Prati nas

Vijesti

Plenkoviću, zašto ne dižeš i neoporezivi dio mirovine?

Kod ranijih reformi se istovremeno povećavao neoporezivi dio plaće i mirovine, dok se u ovom slučaju povećanje, prema najavama objavljenim u medijima, ograničava samo na plaće građana.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Tko je Andrej Plenković?
foto: Andrej Plenkovic @ Flickr

Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) pozvali su premijera Andreja Plenkovića da razmotri njihove zahtjeve za povećanjem neoporezivog dijela mirovine u istom iznosu u kojem Vlada namjerava povećati neoporezivi dio plaće, javlja Hina.

“Obraćamo Vam se potaknuti najavama Vlade o poreznoj reformi čiji je cilj podizanje neoporezivog iznosa plaće kako bi se potaknula potrošnja građana i brži razvoj gospodarstva. U tom smislu, pozivamo Vas da razmotrite zahtjev Hrvatske stranke umirovljenika za povećanjem neoporezivog dijela mirovine u istom iznosu u kojem Vlada namjerava povećati neoporezivi dio plaće”, navodi predsjednik HSU-a Silvano Hrelja.


Podsjeća kako dosadašnja praksa poreznih reformi pokazuje da se istovremeno povećavao neoporezivi dio plaće i mirovine, dok se u ovom slučaju povećanje, prema najavama objavljenim u medijima, ograničava samo na plaće građana.

Umirovljenici su najbolje platiše i uzdržavaju obitelji

Hrelja u pismu naglašava i činjenicu da umirovljenici u Hrvatskoj najredovitije plaćaju sve financijske obveze, ali i da su njihove mirovine svojevrsni financijski amortizer u sve brojnijim obiteljima čiji su mlađi članovi ostali bez posla tijekom dugotrajne gospodarske krize.

Smatra i da bi se smanjenjem porezne presije povećala potrošnja umirovljenika te bi se kompenziralo povećanje troškova života umirovljenika koji se ne vide u službenoj statistici jer se ti izračuni rade na temelju pretpostavljenih troškova četveročlane obitelji.

“Smatramo da na životni standard umirovljenika presudno utječu troškovi hrane, lijekova, stanovanja, prijevoza i higijenskih potrepština što su troškovi koje umirovljenici sve teže podmiruju. Isto tako, ne smijemo smetnuti s uma činjenicu da bi smanjenje porezne presije na plaće radnika, koju srdačno pozdravljamo, moglo imati za posljedicu otvaranje pitanja diskriminacije osoba treće životne dobi što nikako nije u duhu solidarnosti i pravičnosti koje su odlike svake socijalno osjetljive Vlade”, poručuje Hrelja.

Podsjećajući kako se nakon posljednjeg povećanja neoporezivog dijela mirovine prije dvije godine ukupna novčana masa za isplatu mirovina povećala 10,3 milijuna kuna mjesečno, navodi i da je ovaj zahtjev HSU-a ispostavljen nakon konzultacija s predstavnicima najutjecajnijih umirovljeničkih udruga u Hrvatskoj.

Zaboravili na starije osobe?

I MUH i SUH, koji zastupaju oko 300 tisuća umirovljenika, u otvorenom pismu premijeru Plenkoviću upozoravaju kako ni u jednom javnom nastupu vezanom uz najavljenu poreznu reformu nisu spomenute starije osobe iako one čine 24 posto stanovništva (stariji od 60 godina), niti su pozvani na dijalog. Također, izražavaju zabrinutost da će Vlada starije osobe preskočiti u reformama.

MUH i SUH, kao i HSU, podsjećaju da se svih godina povećanjem neoporezivog dijela plaće proporcionalno povećavao i neoporezivi dio mirovine, koji sada iznosi 3800 kuna. “To znači da očekujemo povećanje od 44 posto (na 5500 kuna) te podsjećamo kako bi izostanak povećanja neoporezivog dijela mirovine prouzročio ozbiljne posljedice, iako su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom dotaklo tek manji dio umirovljenika”, poručuju ta dva sindikata.

Ukinite zdravstveni doprinos iz mirovina

U deset točaka svojih zahtjeva MUH i SUH uz ostalo traže ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa (od 1 i 3 posto), jer velika većina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u nekoliko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. Također, predlažemo da se vrati stopa od 20 posto za prvi mirovinski stup, jer je njezino smanjivanje na 15 posto 2002. godine proizvelo velike gubitke u mirovinskom proračunu (te generiralo prekomjerni deficit) , a da se stopu doprinosa u drugi stup učini izbornom i dobrovoljnom, kao u većini europskih zemalja koje drugi stup uopće imaju.

MUH i SUH opasnim drže i uvođenje bilo kojeg oblika poreza na nekretnine u vrijeme kad je većina “malih vlasnika“ nekretnina iz skupine osiromašenih starica i staraca, koji su ih stekli otkupom stanarskih prava, nasljeđivanjem i na druge načine, te bi, upozoravaju, terećenjem porezom mogli biti izloženi gubitku jedinog doma.

.

Vijesti

U samo mjesec dana udvostručio se broj građana koji strahuju od zaraze koronavirusom

Tri četvrtine građana (76,7%) navodi da je pojava koronavirusa znatno utjecala na njihov društveni život, od čega oko trećine građana (32,1%) potpuno izbjegava druženja s drugim ljudima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Raste strah građana od zaraze koronavirusom, ali on je jednak strahu od gubitka radnog mjesta, zaključak je ponovljenog istraživanja agencije Hendal o stavovima i ponašanju građana u vremenu epidemije koronavirusa.

Prvo istraživanje, koje je Hendal proveo još u veljači 2020., pokazalo je da je tek 25,6% građana imalo strah od zaraze koronavirusom. Međutim, tada su bili prisutni tek pojedinačni slučajevi zaraze u Hrvatskoj i nije se nazirala epidemija današnjih razmjera.


Ponovljeno istraživanje Hendala, provedeno u ožujku online metodom na reprezentativnom uzorku 500 građana, pokazuje da gotovo polovica građana (46,4%) strahuje od zaraze. Međutim, alarmantniji je podatak da čak 48,8% građana u radnom odnosu strahuje za svoje radno mjesto te od gubitka statusa zaposlenih.

Epidemija je uvelike utjecala na društveni život građana, a promijenile su se i kupovne navike. Pranje ruku je uz samoizolaciju i izbjegavanje izlaženja glavna mjera zaštite od virusa.

Strah od ljudi

Tri četvrtine građana (76,7%) navodi da je pojava koronavirusa znatno utjecala na njihov društveni život, od čega oko trećine građana (32,1%) potpuno izbjegava druženja s drugim ljudima. Zanimljivo je da 2,8% građana održava iste društvene kontakte kao i prije pojave koronavirusa.

Stvaraju zalihe

Što se tiče kupovine namirnica, čak 39,4% građana navodi kako su u posljednjih tjedan dana kupili veće zalihe prehrambenih i neprehrambenih artikala, a najtraženiji su bili mlijeko i mliječni proizvodi (73,7%), brašno i kvasac (73,0%), riža i tjestenina (71,5%), wc papir (67%), dezinficijensi (64,2%), smrznuto i konzervirano voće i povrće (63,1%) te kava i čaj (61,1%).

Peru ruke

Na pitanje kako se štite od moguće zaraze, većina građana (39,6%) navodi pojačano pranje ruku kao glavnu mjeru zaštite. 28,8% građana oprezno je kod ostvarivanja bilo koje vrste socijalnog kontakta, a 27,5% navodi samoizolaciju i ostanak kod kuće. Dodatno se pokazalo da 23,5% sudionika Hendalovog istraživanja koristi usluge dostave namirnica i hrane na kućnu adresu pa i samim time smanjuju vjerojatnost zaraze.

Istovremeno je istraživanje pokazalo i onu tamniju stranu, odnosno da 3% građana, unatoč neprestanim upozorenjima mjerodavnih institucija i medija, ne poduzima nikakve mjere zaštite.

Zadovoljni su radom Vlade RH

Građani čvrstom četvorkom ocjenjuju rad Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa. Građani su zadovoljni dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te ih ocjenjuju prosječnom ocjenom 4,02. Pritom im trećina građana (33%) daje najvišu ocjenu 5.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP