Prati nas

Zdravlje

7 malih životnih promjena za puno bolje zdravlje

Živjeti zdravo ne znači nužno odreći se svih zadovoljstava i živjeti u strahu od svakog zalogaja. Da biste doista poboljšali svoje zdravlje, potrebno je napraviti tek nekoliko malih prilagodbi u prehrani ili svakodnevnom životu za koje vam neće trebati više od nekoliko minuta dnevno.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Koje sunčane naočale su dobre?
foto: Pixabay

Vježbanje, zdrava prehrana, izbjegavanje sunca, dovoljno sna. Briga o zdravlju može se činiti kao nepregledna lista obaveznih zadataka. Ne bi li bilo lakše kad bismo zdravlje mogli poboljšati sa svega nekoliko lakih koraka?

Dobra je vijest da možemo! Ovi jednostavni koraci pomoći će vam da poboljšate svoje zdravlje, a za svaki će vam trebati tek minuta ili dvije dnevno. Uostalom, briga o zdravlju i jest upravo to: zbirka malih napora koji se na kraju svakako isplate.


1. Jedite tamno grožđe

Studija objavljena u časopisu Cancer Prevention Research pokazala je da tamno grožđe može zaustaviti stvaranje nekih vrsta tumora koji mogu voditi prema raku dojke. Ne znači to da je tamno grožđe neka vrsta cjepiva protiv raka, ali njegova je konzumacija itekako zdrava. Pojedite stoga šaku tamnoga grožđa kad god vam se ukaže prilike. A ako ste pomislili da će isti efekt imati i čaša crnog vina, nažalost moramo vas razočarati. Ovo istraživanje uopće nije uključivalo vino.

2. Provjerite stanje vlasišta i slušajte frizera

To nije nešto što možete učiniti sami već ćete morati potražiti pomoć dermatologa. No, zašto? Istraživanje Sveučilišta Sjeverne Caroline pokazalo je da su melanomi (oblici raka kože) gotovo dvostruko opasniji ako se nalaze na vlasištu ili vratu nego na bilo kojem drugom dijelu kože.

“S obzirom da su skriveni kosom, nije ih lako uočiti”, kaže dermatologinja Stacy Salob sa Sveučilišta Cornell. Ako ne možete odmah poći dermatologu, zamolite frizera da pogleda. Naime, čak 50 posto melanoma vlasišta otkrili su upravo frizeri.

Ono što se također zaboravlja jest da je i vlasište itekako osjetljivo na sunčeve zrake, stoga bi ga trebalo zaštititi kapom. To se pogotovo odnosi na muškarce iznad 50 godina kod kojih je pojava raka češća nego kod mlađih, a kosa rjeđa.

3. Svakoga dana pojedite jabuku

“Jabuka na dan tjera liječnika iz kuće van” – čini se da u ovoj staroj izreci ima jako puno istine. Naime, studija Sveučilišta Iowa pokazala je da su miševi koji su redovito konzumirali jabuke zadržali mišićnu masu i bili manje skloni pretilosti.

Najkorisniji dio jabuke je njezina kora koja sadrži tvar koja potiče proizvodnju proteina. Više proteina znači i veću mišićnu masu što će pak značiti i veću potrošnju kalorija te manju opasnost od pretilosti.

4. Držite zdravu hranu nadohvat ruke

Osigurajte redoviti unos zdravih namirnica tako što ćete uvijek nadohvat ruke imati zdjelu s voćem ili kakvim drugim zdravim grickalicama. Istraživanje Sveučilišta St. Bonaventure pokazalo je da su ljudi skloniji jesti zdrave namirnice kada su im nadohvat ruke, nego kada su, recimo, spremljeni u hladnjak. Štoviše, ljudi će češće odabrati zdrave grickalice čak i kad su im u vidokrugu i one nezdrave. Trik koji možete isprobati na sebi je da zdrave grickalice držite u svojoj blizini, a one nezdrave spremite nekamo gdje ih nećete moći vidjeti. Promjenu biste trebali osjetiti već nakon nekoliko dana.

5. Umjetne zaslađivače bacite u smeće

Odustanete li od umjetnih sladila, moći ćete puno točnije odrediti slatkoću nekih namirnica poput voća. Također, puno ćete manje čeznuti za slatkom hranom, kaže nutricionistica Keri Glassman, autorica velikog hita 8 načina kako smršaviti i zauvijek promijeniti svoj život.

“Slatka i gazirana pića najveći su izvor šećera, umjetnih sladila i drugih opasnih tvari”, kaže Glassman. ‘Glavni (prirodni) zaslađivač u sokovima, kukuruzni sirup, povećava razinu masnoće u krvi što pak vodi ka povećanom riziku od dijabetesa i drugim problemima. Oznaka ‘dijetno’ na pakiranjima hrane i sokova može biti zavaravajuća jer iako ne sadrže kalorije, te namirnice sadrže umjetna sladila koja dodatno potiču apetit.

6. Započnite dan čašom vode

Čim se probudite, popijte čašu obične vode. “Voda nam pomaže da se osjećamo čistima, zdravima i osvježenima”, kaže Glassman. Ako baš i niste ljubitelj obične vode, uspite u čašu nekoliko kapi limuna kako biste dodali okus. Osim toga, neki tvrde da limun ubrzava metabolizam.

7. Nosite sunčane naočale

Nosite li sunčane naočale po jarkom suncu ne samo da ćete izgledati dobro, već ćete popraviti i svoje zdravlje. Naime, na taj ćete se način zaštititi od pojave raka kože na svojim očnim kapcima, katarakta i drugih oštećenja oka. Dobra je vijest da kvalitetne sunčane naočale ne moraju nužno biti i skupe. Obratite samo pažnju da naočale koje kupite imaju UVA/UVB zaštitni faktor. Također imajte na umu da polarizirajuća stakla ne štite nužno i od sunčeve svjetlosti već samo sliku čine ugodnijom.

.

Nema predaje

Maske vas neće ostaviti bez kisika i pretvoriti u zombije, a neće vas ni otrovati ugljikovim dioksidom

‘Probudite se! Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet’, tvrdi hrvatska influencerica.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Među bizarnijim objavama koje ovih dana kruže društvenim mrežama, a u čijem se korijenu nalazi politička motivacija, jest ona da nas nošenje maske, zapravo, čini bolesnima, poslušnima i moždano umrtvljenima. Prvenstveno zbog nedostatka kisika, ali i trovanja ugljičnim dioksidom.

Poslušate li zdravstvene vlasti i stavite li si masku, mogli biste, ne daj bože, postati zombi kojim će upravljati svjetske elite i strukture “duboke države” umrežene u “novi svjetski poredak”, tvrdnje su maštovitijih hrvatskih protivnika aktualne politike zaštite javnog zdravlja. Oni praktičniji u svemu vide potencijalnu opasnost da tako omamljeni i neuračunljivi izađete na izbore i zaokružite – krivu opciju.


Tako je i jedna hrvatska književna influencerica obožavateljima laički objavila: “Kada imate masku, ne dobivate zrak i kisik. Time se samo još više razbolijevate i gubite imunitet.” No stvarnost je, tvrde stručnjaci, sasma drugačija.

Kako je sve počelo?

Američki portal Healthline navodi da je panika oko maski počela 23. travnja kada je vozač koji je izazvao prometnu nesreću za sve okrivio respirator koji je nosio. Za vrijeme vožnje je, kazao je, ostao bez svijesti baš zbog dugog nošenja respiratora. Slučaj je na Facebooku objavila policija New Jerseya uz navod: “Vjerovali smo da je pretjerano nošenje maske doprinijelo nesreći. Ne možemo biti sigurni 100 %, ali znamo da je vozač nekoliko sati nosio masku u vozilu.” No stručnjaci su tu mogućnost odbacili.

Radilo se o N95 respiratoru visoke filtracije koji tijesno priliježe na lice, a koriste ga najčešće zdravstveni djelatnici u okolnostima epidemija.

Dobivamo li kisik kroz masku?

Materijali od kojih se izrađuju maske ne sprječavaju disanje i ne izazivaju hipoksiju (pοmanjkanje kisika u stanicama οrganizma), čak ni u uvjetima prolongiranog korištenja, kaže Svjetska zdravstvena organizacija. To je još manje vjerojatno kada se radi o laganim tekstilnim maskama koje, za razliku od respiratora, ne priliježu tijesno uz lice.

U cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika, provedeno je nekoliko istraživanja fiziološkog opterećenja koje bi moglo izazvati nošenje respiratora. Tako su Roberge, Coca, Williams i Powel 2010. godine zaključili da “kod zdravih zdravstvenih radnika nošenje respiratora nije izazvalo nikakvo važno fiziološko opterećenje tijekom jednosatne uporabe”. Ispitanici su nosili maske dok su hodali na traci tijekom čega su im mjerene razine kisika i ugljikovog dioksida u krvi.

A što je s tim ugljikovim dioksidom?

Ništa. Zaboravite ga. Kao što smo rekli, koronaskeptici i dio ljudi koji se loše nose s pandemijskim stresom, navode i da nošenjem maski udišemo ugljikov dioksid i tako se trujemo. “Udisanje ugljikovog dioksida dovodi do opasne hiperkapnije”, navodi se u nizu prezentacija koje ovih dana preplavljuju Facebook. Hiperkapnija je povećana razina ugljikovog dioksida u tkivima ili krvi.

“To se može dogoditi jedino ako se zabrtvite i udišete samo zrak koji ste izdahnuli”, kazao je za BBC infektolog Keith Neal. Naime, maske i respiratori ne zatvaraju hermetički naš dišni trakt, a molekule ugljikovog dioksida su toliko sitne da ne mogu ostati zarobljene ispod prozračnog materijala.

“Mala količina ugljikovog dioksida kojeg udahnemo natrag zbog nošenja maske, ne bi trebala brinuti veliku, veliku većinu ljudi”, kaže Darell Spurlock sa sveučilišta Widener za Healthline. Ta se “doza”, navodi Spurlock, vrlo brzo iz tijela eliminira disanjem i metaboličkim procesima.

Jelda da je ugljikov monoksid isto što i dioksid?

E pa nije! Čovjek udiše kisik, a izdiše ugljikov dioksid. Što se ne bi reklo po iznimno popularnom videu u kojem talijanski farmaceut Stefano Montanari, inače poznati protivnik cijepljenja, govori o “opasnostima” udisanja ugljikovog dioksida ispod maske. Naime, hrvatski “prevoditelji”, to su titlovali kao – ugljikov monoksid.

Ugljikov dioksid zapravo nije otrovan, a u koncentraciji znatno većoj od normalnih nadražuje sluznicu zbog stvaranja ugljične kiseline. Osim što ga ima u vašem dahu, ugljikov dioksid čini mjehuriće u gaziranim pićima koje rado pijete. S druge strane, u ovoj tvrdnji pogrešno naveden ugljikov monoksid zaista jest opasni krvni otrov, a ljudi ga  u najvećoj mjeri dobrovoljno unose u organizam – pušenjem.

I dalje ne vjerujete?

Ne znamo za vas, ali mi nismo čuli za slučajeve da su se vlastitim ugljikovim dioksidom otrovale žene koje, recimo, cijeli život iz vjerskih razloga nose pokrivala za lice. Ili kirurzi koji svakodnevno satima nose puno gušće respiratore. Ili radnici u lakirnicama, na trakama farmaceutske industrije, na poslovima brušenja ili u bilo kojim pogonima koji zahtijevaju obavezno nošenje maski i respiratora. Upravo suprotno. Maske su tu da bi zaštitili njihovo i tuđe zdravlje.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP