Prati nas

Zdravlje

Facebook vam doista može spasiti život

Može li Facebook spasiti život? Čini se da može. Naime, brojna istraživanja pokazuju da češće i kvalitetnije društvene veze znače i dulji i kvalitetniji život, a u to su uključena i druženja u virtualnom svijetu. Važno je ipak voditi računa da se ne zapostave i ona stvarna druženja, u ovome svijetu.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: BigStock

Mnoga istraživanja pokazala su da ljudi s vrlo jakim društvenim vezama – obiteljskim i prijateljskim – žive duže. No računaju li se i prijatelji s Facebooka?

Studija sa Sveučilišta San Diego koja je obuhvatila 12 milijuna korisnika Facebooka, došla je do sljedećeg zaključka: to doista može biti točno ako pomoću te društvene mreže ostajete u kontaktu s prijateljima i članovima obitelji koji žive daleko. Drugim riječima, lajkovi potpunih stranaca se ne računaju.


Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Science, no znanstvenici naglašavaju kako ipak još nije utvrđena kauzalnost. U eri kad sve više vremena provodimo družeći se s prijateljima online, a sve manje u stvarnom životu, po prvi puta je ustanovljeno što se to doista događa tijekom virtualnih druženja i zašto su ona važna.

‘Online interakcija čini se vrlo zdravom ako se događa umjereno i ako služi kao nadopuna stvarnom druženju’, rekao je jedan od autora studije William Hobbs. ‘Negativne posljedice nastupaju tek kad se previše vremena provodi online i kad nema dokaza da smo povezani s ljudima i na druge načina osim putem mreže.’

Profesor političkih znanosti na Sveučilištu San Diego, James Fowler, kaže kako postoje ozbiljni dokazi da balansiran odnos druženja online i onoga u stvarnom životu, znači i dulji životni vijek.

Znanstvenici su ustanovili da je prosječan korisnik Facebooka u 12 posto manjoj opasnosti od iznenadne smrti od onoga tko ne koristi tu društvenu mrežu. No, znanstvenici također napominju da to možda ima veze i s različitim socioekonomskim statusima korisnika i nekorisnika, a ne toliko s društvenom mrežom samom.

Među onima koji koriste Facebook, istraživači su u obzir uzeli broj prijatelja, fotografija i objavljenih postova kako bi vidjeli ima li takva online aktivnost veze s duljinom života.

Ustanovljeno je da osobe koje održavaju online vezu s većim brojem ljudi, doista žive dulje od onih čije su društvene interakcije rjeđe. To saznanje konzistentno je i s rezultatima istraživanja dugovječnosti i društvenog života u stvarnom svijetu. Također, čak je i umjereno korištenje društvenih mreža i održavanje online kontakata povezano sa smanjenim rizikom od smrtnosti. Osim toga, pokazalo se i da najdulje žive oni koji na Facebooku prihvaćaju najviše zahtjeva za prijateljstvom.

Čovjek kojeg doista ne treba uvjeravati da Facebook može spasiti život je Chris Thomas iz Pittsburgha. Kad je jednom prilikom pao iz svojih invalidskih kolica, uspio je nekako doći do svojeg mobitela i na Facebooku objaviti ponešto zbrkanu poruku iz koje se ipak dalo iščitati da je u nevolji. Odgovor je bio vrlo brz i brojni prijatelji koji su se tada nalazili u njegovoj blizini priskočili su mu upomoć. Čak i oni koji nisu taj čas bili blizu, nazvali su interesirajući se mogu li ikako pomoći. Zanimljivo je da su svoju pomoć ponudili i oni Facebook prijatelji koji Thomasa nisu poznavali osobno.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP