Prati nas

Zdravlje

Znanstvenici savjetuju: Ne bacajte novac na biorezonanciju

Biorezonantnu terapiju mnogi opisuju kao Technobabble odnosno korištenje pseudoznanstvenog jezika uz pogrešnu primjenu znanstvenih termina. Pretpostavljeni princip rada teško je objasniti budući da je teško doći do suvislih informacija.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Je li biorezonanca prevara?
screenshot: Star trek

Na razgranatom tržištu “alternativne medicine” svaka roba nađe kupca. Pa tako i sve popularnija “terapija biorezonancijom” čiji praktičari obećavaju ponaosob prilagođene tretmane s kojima se odmah može utjecati na svaku pojedinu indikaciju ili organ, i to ciljano; od alergija do pomoći kod karcinoma.

Što je to uopće terapija biorezonancijom?

Kako pišu liječnici i znanstvenici portala Dokazi u medicini, biorezonantna terapija nije dospjela daleko od pseudoznanstvenog koncepta koji bi se trebao temeljiti na elektromagnetskim valovima za dijagnozu i liječenje bolesti. Rutinskom pretragom na internetu lako je primijetiti da postoje brojni izvori, ali niti jedan od njih ne pripada u stručnu literaturu. Uglavnom su to podaci različitih poliklinika ili blogova nepoznatog podrijetla.


Priču o biorezonantnoj terapiji pokrenuli su 1977. godine dva izumitelja u Njemačkoj, Franz Morell i Erich Rasch. U početnom marketingu nosila je ime MORA terapija. Prvotni motivi bili su unaprijediti E-meter, uređaj za mjerenje elektrodermalne aktivnosti koji se koristio nekad u psihološkim studijama, scijentološkim obredima te kao dio poligrafa.

Zbog manjka znanstvenog objašnjenja, odnosno stručnog objavljenog sadržaja o principu rada terapije biorezonancijom, ta je terapija klasificirana kao pseudoznanost. Američka agencija za hranu i lijekove je zabranila neke od ovih uređaja na američkom tržištu, a uslijedile su i brojne tužbe zbog dokazanih prevara koje su uključivale terapiju biorezonancijom. Pretpostavljeni princip rada teško je objasniti budući da je teško doći do suvislih informacija, međutim evo primjeri nekih tvrdnji koje su zajedničke izvorima, a nisu sazdane na čvrstim znanstvenim temeljima:

– trgovci tvrde da se temelji na principima kvantne fizike i biofizike, ali ne navode koji su to točno principi.
– tvrdi se da se tom terapijom stimulira promjena „biorezonancije“ u stanicama putem elektroda, ali nije jasno što bi to bila biorezonancija.
– tvrdi se da terapija prepoznaje patogene odgovore, ali nije jasno što su to patogeni odgovori i na koji način se prepoznaju.
– tvrdi se da biorezonantna terapija koristi elektromagnetske frekvencijske obrasce prikupljene iz tijela (patološki i zdravi frekvencijski uzorci). Međutim, nije jasno što su to patološki a što zdravi frekvencijski uzorci.
– navodi se da biorezonancija ubrzava metabolizam i sagorijevanje masti, smanjuje želju za nikotinom, smanjuje osjetljivost organizma, djeluje protiv virusa i bakterija, jača otpornost na alergene, ali se ne objašnjava na koji način različite frekvencije koje se šalju tijelu mogu ciljati tako kompleksne zdravstvene probleme.
– tvrdi se da biorezonancija pomaže u liječenju protiv raka, o čemu nema dokaza.

A gdje su dokazi?

Pronađena je nekolicina studija u kojima je istražena djelotvornost biorezonantne terapije. Wille (1999) je istražio biorezonantnu terapiju kod 14 ispitanika koji su mucali te zaključio da terapija nema učinka. Schoni i suradnici (1997) ispitali su može li biorezonantna terapija biti djelotvorna za atopijski dermatitis kod 32 djece te nije nađeno da terapija može biti djelotvorna. Studija Nienhausa i suradnika (2006) ispitala je djelotvornost MORA biorezonantne terapije u usporedbi s placebom na funkcionalne probavne simptome kojima se ne može otkriti uzrok. U studiji je sudjelovalo svega 20 ispitanika, po 10 u svakoj skupini. Autori opisuju da biorezonantna terapija može biti djelotvorna, ali je studija imala niz metodoloških propusta. Sve tri studije sadržavale su vrlo malen broj ispitanika, a dvije od njih objavljene su u lošim časopisima na njemačkom jeziku. Kleine-Tebbe i suradnici ispitali su biorezonanciju kao dijagnostičku metodu za alergiju te zaključili kako se ne radi o vjerodostojnoj dijagnostičkoj metodi.

Zaključak

Biorezonantna terapija nije znanstveno dokazana djelotvorna metoda liječenja u medicini. Radi se o pseudoznanstvenom konceptu koji nije potkrijepljen znanstvenim dokazima niti opisan u stručnoj literaturi. Biorezonantnu terapiju mnogi opisuju kao Technobabble odnosno korištenje pseudoznanstvenog jezika uz pogrešnu primjenu znanstvenih termina. Ukratko, ne trošite svoj novac na biorezonantnu terapiju.

.

Zdravlje

Kirurške maske propuštaju koronavirus, no znanstvenica misli da možda od njih i ima neke koristi

SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da ‘ne dihtaju’.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u kontekstu koronakrize preporučuje držanje fizičkog razmaka svima i nošenje maski zdravim osobama samo u slučajevima kada se brinu za drugu inficiranu osobu. Maska se preporučuje i onima koji kašlju i kišu kako bi se u slučaju eventualne Covid-19 infekcije zaštitilo zdrave.

Stalno se naglašava da je nošenje maske jedino djelotvorno u kombinaciji s propisanim higijenskim mjerama te propisanim odlaganjem isluženih maski. Većina država naredila je držanje dvometarskog razmaka među osobama, budući da je dokazano da se virus širi iskašljanim kapljicama uz pretpostavku da će se većina kapljica osušiti i pasti na tlo u neposrednoj okolini osobe koja ih je izbacila.


No BBC javlja da su istraživači Instituta tehnologije u Massachusettsu (MIT) koristeći posebne kamere otkrili što se dogodi kada osoba zakašlje i kihne. Utvrđeno je da se u takvim situacijama formira mali, ali brzi oblak plina koji može sadržavati kapljice različite veličine te da najmanje među njima mogu biti prenesene na respektabilne daljine.

U laboratorijskim uvjetima izmjerili su da kašalj može potjerati kapljice na daljinu od 6 metara, dok se ta daljina u slučaju kihanja kreće čak do 8 metara. Voditeljica istraživanja Lydia Bourouiba, stručnjakinja za dinamiku fluida, kaže da je zabrinuta zbog propisane fizičke distance. “Ono što izbacujemo kašljanjem ili kihanjem je plinski oblak koji zarobljava kapljice različitih veličina i nosi ih kroz prostoriju. Ta ideja sigurnosti zbog razmaka od metar ili dva i vjerovanja da će kapljice pasti na tlo u tom perimetru nije potvrđena onim što smo mi kvantificirali i izmjerili”, kaže.

Lydia Bourouiba smatra da u nekim situacijama, pogotovo u interijerima i loše ventiliranim prostorima, maska može smanjiti rizik od zaraze. Primjerice, kada susretnete nekoga tko je zaražen, maska može skrenuti struju njihovog daha od vaših usta. Tanke kirurške mase ne štite od najmanjih čestica, jer ne pružaju takvu vrstu filtracija. Ali možda mogu postrance skrenuti taj oblak, sugerirala je Bourouiba za BBC.

Ovaj scenarij, naglasimo, u obzir uzima situaciju u kojoj se zaražena osoba nalazi točno ispred bolesne osobe. Uz to, zanemaruje činjenicu da virus ulazi i kroz oči. Istraživanje i zaključak imaju isključivo “mehanički” pristup kojeg još trebaju valorizirati epidemiolozi primjenom svojih znanja.

Podsjetimo, SZO i hrvatske zdravstvene vlasti nisu preporučile opće nošenje maski, navodeći između ostalog i da kriruške maske treba mijenjati svakih par sati te da one izravno propuštaju zrak sa strane, budući da “ne dihtaju”. “Kada bi se pretpostavilo da je značajan dio stanovništva zaražen i da ima blaže simptome, tada bi nošenje maski koristilo. Jer onda bi manje izlučivali viruse prema van. Za osobe koje su zdrave i nose maske, manja je šansa da će se zaraziti kapljicama zaraženih soba. Ali problem s maskama je taj da ih morate stalno popravljati. Ako nemate čiste ruke, samo ćete još prstima na lice, oči i nos nanijeti viruse. Zato smo malo skeptični prema univerzalnoj preporuci nošenja maske”, kazao je za HRT voditelj Epidemiološke službe HZJZ-a Bernard Kaić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP