Prati nas

Zdravlje

Knjiga umjesto apaurina

Nije važno koju ćete knjigu odabrati, hoće li to biti neko lako štivo ili ‘težak’ autor, fikcija ili povijesne knjige. Važno je samo da vam sadržaj odgovara. Kad se um zabavlja svijetom konstruiranim od riječi, napetost nestaje a tijelo lakše tone u san.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Koliko Hrvati čitaju?
foto: Pixabay

Zaboravite gledanje televizije prije spavanja i posegnite za – knjigom. U današnje vrijeme svi smo pomalo opsjednuti tehnologijom. Pretražujemo, klikamo, skeniramo, no jako malo čitamo.

Naše oči konstantno su prikovane na ekran i skakuću s članka na članak, pregledavaju e-mailove, ‘skrolaju’ po Facebooku, no jako površno ‘probavljamo’ to što vidimo. Istraživanja pokazuju da čovjek prosječno provede tek oko 15 sekundi na nekom članku na internetskim portalima.


2014. godine Pew Reasearch Centar proveo je istraživanje koje je pokazalo da čak četvrtina odraslih Amerikanaca godišnje ne pročita niti jednu knjigu. To je prava šteta jer oni koji kontinuirano čitaju imaju bolje pamćenje i općenito bolje mentalne sposobnosti i to u svim fazama života. Oni su također bolji javni govornici i lakše logički zaključuju. U Njemačkoj barem jednu knjigu na mjesec pročita 73 posto stanovnika, Italiji 71, a u Hrvatskoj – jedva 40 posto!

No ima još jedna važna stvar. Pročitati par stranica knjige prije spavanja može vas riješiti problema s nesanicom. Istraživanje Sveučilišta Sussex iz 2009. godine pokazalo je da samo 6 minuta čitanja prije spavanja smanjuje stres za čak 68 posto što je daleko više nego šalica čaja ili omiljena glazba. Čitanje zatim razbistruje um i priprema tijelo za san.

Autor studije, psiholog David Lewis kaže da čitanje ‘nije nikakva distrakcija, već aktivnost koja potiče maštu te vas uvodi u stanje promijenjene svijesti.’

Nije važno koju ćete knjigu odabrati, hoće li to biti neko lako štivo ili ‘težak’ autor, fikcija ili povijesne knjige. Važno je samo da vam sadržaj odgovara. Kad se um zabavlja svijetom konstruiranim od riječi, napetost nestaje a tijelo lakše tone u san.

.

Zdravlje

Kirurške maske propuštaju koronavirus, no znanstvenica misli da možda od njih i ima neke koristi

SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da ‘ne dihtaju’.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u kontekstu koronakrize preporučuje držanje fizičkog razmaka svima i nošenje maski zdravim osobama samo u slučajevima kada se brinu za drugu inficiranu osobu. Maska se preporučuje i onima koji kašlju i kišu kako bi se u slučaju eventualne Covid-19 infekcije zaštitilo zdrave.

Stalno se naglašava da je nošenje maske jedino djelotvorno u kombinaciji s propisanim higijenskim mjerama te propisanim odlaganjem isluženih maski. Većina država naredila je držanje dvometarskog razmaka među osobama, budući da je dokazano da se virus širi iskašljanim kapljicama uz pretpostavku da će se većina kapljica osušiti i pasti na tlo u neposrednoj okolini osobe koja ih je izbacila.


No BBC javlja da su istraživači Instituta tehnologije u Massachusettsu (MIT) koristeći posebne kamere otkrili što se dogodi kada osoba zakašlje i kihne. Utvrđeno je da se u takvim situacijama formira mali, ali brzi oblak plina koji može sadržavati kapljice različite veličine te da najmanje među njima mogu biti prenesene na respektabilne daljine.

U laboratorijskim uvjetima izmjerili su da kašalj može potjerati kapljice na daljinu od 6 metara, dok se ta daljina u slučaju kihanja kreće čak do 8 metara. Voditeljica istraživanja Lydia Bourouiba, stručnjakinja za dinamiku fluida, kaže da je zabrinuta zbog propisane fizičke distance. “Ono što izbacujemo kašljanjem ili kihanjem je plinski oblak koji zarobljava kapljice različitih veličina i nosi ih kroz prostoriju. Ta ideja sigurnosti zbog razmaka od metar ili dva i vjerovanja da će kapljice pasti na tlo u tom perimetru nije potvrđena onim što smo mi kvantificirali i izmjerili”, kaže.

Lydia Bourouiba smatra da u nekim situacijama, pogotovo u interijerima i loše ventiliranim prostorima, maska može smanjiti rizik od zaraze. Primjerice, kada susretnete nekoga tko je zaražen, maska može skrenuti struju njihovog daha od vaših usta. Tanke kirurške mase ne štite od najmanjih čestica, jer ne pružaju takvu vrstu filtracija. Ali možda mogu postrance skrenuti taj oblak, sugerirala je Bourouiba za BBC.

Ovaj scenarij, naglasimo, u obzir uzima situaciju u kojoj se zaražena osoba nalazi točno ispred bolesne osobe. Uz to, zanemaruje činjenicu da virus ulazi i kroz oči. Istraživanje i zaključak imaju isključivo “mehanički” pristup kojeg još trebaju valorizirati epidemiolozi primjenom svojih znanja.

Podsjetimo, SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog i da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da “ne dihtaju”. “Kada bi se pretpostavilo da je značajan dio stanovništva zaražen i da ima blaže simptome, tada bi nošenje maski koristilo. Jer onda bi manje izlučivali viruse prema van. Za osobe koje su zdrave i nose maske, manja je šansa da će se zaraziti kapljicama zaraženih soba. Ali problem s maskama je taj da ih morate stalno popravljati. Ako nemate čiste ruke, samo ćete još prstima na lice, oči i nos nanijeti viruse. Zato smo malo skeptični prema univerzalnoj preporuci nošenja maske”, kazao je za HRT voditelj Epidemiološke službe HZJZ-a Bernard Kaić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP