Prati nas

Mozaik

9 savjeta kako ne izluditi svoju djecu na Facebooku

Facebook i ostale društvene mreže relativno su nova pojava, no već sad posve nezaobilazni i omiljeni raznim generacijama. No baš to što različite generacije imaju različito mišljenje o tome što je primjereno za Facebook a što nije, ponekad vodi do sukoba.

Objavljeno

|

Razgovaram sama sa sobom
foto: BigStock

Unatoč interesu mlađe populacije za Instagram, Twitter i Snapchat, Facebook i dalje dominira kao najpopularnija društveno mrežna platforma. 79 posto odraslih korisnika interneta je na Facebooku, kao i 68 posto ukupne populacije SAD-a. Prema projektu Pew Research Centra o internetu i američkom životu, korištenje Facebooka unutar populacije starije od 50 godina u jednakoj je mjeri zastupljeno kao i kod populacije mlađe od 50 godina. Bake i djedovi s lakoćom komuniciraju sa svojom unučadi.

Mnogim obiteljima Facebook služi kao zajednički obiteljski album, dnevnik događanja i osnovno sredstvo komunikacije. Ali ni to ne funkcionira uvijek onako kako bismo željeli. Ovo je lista od devet savjeta koji će te veze učiniti produktivnijima i manje stresnima za vas i vašu odraslu djecu:


Nemojte činiti

1. Ne koristite komentare da bi kritizirati ono što su objavili. Mislite li da vaša kći ne bi trebala nositi glomazne džempere poput onog kojeg nosi na onoj fotografiji? Oduprite se iskušenju da napišete komentar. Mislite da vaš unuk ne bi trebao biti vani na snijegu bez kape kao na toj fotografiji? Njegov otac se možda borio s njim da mu je stavi na glavu, samo da bi je mali skinuo već sljedećeg trenutka kad je fotografija nastala. Vlastitom sinu ne trebate nametati osjećaj krivnje svojim Facebook kritikama.

2. Ne kritizirajte svoje dijete u vezi Facebook objave ni telefonski ni osobno. Nitko ne želi čuti: “Kako ti nije bilo neugodno objaviti tu fotografiju na Facebooku? Kakav ti je to džemper?” Međutim, ako vas objave vaše odrasle djece doista zabrinjavaju prikazima njihovog ponašanja ili roditeljskih vještina, isplati se uzeti malo vremena i započeti razgovor u kojem ćete pažljivo i promišljeno birati riječi te ih izreći svome sinu ili kćeri u lice.

3. Nemojte početi rečenicu s: “Jesi li vidio na Facebooku da je…?” Ovakvim pitanjem ćete svoju djecu samo izluđivati, jer su oni najvjerojatnije već vidjeli sve što su vaši zajednički prijatelji objavili na Facebooku. Iskreno, oni bi s vama radije razgovarali o stvarima koje ne vide na Facebooku. Stvari poput: “Kakav ti je bio dan? Kako je djedovo zdravlje?” Dakle, pričajte o stvarima koje vas brinu i koje ne dolaze u društvene medije. Trebate povesti pravi razgovor u kojem nećete spominjati Facebook tračeve i teme s društvenih medija.

4. Nemojte postavljati komentare, političke izjave ili memove (slike s porukama) na Facebook stranicama svoje djece niti ih označavati kada tako nešto objavljujete. Kada to učinite, sadržaj će se obično prikazati na zidovima njihovih (i vaših) prijatelja. Vaša odrasla djeca možda neće htjeti da ih se povezuje s vašim političkim komentarima ili memovima. Oni s vama često ne dijele mišljenje niti smisao za humor. Pa čak i ako ga dijele, ove teme je vjerojatno bolje podijeliti privatno npr. putem SMS-a ili e-maila.

5. Ne vodite javne razgovore na Facebooku osim ako nije riječ o temi o kojoj bi htjeli govoriti ispred sto ili više ljudi. Ako morate imati brzi privatni razgovor i znate da je vaše dijete online, samo iskoristite Facebook Messenger i pošaljite privatnu poruku (provjerite ikonu na vrhu stranice ili preuzmite aplikaciju Messenger na pametnom telefonu ).

Stvari koje trebate činiti

1. Smišljajte zabavne i prikladne komentare za fotografije koje vaša djeca objavljuju. Slobodno se raspekmezite nad posebno slatkim slikama svoje unučadi i obiteljskih pasa.

2. Slobodno označite svoju odraslu djecu u njihovim slatkim fotografijama iz djetinjstva koje objavljujete na svom zidu. Oni više nisu tinejdžeri pa tako nešto vjerojatno više nije strogo zabranjeno. Ako su na fotografijama ispala slatka, a sada imaju barem 25 godina, vjerojatno mogu to podnijeti. Posebno je lijepo istaknuti koliko ste sretni kao roditelj najdivnije osobe na svijetu.

3. Ako se osjećate zabrinuto ili neugodno zbog nečega što je vaše dijete objavilo, nađite se i raspravite o tome. Telefonski poziv može poslužiti, ali najbolje je razgovarati uživo. Vodite računa da ljudi ponekad pretjeruju ili da prikazuju različite strane svojeg identiteta na društvenim medijima (strane koje vam se možda ne sviđaju, ali ne predstavljaju opasnost za njih ili druge ljude). Ako ste zabrinuti, spomenite to u privatnom okruženju. I ne čekajte da problem eskalira.

4. Zabavite se i uživajte u ovom novom svijetu u kojem se možete spojiti s prijateljima, dijeliti stvari iz vaših života i imati interakciju sa svojom djecom i unucima na dnevnoj bazi. Vaši roditelji, bake i djedovi nisu imali istu priliku.

.

Mozaik

Deset najčešćih strahova koji nas sputavaju i sprječavaju da budemo sretni

Sa strahovima se možete suočiti, korak po korak. Suočavanje sa strahovima jača vašu mentalnu kondiciju. A što je bolja vaša mentalna kondicija, postaje sve lakše suočavati se sa strahovima.

Objavljeno

|

Priznavanje vlastitih strahova i suočavanje s njima ključ je ostvarenja osobnih ciljeva, piše psihoterapeutkinja Amy Morin za portal Psychology Today.

Bilo da se vaši strahovi tiču ljubavne veze, karijere, smrti ili nelagode i boli, ako se ne odvažite napustiti zonu ugode vaš će život biti beznačajan. Kao terapeutkinja se često susrećem s ljudima koji ulažu jako puno truda u izbjegavanje osjećaja tjeskobe, a kao rezultat toga razviju simptome depresije. Trud koji ulažu u izbjegavanje nelagode dvosjekli je mač. Takvi žive dosadne i sigurne živote lišene rizika i uzbuđenja koji su ljudima prijeko potrebni kako bi se osjećali živima.


Slijedi deset najčešćih strahova koji sputavaju ljude u životu:

1. Promjena

Živimo u svijetu koji se stalno mijenja, a promjena se odvija tempom bržim nego ikada prije. Usprkos ovoj činjenici, mnogi ljudi se boje promjene te joj se aktivno odupiru. Podliježući ovom strahu, u životu možete propustiti mnoge prilike. Kad izbjegavate promjenu, riskirate stagnaciju i postajete rob navike.

2. Samoća

Zbog straha od samoće ljudi se ponekad opiru samačkom životu pa zbog toga znaju ostati u toksičnim vezama. Strah od samoće može rezultirati i opsesivnim korištenjem društvenih mreža koje može dovesti do izbjegavanja osobnih kontakata s drugim ljudima. Iako nije prirodno težiti osamljenosti, jako je važno okružiti se zdravim ljudima i zdravim društvenim interakcijama.

3. Neuspjeh

Strah od neuspjeha jedan je od najčešćih strahova. Neuspjeh izaziva nelagodu i može dovesti do osjećaja neadekvatnosti. Također, strah od neuspjeha će vas spriječiti da raditi bilo što, osim ako uspjeh nije zajamčen. U konačnici, propustiti ćete sve životne lekcije i prilike koje bi vam mogle pomoći da postanete uspješni.

4. Odbijanje

Mnogi ljudi izbjegavaju upoznavanje novih ljudi ili ulazak u novu vezu zbog straha od odbijanja. Čak i pojedinci koji su već u braku ponekad izbjegavaju tražiti nešto od svojih supružnika kako ih druga strana ne bi odbila. Bilo da ste se preplašili pozvati atraktivnu osobu na spoj ili tražiti povišicu od šefa, zbog straha od odbijanja ćete zaglaviti na jednom mjestu. Pa iako je odbijanje bolno, nije ni približno značajno kao propuštanje prilike u životu.

5. Nesigurnost

Ljudi često izbjegavaju isprobavanje nečeg novog i različitog zbog straha od nepoznatog. U krajnjoj liniji, nema garancije da će neka novina učiniti život boljim. Ali stalno zadržavanje na starom siguran je način da život ostane dosadan i stagnantan. Bilo da se bojite prihvatiti novi posao ili se preseliti u novi grad, nemojte dopustiti da vas strah od nesigurnosti sputa u tome.

6. Propast

Nažalost neizbježna je činjenica da će neke akcije koje poduzmemo propasti. Ponekad taj strah od propasti sputava ljude u uživanju u životu. Nemoguće je spriječiti loše ishode nekih naših akcija. Ali strah od takvih događaja ne bi vas smio sputavati u tome da živite bogat i ispunjen život koji je isto tako pun dobrih stvari.

7. Povreda

Vjerojatno su vas roditelji ili odrasla osoba od povjerenja naučili da pogledate u oba smjera prije nego što prijeđete cestu kako ne biste završili pod kotačima. Naravno da je to razumno, međutim strah od povrede, fizičke ili emocionalne, nas često sputava u životu. Strah od nelagodnih osjećaja i emocija mogao bi vas sputavati u stvaranju dubokih i smislenih veza u životu. Ili bi vas mogao sputavati u obavljanju posla. Nažalost bez emocionalnog rizika, nema ni nagrade.

8. Osuda okoline

Normalno je da se želite svidjeti svojoj okolini. Ali strah od osude okoline bi vas mogao spriječiti da ostvarite svoj istinski potencijal. Istina je sljedeća: neki ljudi će vas žestoko osuđivati bez obzira na sve. Ali vjera u to da ste dovoljno mentalno čvrsti da možete živjeti u skladu sa svojim vrijednostima ključna je ako želite živjeti najbolji mogući život.

9. Neadekvatnost

Još jedan strah kojeg mnogi proživljavaju je osjećaj da nisu dovoljno dobri. Ako vas muči osjećaj neadekvatnosti, teško ćete postati uspješni. Možda ćete postati perfekcionist kako biste pokušali dokazati svoju vrijednost. Strah od neadekvatnosti često je duboko ukorijenjen. Iako se teško s njim direktno suočiti, uspjeh nećete postići dok god se ne osjetite dovoljno vrijednima za njegovo postizanje.

10. Gubitak slobode

Određena količina straha od gubitka slobode može biti zdrava, ali isto tako može postati problem koji vas koči u životu. Za mnoge ljude strah od gubitka slobode postaje samoispunjujuće proročanstvo. Na primjer, netko tko želi voditi slobodan život može izbjegavati pronalaženje stalnog zaposlenja. Posljedično, takvi bi ljudi mogli izgubiti slobodu koju bi im donijela financijska stabilnost. Zato je važno razmisliti i o negativnim stranama zadržavanja određenih sloboda.

Poboljšajte svoju mentalnu kondiciju

Na sreću, ne trebate dopustiti svojim strahovima da vas koče u životu. Sa strahovima se možete suočiti, korak po korak. Suočavanje sa strahovima jača vašu mentalnu kondiciju. A što je bolja vaša mentalna kondicija, postaje sve lakše suočavati se sa strahovima. Stoga se postavite proaktivno prema stvarima koje vas plaše i izgradite mentalnu kondiciju koja vam je potrebna da živite najbolji mogući život.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP