Prati nas

Mozaik

Otkriveno koliko najdulje ljudi mogu živjeti

Dobiveni rezultati sugeriraju da je maksimalni životni vijek fiksna kategorija, ovisna o prirodnim ograničenjima, kaže Millholand i priznaje da je time pomalo razočaran. Kao znanstveniku dužnost mi je reći istinu pa i onda kada ona nije posve ugodna.

Objavljeno

|

Život nema reprizu
foto: Pexels

Analizirajući demografske podatke iz više od 40 zemalja, znanstvenici iz New Yorka zaključili su da je 90-ih godina dosegnut maksimalni rast životnog vijeka čovjeka. Dogodilo se to 1997. kada je umrla Francuskinja Jeanne Calment. Bile su joj 122 godine i 164 dana.

‘Njezina dob nikad nije nadmašena, a od tada je trend da najstarija osoba na svijetu umire oko svoje 115. godine’, rekao je Brandon Milholland s Medicinskog fakulteta Alberta Einsteina u Bronxu. No, prosječni životni vijek i dalje raste što imamo zahvaliti boljoj medicinskoj skrbi i poboljšanju životnih uvjeta. Drugim riječima, više ljudi će doživjeti pozne godine, no oni iznimno dugovječni među njima dosegnuli su gornju granicu. Znanstvenici smatraju da se to neće tako skoro promijeniti.


‘Možda će netko poživjeti malo dulje od 115., ali izgledi da netko doživi 125. godinu su vrlo mali, jedan naprema 10.000’, objasnio je Milholland. To bi se eventualno moglo promijeniti velikim medicinskim ili tehnološkim otkrićem, svojevrsnim ‘eliksirom mladosti’. ‘Medicinski napredak posljednjih desetljeća povećao je očekivani životni vijek, ali nije učinio ništa da poveća maksimalnu životnu dob’, kaže Milholland.

Inače, maksimalni životni vijek je pojam kojim se opisuju godine najdugovječnijeg pripadnika vrste. Nasuprot tome, očekivani životni vijek je prosječno trajanje života koje pojedinac u određenoj skupini može očekivati, odnosno mjera je društvenog blagostanja. Očekivani životni vijek na globalnoj razini u neprekidnom je rastu od kraja 19. stoljeća, tako da djeca danas rođena u SAD-u mogu očekivati da će doživjeti 79 godina, u usporedbi s 47 godina početkom 20. stoljeća.  Prosječni životni vijek je u Hrvatskoj 75,99 godina, za muškarce iznosi 72,38 godina, a za žene 79,9 godina.

Neko vrijeme rastao je i maksimalni životni vijek, ali je, čini se, dosegnuo ‘plafon’. To sugerira da postoji biološki limit ljudskog života, unatoč tome što se neki nadaju da će pronaći ‘zdenac života’.

‘Dobiveni rezultati sugeriraju da je maksimalni životni vijek fiksna kategorija, ovisna o prirodnim ograničenjima’, kaže Millholand i priznaje da je time ‘pomalo razočaran’. ‘Kao znanstveniku dužnost mi je reći istinu pa i onda kada ona nije posve ugodna’, rekao je Milholland.

.

Mozaik

Fotografija bake koja doji unuče izazvala veliku raspravu

Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.

Objavljeno

|

Slika objavljena na Facebook stranici SOS Lactation izazvala je pravu pomutnju na toj društvenoj mreži. Naime, fotografija snimljena u Vijatnamu prikazuje baku kako doji svoje unuče.

Komentatori su se ispod slike javili iz raznih razloga: nekima nije bilo jasno kako je to uopće moguće s obzirom da je baka vjerojatno prošla fertilnu dob i ušla u menopauzu, dok je drugima čitava situacija pomalo neukusna i pitaju se je li uopće u redu da baka doji unuče sve i ako to fizički može.


S obzirom na brojne upite, administratori stranice koja promiče dojenje objasnili su: “Proizvodnja mlijeka se svodi na ponudu i potražnju. Dojke nastavljaju proizvoditi mlijeko dok god postoji potražnja, odnosno dok god dijete ili djeca žele piti to mlijeko. Što se dojenja u menopauzi tiče, dojenje je povezano sa žlijezdom hipofizom na koju ne utječu promjene u menopauzi tako da su i žene koje su prošle promjenu i i zgubile menstruaciju, u mogućnosti dojiti.

Kad je žena jednom uspostavila laktaciju, odnosno počela proizvoditi mlijeko, može laktaciju ponovno pokrenuti i nakon prestanka dojenja. Poznati su slučajevi da su žene dojile djecu koju su posvojile jer su ponovno pokrenule laktaciju nakon što su dojile svoju biološku djecu. Također, iz povijesti je poznato da su prije postojale profesionalne dojilje koje su dojile djecu onih majki koje to iz nekog razloga nisu željele ili mogle.

Što se pak tiče situacije u kojoj baka doji svoje unuče, nama se može činiti neobičnim, no to je uobičajeno u nekim kulturama. Recimo u nekim dijelovima Vijetnama. Svima koji se zgražaju valja poručiti da ovo nije ništa čudnije nego da jedna vrsta, npr. čovjek, pije mlijeko druge vrste, npr. krave. Ako smo se na to navikli, tad nas ni baka koja doji unuče ne bi trebala previše uzrujavati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP