Prati nas

Vijesti

Ovo je prava istina o njemačkim mirovinama

Mjesečna mirovina u Njemačkoj iznosi oko 1.200 eura. Zvuči sasvim pristojno. Pogotovo u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama, pa i Hrvatskom. Ali to je samo privid. Većina mirovina je puno manja od toga, a njemački umirovljenici žive u siromaštvu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Kako do njemačke mirovine?
foto: Pixabay

Žive li njemački umirovljenici doista kao “bubrezi u loju” kako se često misli i govori? Kolika je prosječna mirovina u Njemačkoj. I što umirovljenici mogu s njom? Odgovore na ova pitanja donosi Deutsche Welle.

Statistike su (relativno) pouzdane i egzaktne, iz statistika se, međutim, ne mogu uvijek izvući i egzaktni zaključci. Barem ne “na prvu loptu”. To je slučaj i sa statistikama o visini njemačkih mirovina.


Prema aktualnim statistikama Njemačkog mirovinskog osiguranja “standardna” mjesečna mirovina u Njemačkoj iznosi oko 1.200 eura. Zvuči sasvim pristojno. Pogotovo u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama, pa i Hrvatskom. Ali stručnjaci upozoravaju da se radi o prosječnoj mirovini “virtualnog” umirovljenika (“Eckrentner”) koji ima 45 godina radnoga staža, koji je ostvario pravo na starosnu mirovinu i koji je zarađivao prosječnu njemačku plaću (trenutno oko 2.700 eura). Ali koliko ima onih koji su zarađivali i zarađuju manje od prosjeka? I koliko ima onih koji nisu radili 45 godina?

S prosječnom mirovinom ispod granice siromaštva?

U stvarnosti, a to onda potvrđuju i statistike kad se one malo podrobnije promotre i izanaliziraju, umirovljenici u prosjeku u Njemačkoj dobivaju mirovine od oko 800 eura. A granica siromaštva, koja se za svaku zemlju definira drugačije (minimalno prihvatljivi standard života) i izračunava po formuli 60 posto od medijana nacionalnog raspoloživog dohotka (ne prosječne plaće!), u Njemačkoj je za domaćinstvo s jednom osobom bez djece oko 900 eura, za par bez djece oko 1.300 eura. Primjera i usporedbe radi – za par s dvoje djece maloljetne dobi ta granica se penje na iznos između 1.900 i 2.000 eura.

Na brojnim portalima raznorazne udruge upozoravaju stoga njemačke građane da se ne daju zavarati brojkama koje na prvi pogled ne izgledaju loše. Formula izračuna mirovina je, naime, vrlo složena i informacija o visina mirovine na koju može računati pojedinac u Njemačkoj pouzdana je samo onda ako je nastala prema izračunu Njemačkog mirovinskog osiguranja. A, naravno, i onda se radi o prognozama, a ne o konačnoj informaciji. Jer nitko vam ne može garantirati da u budućnosti nećete ostati bez posla ili da ćete zarađivati kao što ste zarađivali do trenutka u kojemu je nastala prognoza.

Budućim umirovljenicima se loše piše

Puno govore i podaci koji ukazuju na odnos prosječnih mirovina i prosječnih plaća, kao i visina doprinosa koji se uplaćuju u državni mirovinski fond. A oni pokazuju da prosječne mirovine ni blizu ne rastu jednako kao prosječna primanja. Ali zato raste visina doprinosa. To proizlazi, između ostaloga, iz demografskog problema Njemačke – sve je manje mladih koji rade i uplaćuju doprinose, a sve više starih koji primaju mirovine.

Osim toga, i raskorak između onih koji puno zarađuju i onih koji malo zarađuju je sve veći pa prosječne vrijednosti malo govore o stvarnom stanju stvari. I on će, prema prognozama, i u budućnosti rasti. Pritom treba reći da se iz jednog aktualnog izvještaja o osiguranju egzistencije u starosti vidi da mnogi umirovljenici zarađuju “sa strane”, jer je prosječni neto-dohodak parova iznad 65 godina oko 2.500 eura, a njihovih vršnjaka koji žive kao samci između 1.400 i 1.600 eura.

Strah od siromaštva u starosti je, inače, tema o kojoj se u posljednje vrijeme jako puno govori. Razlog tome su prognoze za budućnost i statistike koje govore da u posljednjih deset godina broj siromašnih među starijom populacijom raste puno brže nego u drugim populacijskim grupama. U jednom nedavno objavljenom izvještaju europske statističke agencije Eurostat navodi se da je trenutno 5,6 milijuna ljudi u Njemačkoj starijih od 55 godina ugroženo od siromaštva i socijalne izolacije (20,9 % pripadnika ove dobne skupine), dok je 2004. takvih bilo 4,5 milijuna. Radi se, naravno, o relativnom siromaštvu. Ali i ono je relativno: jer dok je situacija u nekim drugim europskim zemljama puno bolja nego u Njemačkoj, na primjer, u Norveškoj gdje siromaštvo prijeti vrlo malom postotku osoba starijih od 55 godina (9,3 %) ili u Nizozemskoj (11,3 %), u nekim drugim zemljama je situacija još puno, puno gora. U Rumunjskoj opasnost od siromaštva pogađa 44,2 posto pripadnike ove starosne grupe, u Litvi 37,1 posto.

/autorica: Dunja Dragojević, Deutsche Welle/

.

Vijesti

Infektolog Ivić o Vidović Krišto: ‘Ne razumije, čini štetu, falsificira’

Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Saborska zastupnica Karolina Vidović-Krišto izbačena je danas iz sabornice jer nije htjela nositi masku. Političarka koja je u Sabor ušla na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, već od prvog dana zasjedanja aktualnog saziva postala je miljenica protivnika protupandemijskih mjera.

Njeno inzistiranje na nenošenju maske komentirao je za Slobodnu Dalmaciju šef splitske infektologije Ivo Ivić. “Zastupnica se bavi stvarima koje jednostavno ne razumije. Ne znam kakve su to sve teorije urota ili što, ali gospođa čini veliku štetu jer je na poziciji saborske zastupnice koja bi trebala prosvjećivati, a ne falsificirati. Ona može željeti da nema bolesti COVID-19, ali epidemija je tu bez obzira na njezine naivne želje”


“Bolest je tu, neće nestati, ali noseći masku, držeći distancu, izbjegavanjem većih okupljanja, može se dobro upravljati krivuljom zaraženih. Vidjeli ste ovo ljeto, kad smo se malo više opustili, što se događa. I sad zamislite da poslušamo zastupnicu, skinemo svi maske, družimo se i pravimo se da SARS-CoV-2 ne postoji, pa nastao bi kaos. Ovako uz malu žrtvu možemo upravljati brojem oboljelih, dobro ih zbrinuti, te ostatak sustava može normalno raditi. Sve to ne bi se moglo kad bi se epidemija rasplamsala”, kaže Ivić pa nastavlja:

“Njezina sloboda da ne nosi masku ne može ugrožavati nečiju slobodu da ostane zdrav. Primjerice, što ako gospođa Krišto prenese virus nekoj drugoj osobi i ta osoba njezinu slobodu, dakle nenošenje maske, plati svojim životom? Maske su odlična zaštita, ali samo ako ih nosimo svi. Tada je transfer kapljica iz zaražene osobe prema drugoj zdravoj osobi smanjen na najmanju moguću mjeru – zaključuje Ivić, navodeći da je u ovih pola godine vidio brojne stare i mlade koji su umrli. Doduše, napominje, neki od njih su bili kronični bolesnici, ali da nisu pokupili virus danas bi bili – živi.”

“Ako i ne umrete od bolesti COVID-19, treba li vam da ležite na infektologiji i borite se zrak, imate tešku upalu pluća i budete ‘izvan stroja’ nekoliko mjeseci? Mislim da znate odgovor na to pitanje”, kaže za Slobodnu Ivić.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP