Prati nas

Zdravlje

Čuvanje unučadi je korisno za mozak

Baka-servis omiljeni je i najrašireniji oblik čuvanja djece. Roditelji su tako posve sigurni da je dijete u dobrim rukama dok oni rade, a i bake i djedovi od toga imaju višestruku korist.

Objavljeno

|

Trebaju li bake čuvati unučad? Baka servis.
foto: BigStock

Za bake nema boljeg načina da provedete slobodno vrijeme od druženja sa svojim unucima. Osim toga, kako pokazuju najnovija istraživanja, čuvanje unučadi ne unosi samo radost u vaš život, već vam može pomoći da ostanete bistri i kad zađete već duboko u zlatne godine.

Istraživanje o kojem govorimo objavljeno je u časopisu Menopauza 2014. godine i pokazalo je da bake koje pomažu oko unučadi barem jednom tjedno pokazuju bolje rezultate na kognitivnim testovima, iz čega se može zaključiti da vrijeme provedeno s unucima i briga o njima potencijalno smanjuje rizik od demencije i Alzheimerove bolesti.


Istraživanje koje je vodila organizacija iz Australije, Women’s Healthy Ageing Project, uključivalo je tri različita kognitivna testa i ukupno 186 žena u post menopauzi, od kojih su 120 bake.

No ima li i neka kvaka? Ima! Istraživanje je također pokazalo da previše čuvanja unučadi može imati i neželjene posljedice. Naime, one bake koje su čuvale djecu pet ili više puta tjedno ostvarile su slabije rezultate na kognitivnim ispitima od onih baka koje su unučad čuvale samo jednom tjedno.

Iako korelacije nije nedvojbeno utvrđena, i neke druge studije sugeriraju da društvena interakcija može pomoći starijim osobama da sačuvaju mentalno zdravlje. Štoviše, neke studije pokazuju da i djeca itekako imaju koristi ako provode vrijeme sa svojim bakama i djedovima, pa je čuvanje jednom tjedno doista kombinacija od koje svi imaju koristi.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP