Prati nas

Vijesti

Država uvodi porez na pse. Uskoro porez i na zrak?

Postoji prijedlog da se napravi više razreda pri razrezu poreza, pa bi tako udomljene životinje iz skloništa imale popust, čime bi u konačnici rad skloništa za životinje financirali vlasnici ljubimaca, a ne svi porezni obveznici.

Objavljeno

|

foto: stock.xchng

Vlasnici pasa mogli bi od 1. siječnja 2017. godine plaćati za svog ljubimca državi porez od 100 eura. Naime, država planira do toga datuma donijeti Zakon o zaštiti životinja, a upravo je ovakva odredba sastavni dio tog prijedloga, piše Slobodna Dalmacija.

Pitanja bez odgovora

Uz ovu vijest ostaje cijeli niz neodgovorenih pitanja. Hoće li uvođenje poreza dovesti do bespotrebne eutanazije pasa? Hoće li se na ovaj način lakše zbrinuti napuštene životinje? Što je s vlasnicima koji su uredno prijavili i cijepili svoje pse, a nisu računali s porezom? Hoće li ovakva mjera potaknuti neprijavljivanje i necijepljene životinja. Poznato je da psi imaju terapijski učinak na vlasnike. Koliko će ovakav porez u sprezi s niskim standardom učiniti dobrog ljudima? I na koncu, industrija proizvoda za kućne ljubimce je veliki biznis. Misli li netko da će na ovaj način stimulirati potrošnju i proizvodnju u toj branši? (mv)

foto: mojevrijeme.hr

foto: mojevrijeme.hr

Javna rasprava o prijedlogu zakona je provedena, a Ministarstvo poljoprivrede još uvijek objedinjuje odgovore na dostavljene komentare, a odluči li se država za uvođenje ovog poreza on bi mogao zahvatiti oko 350 tisuća ljudi, koliko je registrirano vlasnika pasa.


Branka Buković-Šošić, voditeljica Odjela za zaštitu životinja u Ministarstvu poljoprivrede, smatra da bi uvođenje ovakvog poreza poslalo poruku vlasnicima pasa da trebaju osigurati kontrolu razmnožavanja svojih ljubimaca. Ideja je, naime, da se kao olakšice od poreza u obzir može uzeti da vlasnik steriliziranog psa ne plaća porez kao ni onaj koji je psa udomio iz skloništa, piše Slobodna Dalmacija.

Ovakvo rješenje podržavaju i udruge za zaštitu životinja. Tako je udruga Prijatelji životinja na svojoj internetskoj stranici objavila da podržava uvođenje tzv. poreza na pse te da su podržali prijedlog Jurice Ambrožića, iz zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Ambrožić se pozvao na primjere Austrije i Njemačke u kojima postoji sličan porez, ali je on u nadležnosti Ministarstva financija, a ne poljoprivrede, što je kod nas prijedlog. On predlaže da se napravi više razreda pri razrezu poreza, pa bi tako udomljene životinje iz skloništa imale popust, čime bi u konačnici rad skloništa za životinje financirali vlasnici ljubimaca, a ne svi porezni obveznici.

Profesorica Tatjana Josipović i švedska kraljica Silvia u Centru Silver

Profesorica Tatjana Josipović i švedska kraljica Silvia u Centru Silver

Udruga smatra da bi uvođenje takvog poreza dovelo “do bolje kontrole mikročipiranja pasa, a time i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse. Zalažemo se da pritom vrijede olakšice, povlastice i oslobođenje od poreza za udomljene i kastrirane pse (npr. da oni koji udome psa iz skloništa ne moraju platiti porez prvih pet godina, oni koji kastriraju psa plaćaju pola poreza za pse), kao i da se oslobode od plaćanja poreza skloništa i skrbnici koji zbrinjavaju velik broj pasa.”

Ministar demantirao uvođenje poreza na pse

“Zakon o zaštiti životinja je u pripremi, on će ići u saborsku proceduru kad se za to ispune zakonski uvjeti. Budući da je on već bio u javnoj raspravi, postojali su prijedlozi nekih udruga za zaštitu životinja da se treba uvesti porez, ali mi to nismo uvrstili u Prijedlog zakona. Kao prvo, nismo ni nadležni za to”, poručuje ministar poljoprivrede Tolušić. Za ovaj porez, kao i za ostale, nadležno je Ministarstvo financija. No ponovio je da te odredbe u prijedlogu nema, javlja Telegram.

.

Vijesti

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvo

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.

Prema najnovijim procjenama Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2018. godine izgubila 36.688 stanovnika. Procjenjuje se da je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4.087.843 stanovnika, od toga 1.975.052 muškarca i 2.112.791 ženu. Pad je to od 0,9 % u odnosu na 2017. godinu.

U 2018. nastavlja se kontinuirano starenje stanovništva. Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5, žene 45,0), što ga svrstava među najstarije nacije Europe.


Smanjenje ukupnog broja stanovnika ostvarile su sve županije, osim Grada Zagreba, u kojem je, u odnosu na procjenu prethodne godine, ostvaren relativni porast od 0,22 % i Istarske županije (0,26 %). Najveći relativni pad broja stanovnika ostvaren je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (3,04 %).

Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske bio je 51,7 %, a udio muškaraca 48,3 %. Takav je omjer bio u većini županija. Najmanji udio ženskog stanovništva bio je u Ličko-senjskoj županiji (50,1 %), dok je najveći udio bio u Gradu Zagrebu (53,1 %).

Procesu starenja uvelike pridonosi višegodišnje opadanje udjela mladog stanovništva (0 – 19 godina) u ukupnom stanovništvu. Spomenuti udio na razini države u 2018. iznosio je 19,6 %, dok je na razini županija najmanji bio u Primorsko-goranskoj županiji (16,6 %), a najveći u Međimurskoj županiji (22,0%).

Udio fertilnoga kontingenta u ukupnome ženskom stanovništvu kontinuirano opada te je u 2018. iznosio 41,5 %.

Najviše stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na ukupno stanovništvo bilo je u Šibensko-kninskoj županiji (25,3 %) i u Ličko-senjskoj županiji (24,9 %), a najmanje u Međimurskoj županiji (18,2 %).

Postali smo zemlja staraca, samo Zagreb i Istra ne gube stanovništvoU Republici Hrvatskoj 52 % stanovništva živjelo je u samo pet županija, najviše u Gradu Zagrebu (804 507 ili 19,7 %) i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (448.071 ili 11,0 %), dok su najmanje stanovnika imali Požeško-slavonska županija (67.862 ili 1,7 %) i Ličko-senjska županija (45.184 ili 1,1 %).

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP