Prati nas

Zdravlje

7 malih životnih promjena za puno bolje zdravlje

Živjeti zdravo ne znači nužno odreći se svih zadovoljstava i živjeti u strahu od svakog zalogaja. Da biste doista poboljšali svoje zdravlje, potrebno je napraviti tek nekoliko malih prilagodbi u prehrani ili svakodnevnom životu za koje vam neće trebati više od nekoliko minuta dnevno.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Koje sunčane naočale su dobre?
foto: Pixabay

Vježbanje, zdrava prehrana, izbjegavanje sunca, dovoljno sna. Briga o zdravlju može se činiti kao nepregledna lista obaveznih zadataka. Ne bi li bilo lakše kad bismo zdravlje mogli poboljšati sa svega nekoliko lakih koraka?

Dobra je vijest da možemo! Ovi jednostavni koraci pomoći će vam da poboljšate svoje zdravlje, a za svaki će vam trebati tek minuta ili dvije dnevno. Uostalom, briga o zdravlju i jest upravo to: zbirka malih napora koji se na kraju svakako isplate.


1. Jedite tamno grožđe

Studija objavljena u časopisu Cancer Prevention Research pokazala je da tamno grožđe može zaustaviti stvaranje nekih vrsta tumora koji mogu voditi prema raku dojke. Ne znači to da je tamno grožđe neka vrsta cjepiva protiv raka, ali njegova je konzumacija itekako zdrava. Pojedite stoga šaku tamnoga grožđa kad god vam se ukaže prilike. A ako ste pomislili da će isti efekt imati i čaša crnog vina, nažalost moramo vas razočarati. Ovo istraživanje uopće nije uključivalo vino.

2. Provjerite stanje vlasišta i slušajte frizera

To nije nešto što možete učiniti sami već ćete morati potražiti pomoć dermatologa. No, zašto? Istraživanje Sveučilišta Sjeverne Caroline pokazalo je da su melanomi (oblici raka kože) gotovo dvostruko opasniji ako se nalaze na vlasištu ili vratu nego na bilo kojem drugom dijelu kože.

“S obzirom da su skriveni kosom, nije ih lako uočiti”, kaže dermatologinja Stacy Salob sa Sveučilišta Cornell. Ako ne možete odmah poći dermatologu, zamolite frizera da pogleda. Naime, čak 50 posto melanoma vlasišta otkrili su upravo frizeri.

Ono što se također zaboravlja jest da je i vlasište itekako osjetljivo na sunčeve zrake, stoga bi ga trebalo zaštititi kapom. To se pogotovo odnosi na muškarce iznad 50 godina kod kojih je pojava raka češća nego kod mlađih, a kosa rjeđa.

3. Svakoga dana pojedite jabuku

“Jabuka na dan tjera liječnika iz kuće van” – čini se da u ovoj staroj izreci ima jako puno istine. Naime, studija Sveučilišta Iowa pokazala je da su miševi koji su redovito konzumirali jabuke zadržali mišićnu masu i bili manje skloni pretilosti.

Najkorisniji dio jabuke je njezina kora koja sadrži tvar koja potiče proizvodnju proteina. Više proteina znači i veću mišićnu masu što će pak značiti i veću potrošnju kalorija te manju opasnost od pretilosti.

4. Držite zdravu hranu nadohvat ruke

Osigurajte redoviti unos zdravih namirnica tako što ćete uvijek nadohvat ruke imati zdjelu s voćem ili kakvim drugim zdravim grickalicama. Istraživanje Sveučilišta St. Bonaventure pokazalo je da su ljudi skloniji jesti zdrave namirnice kada su im nadohvat ruke, nego kada su, recimo, spremljeni u hladnjak. Štoviše, ljudi će češće odabrati zdrave grickalice čak i kad su im u vidokrugu i one nezdrave. Trik koji možete isprobati na sebi je da zdrave grickalice držite u svojoj blizini, a one nezdrave spremite nekamo gdje ih nećete moći vidjeti. Promjenu biste trebali osjetiti već nakon nekoliko dana.

5. Umjetne zaslađivače bacite u smeće

Odustanete li od umjetnih sladila, moći ćete puno točnije odrediti slatkoću nekih namirnica poput voća. Također, puno ćete manje čeznuti za slatkom hranom, kaže nutricionistica Keri Glassman, autorica velikog hita 8 načina kako smršaviti i zauvijek promijeniti svoj život.

“Slatka i gazirana pića najveći su izvor šećera, umjetnih sladila i drugih opasnih tvari”, kaže Glassman. ‘Glavni (prirodni) zaslađivač u sokovima, kukuruzni sirup, povećava razinu masnoće u krvi što pak vodi ka povećanom riziku od dijabetesa i drugim problemima. Oznaka ‘dijetno’ na pakiranjima hrane i sokova može biti zavaravajuća jer iako ne sadrže kalorije, te namirnice sadrže umjetna sladila koja dodatno potiču apetit.

6. Započnite dan čašom vode

Čim se probudite, popijte čašu obične vode. “Voda nam pomaže da se osjećamo čistima, zdravima i osvježenima”, kaže Glassman. Ako baš i niste ljubitelj obične vode, uspite u čašu nekoliko kapi limuna kako biste dodali okus. Osim toga, neki tvrde da limun ubrzava metabolizam.

7. Nosite sunčane naočale

Nosite li sunčane naočale po jarkom suncu ne samo da ćete izgledati dobro, već ćete popraviti i svoje zdravlje. Naime, na taj ćete se način zaštititi od pojave raka kože na svojim očnim kapcima, katarakta i drugih oštećenja oka. Dobra je vijest da kvalitetne sunčane naočale ne moraju nužno biti i skupe. Obratite samo pažnju da naočale koje kupite imaju UVA/UVB zaštitni faktor. Također imajte na umu da polarizirajuća stakla ne štite nužno i od sunčeve svjetlosti već samo sliku čine ugodnijom.

.

Zdravlje

Što treba imati u kućnoj ljekarni, a koje lijekove treba odmah baciti?

U kućnim ljekarnama nađe se svačega, no s lijekovima valja biti oprezan i prije uzimanja se konzultirati s liječnikom.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Andoli, aspirini, analgetici, razni vitamini kojima je odavno istekao rok trajanja, onda antibiotici koje nismo popili do kraja, a “šteta da se bace jer nikad ne znaš”…

Ukratko, u kućnim apotekama nađe se svega i svačega. Zbog koronavirusa su ladice s lijekovima dopunjene i dodatnim preparatima koji bi nam trebali pomoći da prebolimo nesretni virus ako ga na koncu ne uspijemo izbjeći.


No od kolike su doista koristi sve te stvari koje čuvamo u kućnim ljekarnama? Je li što od toga štetno i što bi zapravo obavezno trebali imati u svojim domovima sad kad nam osim sezonske gripe i viroze prijeti i taj nesretni COVID-19? Pitali smo to liječnika opće prakse Milana Mazalina.

“Kao prvo, ljudi kod kuće uopće ne bi trebali imati previše raznih lijekova jer kućna apoteka ne bi trebala izgledati kao prava, a upravo to, nažalost, mnogi nastoje napraviti. Za to nema razloga, jer većinu lijekova ionako treba uzimati tek nakon dogovora s liječnikom ili barem farmaceutom” kaže doktor Mazalin.

Temperaturu ne treba odmah snižavati

Ono što bi ipak bilo preporučljivo imati za prvu ruku je nešto za snižavanje temperature, no i tu valja biti oprezan.

“U zadnje vrijeme za snižavanje temperasture najviše preporučujemo lijekove na bazi paracetamola, a ponekad se mogu uzimati i neki antireumatici. Doduše, nekim ljudima taj paracetamol ne uspije baš skinuti temperaturu jer je manje potentan, ali je bolji za ljude kojima bi, recimo, ibuprofen mogao izazvati neke gastro tegobe. No ni paracetamol nije bezazlen jer može oštetiti jetru”, kaže doktor Mazalin i naglašava da čak ni lijekove za snižavanje temperature ne bi trebalo uzimati po vlastitom nahođenju.

“Čak ni te lijekove za temperaturu ne treba uzimati bez konzultacije, niti temperaturu uopće treba skidati čim se pojavi i ako iznosi oko 37-38 Celzijevih stupnjeva. Temperaturu nižu od 38 ne treba skidati jer ona i služi za zaštitu od infekcija i kao pokazatelj u kojem smjeru čitav infekt ide. Na primjer, ako rano krenemo skidati temperaturu, onda temperatura nije odradila što je trebala, osjećamo se dobro, a zapravo još nismo zdravi”, kaže doktor Mazalin.

Od kapi za nos bolja je fiziološka otopina

Od drugih lijekova dobro je imati nekakve kapi za nos, iako niti s njima ne treba pretjerivati.

“Bolje su razne otopine morske vode i varijacije na temu tih fizioloških otopina za nos koje rade toaletu nosa, olakšavaju izbacivanje svih tih nakupljenih stvari u nosu pa tako i virusa. To se pokazalo dosta korisnim i u slučaju koronavirusa gdje je naročito važna vlažna sluznica koja je tako otpornija. Klasične kapi za nos mogu se koristiti u slučaju jakog začepljenja nosa, no tek neko kraće vrijeme i uz oprez jer mogu izazvati oštećenje nosne sluznice”, kaže doktor Mazalin.

Kod ljudi koji imaju proljev nisu loši ni probiotici, a za suhi kašalj dobro je imati nešto protiv kašlja, sirup ili pastile i to je zapravo sve što bi ljudi trebali imati u kućnim apotekama, kaže doktor.

Antibiotike se ne smije uzimati na svoju ruku

“Važno je naglasiti da treba izbjegavati imati u kući antibiotike jer za to doista nema nikakvog razloga. U zadnje je vrijeme nastala nekakva pošast oko azitromicina i deksametazona… Čim se u medijima pojavi neki lijek koji potencijalno pomaže kod COVID-19, odmah krene veliki interes. No kao prvo, problem je u tome što čovjek ne smije na svoju ruku uzimati takve lijekove, a drugo, bilo je dosta slučajeva u kojima se naknadno ustanovilo da ti lijekovi ne samo da nisu korisni nego su i štetni. Moj savjet je da se nikako ne nasjeda tim poluinformacijama kojima smo u zadnje vrijeme zatrpani i koje onda slijedimo u želji da se nekako zaštitimo”, kaže doktor Mazalin.

Vitamin D uzimati oprezno

U posljednje je vrijeme bilo dosta govora i o vitaminu D koji pomaže optimalnoj funkciji imuniteta, no i tu doktor Mazalin savjetuje oprez. “S D vitaminom treba biti oprezan. Iako ima dosta ljudi koji imaju deficit tog vitamina, to je ujedno i vitamin koji se može nagomilavati u organizmu pa možemo doći u stanje hipervitaminoze što također nije dobro. Tako da ga treba uzimati sa zrnom soli, što bi se reklo, odnosno ne napamet.”

Slična je stvar, kaže doktor, i s vitaminom C koji je jedno vrijeme bio jako popularan. “Istraživanjima se nije dokazalo da je pojačano uzimanje C vitamina korisno kod respiratornih infekata. Ako ćemo ga uzimati, bolje je držati se nekakvih prirodnih izvora, a vitamine u obliku tableta treba uzimati samo onda kada se dokaže njihov nedostatak u organizmu. Osim toga, i oni mogu biti loši za želudac”, kaže doktor Mazalin.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP