Prati nas

Zdravlje

U Japanu masovno nestaju dementne osobe

Prošle je godine u Japanu nestao rekordan boj ljudi koji pate od demencije – njih više od 12.000. Obitelji su pod velikim stresom ako moraju brinuti za dementnog člana, pa je japanska vlada poduzela posebne mjere kako bi im olakšala.

Objavljeno

|

Kako brinuti o dementnim osobama?
foto: Pixabay

Rekordan broj Japanaca koji pate od demencije prošle je godine nestao, piše Independent. Prijavljeno je tako čak 12.000 nestanaka. Nacionalna policijska agencija priopćila je da je u 2015. prijavljeno 12.208 nestanaka što je 1.452 osobe (odnosno 13 posto) više nego godinu prije. U skoro svim slučajevima dementne osobe koje su odlutale, pronađene su unutar tjedan dana, no 479 ih je pronađeno mrtvo, a 150 se još uvijek smatra nestalima.

Japanska vlada 2012. godine počela je prikupljati podatke o nestalim dementnim osobama. Procjenjuje se da osoba koje pate od demencije u Japanu ima oko 4.62 milijuna, te da će se taj broj do 2015. povećati na 7 milijuna, odnosno od demencije će patiti svaka peta osoba starija od 65 godina. Osobe starije do 65 godina čine četvrtinu od ukupnog broja od 128 milijuna Japanaca, a stanovništvo nastavlja stariti.



Oko 800 od ukupno 1.741 općina uključile su se u projekt aktivnog traženja nestalih dementnih osoba, te se vrijeme reakcije nakon prijavljenog nestanka smanjilo. U nedavnom ispitivanju, 40 posto obitelji koje su tražile nekog izgubljenog člana rekle su da su nisu bili u mogućnosti adekvatno brinuti za starijeg člana, a 70 posto ih je reklo da im je to veliki teret.

Japanska vlada sprema se ove godine potrošiti oko 22.5 milijarde jena (oko 220 milijuna dolara) kako bi obučila stručnjake, poboljšala ranu dijagnostiku i proširila mrežu lokalnih organizacija boje bi smanjile pritisak na obitelji koje imaju dementnog člana ili one ljude koji su morali napustiti posao kako bi se o dementnom članu obitelji brinuli.

U projekt su se uključile policija i taxi službe koje također pomažu promaći izgubljenu dementnu osobu. Razvija se i poseban GPS uređaj koji bi mogao pomoći u lociranju nestale osobe.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati