Prati nas

Mozaik

5 stvari koje bake i djedovi rade bolje od roditelja

Roditelji su nezamjenjivi, to svi znamo. No bake i djedovi tu su dulje i neke stvari jednostavno znaju bolje. Nikad neće moći zamijeniti mamu i tatu, to i nije poanta, ali njihovo bogato životno iskustvo znači da su u nekim stvarima mudriji.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Smiju li baka i djed razmaziti unučad?
foto: BigStock

‘Mi bake i djedovi smo skromna skupina’, piše autorica popularnih knjiga o odgoju i sama baka, Deborah Drezon Caroll. ‘Ne volimo se hvaliti, no kako je moja mama jednom rekla: ‘Ako ti sam ne kažeš par lijepih riječi o sebi, zašto bi to drugi učinili?’ Na taj mi je način pokušala usaditi samopouzdanje i potaknuti me da uvidim svoje prednosti i objavim ih svijetu. To je bilo prilično napredno razmišljanje za šezdesete godine.

I evo do kojeg sam zaključka došla: Bake i djedovi neke stvari rade bolje od roditelja. Ne želim pri tome reći da su i bolji od roditelja, već samo da neke aspekte odgoja djece možda obavljaju malo bolje nego mama i tata.


Jednostavno, mi smo sjajni i originalni. Niti jedna generacija prije nas nije ovoj fazi života pristupila ovako kao mi. Radimo, zabavljamo se i komuniciramo na način sasvim nepojmljiv prijašnjim generacijama. Neki od nas još rade na istom radnom mjestu kao prije 40 godina, neki su u mirovini, a neki imaju posve nove karijere. S vremenom smo razvili vještine koje nas razlikuju od naše djece, tj. roditelja naših unuka. Upravo zbog toga neke stvari radimo vrlo dobro, čak i bolje od njih samih.

1. Igramo se

Moj četverogodišnji unuk može ovo potvrditi: ni mama, ni tata se ne znaju igrati lovice tako dobro kao baka. Ne radi se o tome da je ta igra komplicirana – jednostavno trčiš za mališanom koji viče i smije se i žališ se da je tako brz da ga ne možeš uloviti. No kad ga ipak uloviš, škakljaš ga i oboje padnete na tlo neprestano se smijući. Veliko finale ove igre je da oboje ležite na travi u dvorištu i pokušavate odgonetnuti na što vas podsjećaju oblici oblaka koji prolaze. Zašto su bake i djedovi bolji u igri? Roditelji uvijek rade. Rade i kad su na poslu i kad dođu doma i doista im je teško pronaći vrijeme za igru. No kad su bake i djedovi s unucima, oni nemaju nikakvu drugu obavezu i igra je jedino o čemu misle.

2. Brinemo se

Naravno da i bake i djedovi brinu, ali to rade na drugačiji način od roditelja. Zašto? To je zbog mudrosti koja dolazi s godinama. Mi znamo ono što roditelji još ne znaju. Ne, vaše dijete vjerojatno neće ići na Harvard i da, vaše će dijete preživjeti zafrkavanja zlobne djece u školi. Vaše dijete će biti jako usprkos činjenici da nije najbolje u nekom sportu i oporavit će se bez obzira na to kako taj kašalj gadno zvučao. Mi te stvari jednostavno znamo.

3. Vrijeme za krevet

Čitati svake večeri jednu te istu omiljenu priču roditeljima zna biti naporno. Dugačka je, uvijek se sve ponavlja, ima i zanimljivijih priča. No to je priča koju dijete najviše voli. Možda je to zbog toga što se u priči pojavljuje vlak pun igračaka ili su likovi jako smiješni, ne znam. No to je priča koju mališan želi slušati iznova i iznova. Roditelji su umorni, imali su naporan dan, jedva čekaju da dijete zaspi. Zato je najzgodnija kakva kratka priča gotova u svega nekoliko rečenica i kraj, svi spavaju. No bake i djedovi znaju da to neće ići tako. Nježno će pitati mališana: ‘Želiš li čuti priču o vlakiću?’, a kad mu je ispričamo poslužit ćemo se jednim trikom: ostaviti dijete u njegovom krevetiću da se samo uspava. Mnogi roditelji čekaju u sobi dok dijete ne zaspi, što može potrajati. No bake i djedovi znaju da će mališan zaspati prije ili kasnije i da je moguća naučiti ga da se sam uspava. Čim prije ovlada tom vještinom, bolje za sve.

4. Ukorimo dijete

Znam što ćete pomisliti! Na svijetu ne postoji baka ili djed koji će povisiti glas na svoju malenu ljubav. Krivo! Mi to radimo, jednako kako i svaka odgovorna odrasla osoba. Ne dopuštamo djetetu da dira štednjak ili trči po ulici ili baca smeće po kući. No kad malenog ukorimo, svjesni smo da njegov ‘prekršaj’ ne znači da će nužno postati kriminalac i umijemo odrediti kaznu koja odgovara ‘zločinu’.

5. Guglamo

I ovo radimo bolje od roditelja. Dok mama i tata traže odgovore na pitanja poput: ‘Kako dijete naučiti da ide na wc’, ‘Što učiniti ako je dijete izbirljivo u jelu’ ili ‘Moj sin je jako tvrdoglav’, često dobivaju oprečne odgovore. Bake i djedovi za takve stvari jednostavno ne koriste Google jer odgovore znaju i sami. A ako i nalete na kontradiktorne savjete s interneta, jednostavno se nasmiju i nastave dalje.

.

Mozaik

Provedite Svjetski dan zaštite životinja u zoološkom vrtu

‘Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Zoo vrtu na tome sustavno radimo.’

Silvija Novak

Objavljeno

|

Budućnost divljih životinjskih vrsta najviše ovisi o čovjeku! Poručeno je to iz Zoološkog vrta grada Zagreba uoči Svjetskog dana zaštite životinja. Na taj dan, u nedjelju od 10.30 do 15 sati, posjetitelji Vrta moći će doznati kako se zoološki vrtovi brinu za budućnost životinjskog svijeta. Na nekoliko će mjesta biti postavljeni edukativni kutci o raznim vrstama životinja – od beskralješnjaka do sisavaca.

U Zoološkom vrtu grada Zagreba trenutačno su 372 vrste životinja. Među njima je čak 76 ugroženih vrsta – od onih osjetljivih preko ugroženih i kritično ugroženih do vrsta izumrlih u prirodi. Oznaku osjetljive vrste prema Crvenoj knjizi IUCN-a imaju, među ostalima, divovski mravojed i južnoamerički nizinski tapir, a u Zagrebu se mogu vidjeti i dvije vrste koje danas žive još jedino u zoološkim vrtovima – sabljorogi oriks i sokorska gugutka. Ugrožene vrste uključene su u uzgojne programe. Zahvaljujući njima omogućuje se reintrodukcija, tj. povratak u prirodu nekih vrsta životinja.


“Čovjek je svojim djelovanjem utjecao na izumiranje divljih vrsta životinja, pa je danas njegova obveza očuvati biološku raznolikost Zemlje. U našem Vrtu na tome sustavno radimo – educiramo posjetitelje, posvećeni smo uzgoju ugroženih vrsta životinja, oporavljamo u prirodi ozlijeđene životinje i uključeni smo u projekte zaštite ugroženih vrsta životinja u Hrvatskoj”, kazao je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.

Timaritelj Antonio Felix s kapibarama (foto: ZG Zoo)

U brizi za životinje koje žive u Vrtu, surađuju veterinari, zoolozi, nutricionisti i timaritelji. Timaritelji životinje svakodnevno hrane, timare, nadziru njihovo opće stanje i zdravlje te njihove nastambe održavaju čistima i urednima. Timaritelji također životinjama obogaćuju životni prostor te ih pripremaju za situacije poput prijevoza i veterinarskih pregleda. Neki od njih rade sa životinjama od kojih se nekim ljudima ledi krv u žilama, a neki timaritelji ulaze u terarije u kojima je temperatura čak 50 stupnjeva. Timariteljima, kako kažu, ništa od toga nije teško. Dodaju da se taj posao ne može raditi ako ga se istinski ne voli.

Kako bi građani bolje upoznali vrijednost njihova rada, u nedjelju će biti organizirana dva obilaska Vrta tijekom kojih će moći upoznati timaritelje te životinje o kojima se oni brinu. Naime, taj se dan obilježava i Međunarodni dan timaritelja.

Timariteljica Renata Antoljak s legvanom (foto: ZG Zoo)

I dok timaritelji rade s raznim egzotičnim vrstama životinja, u oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba imaju pune ruke posla s onima koje žive u Hrvatskoj. Prošle je godine u oporavilištu zaprimljeno 930 životinja među kojima trećina pripada strogo zaštićenim vrstama. Među njima najviše je bilo ptića i šišmiša.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP