Prati nas

Vijesti

Prije točno 71 godine žene Jugoslavije su izborile pravo glasa

Nakon državljanki Jugoslavije, pravo glasa su ostvarile žene u Francuskoj, Belgiji, Italiji, Albaniji, Rumunjskoj, Grčkoj. Za Švicarke je pravo glasa uvedeno sedamdesetih godina 20. stoljeća, a u pojedinim kantonima je to pravo uvedeno tek devedesetih godina 20. stoljeća

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Od kada žene mogu glasovati?
foto: Pixabay

11. kolovoza 1945. godine Jugoslavija je dala pravo glasa ženama. Posljedično, pravo glasa uživaju i sve žene u državama nastalim raspadom SFRJ. Borba za ženski glas bila je teška i duga; mnoge sufražetkinje i feministice bile su prezrene, odbačene od svojih obitelji, uhićivane i mučene zbog traženja makar formalne jednakosti s muškarcima. Nažalost, njihova borba do današnjeg dana nije urodila jednakom participacijom žena i muškaraca u političkom životu.

Sve do kraja 19. stoljeća pitanje prelaza od ograničenog na opće biračko pravo bilo je vezano samo za muškarce. Žene uopće nisu imale biračko pravo. Švedska je tako ženama dala pravo glasa 1867. godine, ali samo na općim izborima. Potom su slijedile Austrija, neke države Sjedinjenih Država, a Njemačka, SSSR i velika Britanija su otvorile birališta za žene poslije Prvog svjetskog rata.


Nakon državljanki Jugoslavije, pravo glasa su ostvarile žene u Francuskoj, Belgiji, Italiji, Albaniji, Rumunjskoj, Grčkoj. Za Švicarke je pravo glasa uvedeno sedamdesetih godina 20. stoljeća, a u pojedinim kantonima je to pravo uvedeno tek devedesetih godina 20. stoljeća. U Libanonu žene mogu glasovati jedino ako imaju dokaz da su završile osnovnu školu, iako muškarci mogu na birališta izaći i nepismeni. U skupini država poput Bruneja ili Ujedinjenih arapskih emirata, a koje ne priznaju ženski glas, našao se i Vatikan. Naime, u njemu su jedini izbori papinske konklave na kojima je ženama ulaz strogo zabranjen.

.

Vijesti

Iduća tri dana održava se videokonferencija o zdravom starenju

Na konferenciji će se predstaviti nove znanstvene spoznaje vezane uz starenje kroz teme regenerativne medicine, neuroznanosti, kliničke medicine i drugih područja medicine s naglaskom na personaliziranu i integriranu medicinu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na poticaj i u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja RH organizira međunarodnu znanstvenu konferenciju “Better Future of Healthy Ageing 2020” (BFHA 2020) povodom predsjednanja Hrvatske Vijećem Europske unije, a koja će se održati od 3. do 5. lipnja 2020. godine putem interneta.

Konferencija se trebala održati ranije ove godine u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, no zbog pandemije je odgođena za kasniji termin i preseljena na internet.


Cilj konferencije je potaknuti istraživanje, provedbu i povećati inovacije za upravljanje zdravljem i dobrobiti starenja stanovništva. BHFA 2020 predstavit će nove znanstvene spoznaje vezane uz starenje kroz teme regenerativne medicine, neuroznanosti, kliničke medicine i drugih područja medicine s naglaskom na personaliziranu i integriranu medicinu.

Također, na konferenciji će se analizirati pitanja starenja i održivosti zdravstvenog sustava na različitim razinama: institucionalnoj, državnoj, regionalnoj kao i na razini Europske unije. Uz to, prikazat će se utjecaj pametnih tehnologija na ekosustave prilagođene starijim osobama te potaknuti rasprava o povećanju inovacija i rješenja za okoliš prilagođen starosnoj dobi.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP