Prati nas

Zdravlje

Knjiga umjesto apaurina

Nije važno koju ćete knjigu odabrati, hoće li to biti neko lako štivo ili ‘težak’ autor, fikcija ili povijesne knjige. Važno je samo da vam sadržaj odgovara. Kad se um zabavlja svijetom konstruiranim od riječi, napetost nestaje a tijelo lakše tone u san.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Koliko Hrvati čitaju?
foto: Pixabay

Zaboravite gledanje televizije prije spavanja i posegnite za – knjigom. U današnje vrijeme svi smo pomalo opsjednuti tehnologijom. Pretražujemo, klikamo, skeniramo, no jako malo čitamo.

Naše oči konstantno su prikovane na ekran i skakuću s članka na članak, pregledavaju e-mailove, ‘skrolaju’ po Facebooku, no jako površno ‘probavljamo’ to što vidimo. Istraživanja pokazuju da čovjek prosječno provede tek oko 15 sekundi na nekom članku na internetskim portalima.


2014. godine Pew Reasearch Centar proveo je istraživanje koje je pokazalo da čak četvrtina odraslih Amerikanaca godišnje ne pročita niti jednu knjigu. To je prava šteta jer oni koji kontinuirano čitaju imaju bolje pamćenje i općenito bolje mentalne sposobnosti i to u svim fazama života. Oni su također bolji javni govornici i lakše logički zaključuju. U Njemačkoj barem jednu knjigu na mjesec pročita 73 posto stanovnika, Italiji 71, a u Hrvatskoj – jedva 40 posto!

No ima još jedna važna stvar. Pročitati par stranica knjige prije spavanja može vas riješiti problema s nesanicom. Istraživanje Sveučilišta Sussex iz 2009. godine pokazalo je da samo 6 minuta čitanja prije spavanja smanjuje stres za čak 68 posto što je daleko više nego šalica čaja ili omiljena glazba. Čitanje zatim razbistruje um i priprema tijelo za san.

Autor studije, psiholog David Lewis kaže da čitanje ‘nije nikakva distrakcija, već aktivnost koja potiče maštu te vas uvodi u stanje promijenjene svijesti.’

Nije važno koju ćete knjigu odabrati, hoće li to biti neko lako štivo ili ‘težak’ autor, fikcija ili povijesne knjige. Važno je samo da vam sadržaj odgovara. Kad se um zabavlja svijetom konstruiranim od riječi, napetost nestaje a tijelo lakše tone u san.

.

Zdravlje

U kakvoj su vezi vitamin D i koronavirus?

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Vitamin D je važan za skoro sve procese u našem tijelu. U jednoj studiji se sada tvrdi da bi njegov nedostatak mogao otežati ozdravljenje od covida-19. Je li to stvarno tako, provjerio je Deutsche Welle.

Nesporno je da vitamin D igra veliku ulogu i ima važne funkcije. Ozbiljan manjak tog vitamina, koji postoji kod manje od 12 nanograma po mililitru krvi, uzrokuje teške i bolne deformacije kostiju koje se kod djece nazivaju rahitis, a kod odraslih osteomalacija. No to su jedine činjenice oko kojih se slažu svi znanstvenici.


Gdje počinje nedostatak vitamina?

Nitko ne zna koliko točno vitamina D čovjek stvarno treba. Također je sporno i pitanje kada se radi o manjku. Zato se često kao mjerilo uzima nekoliko graničnih vrijednosti. No činjenica je da je vitamin D sve omiljeniji.

Nije samo pseudoznanstvena literatura o “sunčevom vitaminu” sve popularnija, nego se znatno povećao i broj objavljenih studija na tu temu. U međuvremenu se vitamin D ne smatra samo bitnim za zdravlje kostiju, nego se dovodi u vezu i s kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom tipa 2 i raznim vrstama raka.

Brojne funkcije

Količina vitamina D ovisi o sunčevom svjetlu. Ako je koža dovoljno izložena UV zrakama, tijelo je u stanju samo proizvesti taj vitamin. Procjenjuje se da se prehranom pokriva samo deset do 20 posto potrebne količine.

Vitamin D koji se sintetizira pomoću sunčevih zraka ili hrane nije biološki aktivan. Nužni su procesi u metabolizmu nakon kojih u jetri nastaje biološki aktivni oblik vitamina, tzv. kalcitriol i odande dospijeva u krv.

Osim toga, mnogi organi imaju receptore na koje se veže predstupanj kalcitriola. On se također nalazi u krvi. Iz njega potom organi sami proizvode kalcitriol koji se koristi za brojne druge procese u tijelu. Tako ovaj oblik vitamina D regulira izlučivanje inzulina, usporava rast tumora, potiče stvaranje crvenih krvnih zrnaca te preživljavanje i djelovanje makrofaga, koji su vrlo važni za imunosni sustav.

Premalo vitamina D, težak oblik covida-19?

U jednoj analizi Sveučilišta Hohenheim dolazi se do zaključka o povezanosti između nedostatka vitamina D, određenih prethodnih oboljenja i teškog tijeka bolesti COVID-19. Ondje stoji: “Postoje brojne indicije da određene bolesti koje nisu zarazne (visoki krvni tlak, dijabetes, oboljenja krvožilnog sustava) idu zajedno s niskom količinom vitamina D u krvi. To zajedno s popratnim nedostatkom vitamina D povećava rizik teškog tijeka COVID-19.”

“Ta tvrdnja je ispravna”, kaže Martin Fassnacht, šef odjela endokrinologije u sveučilišnoj klinici u Würzburgu. No on upozorava da je riječ o “običnom uočavanju da ti događaji nastupaju istovremeno”. I vrlo kritički gleda na pretjerano pridavanje važnosti vitaminu D. Ne zato što smatra da on nema bitne funkcije, nego ističe da studije još nisu dokazale navodne ljekovite učinke tog vitamina: “Kada se bolje pogleda stvari, onda se nisu dokazale nade da uzimanje vitamina D ima ljekoviti učinak.”

Martin Fassnacht navodi jedan primjer: “Zamislite si dvije grupe 80-godišnjaka. Jedna je živahna, aktivna i bavi se sportom. Kada ju usporedite s drugom grupom u domu za njegu, onda će razlika u količini vitamina D biti drastična, a i ekstremno će se razlikovati i očekivana životna dob.”

No, kako kaže ovaj liječnik, te razlike nemoguće je objasniti samo različitim statusom vitamina D. “Razina vitamina D je dobro mjerilo za to koliko je netko bolestan. Ali ništa više od toga”, upozorava Fassnacht. I napominje da nijedna studija do sada nije uspjela dokazati pozitivan učinak vitamina D kada se on ciljano davao kod različitih oboljenja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP