Prati nas

Mozaik

Stalno ste zabrinuti? Čestitamo! Imate visok IQ!

Zabrinuti ste kako će se vaše dijete snaći u samostalnom životu, ili kako ćete podnijeti mirovinu, ili općenito brinete za stanje u svijetu? Stalna briga, iako neugodna, može biti znak visokog kvocijenta inteligencije, pokazalo je novo istraživanje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako liječiti tjeskobu anksioznost?
foto: BigStock

Sklonost brizi pokazuje sposobnost razmatranja prošlosti i budućnosti sa svim preciznim detaljima, a to možda objašnjava i zašto su ljudi koji češće brinu inteligentniji od ostalih.

Iako se onima koji stalno brinu predbacuje manjak samopouzdanja, čini se da su upravo oni kadri više naučiti iz grešaka prošlosti i bolje se pripremiti za izazove koje donosi budućnost, piše portal Big Think. Znanstvenici su nedavno doznali da ljudi koji brinu, mogu bolje procijeniti laže li neka osoba te brže detektirati potencijalnu prijetnju.


Osim toga, istraživanje provedeno na Sveučilištu MacEwan pokazalo se da oni skloniji brizi imaju i nešto viši kvocijent inteligencije. Ljudi koji su sami sebe identificirali kao one koji stalno brinu te oni koji često kontempliraju o vlastitoj tuzi, pokazali su veći kvocijent inteligencije i na poznatoj Wechslerovoj ljestvici inteligencije.

No spadate i i sami u kategoriju zabrinutih, nemojte se još poveseliti. Naime, testovi su također pokazali da učestalo zdvajanje nad prošlošću negativno korelira s neverbalnom inteligencijom, odnosno oni koji osjećaju žaljenje nad događajima iz prošlosti, pokazali su slabije rezultate kad je u pitanju neverbalna inteligencija.

Naime, prema objašnjenju Howarda Gardnera, kvocijent inteligencije je samo jedan od nekoliko vrsta inteligencije, s time da su u različitim trenucima i okolnostima važniji različiti oblici inteligencije.

.

Mozaik

Facebook stručnjaci su rekli svoje: ‘Van s arapskim brojkama iz hrvatskih škola!’

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može zabaviti.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Iako formalno nepriznata od obrazovnih sustava, Facebook akademija prepoznata je po golemoj produkciji multidisciplinarnih stručnjaka koji se ne libe prakticirati slobodu glasnog mišljenja, bilo da je riječ o čipiranju, Billu Gatesu ili koronavirusu.

Tako smo nakon plodonosne debate, u kojoj smo saznali sve o ljudima-gušterima, smanjenju populacije i “istinama o kojima se šuti”, odlučili provjeriti što dotični akademici, okupljeni na našoj Facebook stranici, misle o kvaliteti hrvatskoga školstva. Kako se već godinama govori o pretrpanosti osnovnoškolskog kurikuluma, pitali smo ih trebaju li djeca već u osnovnoj školi učiti arapske brojke.


U samo tridesetak minuta stiglo nam je prvih stotinu odgovora. Čak 45 njih je odlučilo odlučno reći NE suvišnim novotarijama poput arapskih brojki. Isti omjer zadržan je i kad je zbir glasova nakon sat vremena iznosio 200. U trenutku pisanja ovog teksta, čak 45 posto onih koji žele da se njihov glas čuje na društvenim mrežama misli da su arapske brojke – višak. Razlozi su brojni, no pretežu oni da “ima i korisnijih stvari za naučiti”.

Što su arapske brojke?

To su obične brojke koje upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Arapske brojke su tradicionalni naziv matematičkih simbola 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 koji su omogućili upotrebu položajnoga decimalnoga brojevnoga sustava i unaprijedili metode računanja s pomoću abaka.

Ovako je o arapskim brojkama glasala Facebook akademija znanosti i umjetnosti

Njihova najstarija upotreba zabilježena je u Indiji 595., a uporaba nule, ključnog simbola koji omogućava djelotvornost sustava, zabilježena je 876. Preko Arapa, prijevodom na latinski al-Hvarizmijeve Knjige o uspostavljanju i suprotstavljanju u XII. st., arapske su brojke stigle u Europu. Njihovu širu primjenu potaknuo je Leonardo Fibonacci Knjigom o abacima, 1202. (Hrvatska enciklopedija)

Zašto smo postavili ovu anketu?

Da bismo vas podsjetili da su to oni isti “stručnjaci” koji se ne libe raspravljati o ozbiljnim i kompliciranijim stvarima poput 5G mreže, cijepljenja ili protuepidemijskih mjera i pri tome očekuju da njihovo mišljenje poštujete, kao da je riječ o informiranom i kvalificiranom stavu.

Koji je zaključak?

Važne informacije potražite u vjerodostojnim i provjerljivim izvorima. Facebook nije jedan od njih. Ali vas može nasmijati.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP