Prati nas

Vijesti

Samo 0,3 posto građana ne brine kako ‘spojiti kraj s krajem’

U 2015. zabilježeno je deset posto osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 66 posto osoba koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svoga kućanstva, a 14 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok od mesa, piletine ili ribe svaki drugi dan.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je 19,5 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 29,1 posto osoba, pokazuju konačni rezultati Ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku (DZS).

Po nedavno objavljenim rezultatima ankete, prag rizika od siromaštva je lani za jednočlano kućanstvo iznosio 25.000 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 52.500 kuna na godinu.


Kada bi država zaustavila sve vidove socijalne pomoći stopa rizika od siromaštva skočila bi s 20 na 31 posto.

Istraživanje pokazuje da je stopa rizika pala u odnosu na 2012. godinu kada je dosegnula 20,4 posto. Prema dobi i spolu u 2015. najviša je u osoba u dobi od 65 ili više godina, te iznosi 26 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća, pa stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi 29 posto, a muškaraca 23 posto. Najniža stopa rizika od siromaštva je kod osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 17 posto.

Stopa materijalne deprivacije u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 32,8 posto. Ona prikazuje postotak osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki kao što su plaćanje najamnine, računa, stambenog kredita ili potrošačkoga kredita; tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće; obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan; podmirenje neočekivanog financijskog troška; telefon; TV u boji; perilica za rublje; automobil i grijanje u najhladnijim mjesecima.

Stopa teške materijalne deprivacije, odnosno postotak osoba koje si ne mogu priuštiti najmanje četiri od tih devet stavaka iznosi 14 posto. U 2015. zabilježeno je deset posto osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 66 posto osoba koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svoga kućanstva, a 14 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok od mesa, piletine ili ribe svaki drugi dan.

U kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama živi 35 posto osoba, u onima koja teško spajaju kraj s krajem živi ih 32 posto, a koja vrlo teško spajaju kraj s krajem 23 posto. Najmanji postotak osoba, svega 0,3 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Usporedba sa zemljama EU-a pokazuje da je lani najvišu stopu rizika od siromaštva imala Rumunjska (25 posto), a potom slijede Latvija (23 posto) i Litva (22 posto). S druge strane, najniže stope zabilježene su u Češkoj (10 posto), Nizozemskoj (12 posto), Danskoj (12 posto), Slovačkoj (12 posto) i Finskoj (12 posto). Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u Bugarskoj (41 posto), Rumunjskoj (37 posto) i Grčkoj (36 posto), a najmanje takvih osoba bilo je u Češkoj (14 posto) i Švedskoj (16 posto).

.

Vijesti

Merkel u srijedu slavi 65. rođendan. Iako i dalje drhti, kaže: Sposobna sam

Ona i neslužbeni izvori iz vlade drugi i treći napad objašnjavaju psihološkim posljedicama prvog napada koji se navodno dogodio zbog vrućine i pomanjkanja tekućine.

Objavljeno

|

Autor

“Osjećam se sasvim dobro i nema potrebe za brigom”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel o napadima drhtavice, javlja Deutsche Welle. Ona je tako u srijedu po drugi put govorila o temi koja tjednima zaokuplja pažnju javnosti. Njene riječi došle su poslije trećeg napada drhtavice koji je javno zabilježen, ovog puta na dočeku finskog premijera Anttija Rinnea. Drhtanje je bilo nešto blaže i kraće od prethodna dva puta.

Merkel je rekla da je u fazi “oporavka” nakon prve drhtavice početkom lipnja. Ona i neslužbeni izvori iz vlade drugi i treći napad objašnjavaju psihološkim posljedicama prvog napada koji se navodno dogodio zbog vrućine i pomanjkanja tekućine.


“To očito još nije sasvim gotovo, ali postoji napredak i sada neko vrijeme moram živjeti s tim”, rekla je kancelarka, dodajući kako vjeruje da će napadi proći kako su i došli. Ona na potpitanja novinara nije željela precizirati što su uzroci zdravstvenih tegoba. “Inače sam čvrsto uvjerena da sam sasvim sposobna”.

Time je pokušala ugušiti rasprave o tome je li njeno zdravlje tako narušeno da više ne može obavljati kancelarski posao. Merkel u srijedu navršava 65 godina, piše Deutsche Welle.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP