec pročita 73 posto stanovnika, Italiji 71, a u Hrvatskoj – jedva 40 posto!

No ima još jedna važna stvar. Pročitati par stranica knjige prije spavanja može vas riješiti problema s nesanicom. Istraživanje Sveučilišta Sussex iz 2009. godine pokazalo je da samo 6 minuta čitanja prije spavanja smanjuje stres za čak 68 posto što je daleko više nego šalica čaja ili omiljena glazba. Čitanje zatim razbistruje um i priprema tijelo za san.

Autor studije, psiholog David Lewis kaže da čitanje ‘nije nikakva distrakcija, već aktivnost koja potiče maštu te vas uvodi u stanje promijenjene svijesti.’

Nije važno koju ćete knjigu odabrati, hoće li to biti neko lako štivo ili ‘težak’ autor, fikcija ili povijesne knjige. Važno je samo da vam sadržaj odgovara. Kad se um zabavlja svijetom konstruiranim od riječi, napetost nestaje a tijelo lakše tone u san.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati