Prati nas

Vijesti

Za sve loše u 2016. krivi su – novinari!

U Hrvatskoj 2016. godine bilo je neprihvatljivo napisati grafit ‘smrt fašizmu’, no poruku poput ‘smrt novinarima’, mnogi smatraju odgojnom prijetnjom, jer, kažu, ‘sami smo si krivi’. Novinarsko zanimanje je u 2016. godini postalo još manje cijenjeno, a novinari su bili još više izloženi divljačkim vrijeđanjima, podmetanjima, izravnim prijetnjama i napadima čitatelja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Lažu li novinari? Teorije urote
Grafit u Zagrebu (foto: Siniša Bogdanić)

Malo je koja bila toliko „rodna“ za novinare, kao 2016. godina. Oreškovićeva vlada i nebrojeni skandali koji su se događali u njenih devet mjeseci bili su rudnik iz kojeg se „novinarsko zlato“ vadilo bez napora, piše za Deutsche Welle Siniša Bogdanić.

Od premijera koji smiješno loše govori jezik zemlje kojom vlada, preko pro life akcija u organizaciji neokonzervativaca, raspada unutar Banskih dvora, pokušaja poskupljenja zdravstva do pozitivnih ekonomskih pokazatelja u bezvlađu –  trebalo je samo zagrabiti i objaviti.


Od benignog „ostati mirni i vladaju na“, kako je uz pomoć Googlea bivši premijer preveo „stay calm and govern on“, preko nepristojnog „predsjednica je šaka jada“ iz usta šefa oporbe Zorana Milanovića, do zabrinjavajućeg „kako jeftino prodati Inu Mađarima pa skupo renacionalizirati  zastarjelu tehnologiju“. Gotovo sve što su napravili i izrekli hrvatski političari postala je instant novinarska roba.

Neimenovani visoki izvori iz stranaka, još viši, ali jednako anonimni, sugovornici iz Vlade i proteklu su godinu iznosili informacije i puštali probne balone. Izgovaralo se pa demantiralo, optuživalo novinare za manipulacije i vađenje iz konteksta. Ono što je izdignuto na jednu sasvim novu razinu za vrijeme sastavljanja vlade Tihomira Oreškovića – cjelodnevno dežuranje na pločniku pred stranačkim centralama – nastavljeno je. Pa je i novi premijer Andrej Plenković skloniji svakodnevnom kratkom davanju izjava „s nogu“ nego „jedan na jedan“ razgovoru, ako isti ne može kontrolirati.

Što će se dogoditi sa zdravstvom? Reforma zadravstva

Vlada RH (foto: Facebook Vlada RH)

Političari izbjegavaju vruće teme

Vrh piramide vlasti birao je kome će darovati svoje vrijeme. Predsjednica Grabar-Kitarović nije bila raspoložena za razgovor o jednoj od lošijih epizoda u odnosima Zagreba i Beograda. Kratkotrajni ministar vanjskih poslova Miro Kovač nije našao vremena za istu tu temu. Pa nam i njegov nasljednik Ivo Davor Stier poručuje da nije vrijeme za taj intervju. No zato naša pitanja nisu odbijali stručnjaci s raznih polja, profesori s fakulteta, analitičari, kolege, ljudi koji stvaraju nove vrijednosti u hrvatskom društvu i ne pripadaju političkom showbizu. Upoznali smo male poduzetnike koji se uspješno nose s neprijateljskim sustavom, studente koji žele biti subjekti, a ne predmeti obrazovanja, ali i previše mladih ljudi koji su potražili sreću u nekim drugim državama.

Među njima se našao i pokoji novinar, jer i godinu iza nas su obilježili novinarski prekarijat, gašenja emisija, otpuštanja, ograničavanja medijskih sloboda te snižavanja plaća i honorara koji će se uz dodatna porezna opterećenja nastaviti u 2017. godini. Kolegama koji su spas potražili u neprofitnim medijima politički je presječen dotok novca, kako domaćeg, tako i iz fondova EU-a. Čekaju se novi pravilnici, novi zakoni, nove medijske strategije. Među novinarima aklamacijom dočekana ministrica kulture (i medija) Nina Obuljen tek treba opravdati velika očekivanja struke i raščistiti kaos koji je u 2016. napravio njen prethodnik.

Tko je Andrej Plenković?

foto: Andrej Plenkovic @ Flickr

Neka visi… novinar!

No jesmo li mi novinari opravdali očekivanja čitatelja? U zemlji u kojoj mediji obavljaju velik dio posla Državnog odvjetništva, ovo se pitanje čini izlišnim. No još su istraživanja objavljena prije četiri godine pokazala da svaki drugi građanin ne vjeruje novinarima. Dio je to opće slike nepovjerenja prema institucijama i sukreatorima političke stvarnosti koje je, gledano prostim okom, u 2016. godini poraslo.

Hrvatski građani zastrašeni vlastitom slobodom u novinarima i medijima pronalaze idealnog krivca za odrješenje od odgovornosti za nedjelovanje. Svaki novinar tako, u njihovim očima, postaje sluga gospodara. A svaki je gospodar u sjeni i iz nje povlači konce u bezbrojnim teorijama urote i pričama o centrima moći. Novinarsko zanimanje je u 2016. godini postalo još manje cijenjeno, a novinari su bili još više izloženi divljačkim vrijeđanjima, podmetanjima, izravnim prijetnjama i napadima čitatelja. U Hrvatskoj 2016. godine bilo je neprihvatljivo napisati grafit „Smrt fašizmu“, no poruku poput „Smrt novinarima“, mnogi smatraju odgojnom prijetnjom, jer, kažu, „sami smo si krivi“.

I mržnja se može unovčiti

Krivca, dakako, možemo tražiti na svim stranama; u mainstream medijima koji su se upustili u borbu za klikanost, u njihovom netransparentnom vlasništvu i sprezi s političarima, u popuštanju pred marketingom i PR-om, ali i procvatu brojnih prikriveno stranačkih portala koncipiranih na manipulacijama koje smišljaju ljudi koji, ne treba zaboraviti, sebe također nazivaju novinarima.

Upravo su potonji mediji, potpomognuti društvenim mrežama, proizveli do sada neviđeni val mržnje prema novinarima koji se ne uklapaju u njihov svjetonazorski koncept, a koji se prelijevao i u prave medije kroz zlonamjerno komentiranje. No, i agresivni čitatelji imaju svoju vrijednost, čak i kada mrze medij koji čitaju. Svaki komentar je, znaju to izdavači, skoro pa važniji od autora i njegovog priloga. Jer komentar je i share (dijeljenje) i call to action (poziv na akciju na društvenim mrežama) koji u konačnici donosi veći broj čitatelja i veću zaradu, bez obzira na njegovu kvalitetu i namjeru.

2016. godina donijela nam je i daljnji procvat takozvanog građanskog novinarstva, sadržaja koje proizvode sami čitatelji. No taj je fenomen, iako prvotno hvaljen i željen, pokazao svoje pravo lice potonućem bloga i razvojem društvenih mreža. Statusi s Facebooka sada se objavljuju i u vodećim medijima, često bez komentara, ograda, a gotovo uvijek bez provjere. U takvom začaranom krugu novinari su sve više administratori i „dizajneri naslova“ pa ne čudi da je i u godini koju ispraćamo malo kome bila važna istina. Kao što i ne čudi sve prisutnije uvjerenje da baš svatko danas može biti novinar. Sami ste si krivi, reći će mnogi.

/autor: Siniša Bogdanić, Deutsche Welle/

.

Vijesti

Stiže nacionalna ‘mirovina’ od 800 kuna. Kako se prijaviti za nju?

Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kako do novca iz drugog stupa?

Pripreme za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe teku prema utvrđenom planu.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje intenzivno radi na razvoju infor­macijskog sustava za podršku provedbi Zakona (zaprimanje zahtjeva, evidencija korisnika nacionalne naknade, donošenje rješenja, evidencija isplate nacionalne naknade), potvrdila je za Glas umirovljenika Melita Čičak, pomoćnica ministra mirovinskog sustava. Razgovor prenosimo u cijelosti.


Koje su najnovije procjene, ima li promjena u oče­kivanom broju osoba koje će primati nacionalnu naknadu?

Kod uvođenja novog instituta teško je izraditi precizne pro­jekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Stručnjaci koji izrađuju i aktivno sudjeluju u pripremi statističkih podatka na razini Europske unije, izradili su projekcije o potencijalnom broju korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Procjenjuje se da će u prvoj godini primjene Zakona biti oko 19.700 korisnika, a očekuje se postupni rast novih korisnika u narednim godinama. U 2022. godini proci­jenjeno je da bi bilo oko 21.500 korisnika.

Koliko će isplate nacionalne naknade koštati u prvoj godini primjene, a koliko kasnije?

Na osnovu procijenjenog broja korisnika nacionalne naknade za starije osobe predviđena sredstva u prvoj godini primje­ne Zakona, odnosno u 2021. godini iznose oko 132 milijuna kuna, a financirat će se iz općih prihoda državnog proračuna. S obzirom na to da se u narednim godinama očekuje porast broja korisnika, kao i povećanje naknade indeksacijom, bit će potrebno osigurati i veća sredstva za isplatu nacionalne naknade. Procijenjeno je da će za isplatu nacionalne naknade u 2022. godini biti potrebno osigurati oko 182 milijuna kuna, a porastom broja korisnika očekuje se i porast troškova i u narednim godinama.

Iako se očekivalo da će nacionalna naknada pogodo­vati siromašnim ženama, to je donekle upitno s obzirom da nije riječ o individualnom pravu, nego se računa obi­teljski cenzus. Konkretno, što ako obitelj ima dva člana, a mirovina muškog partnera je 1.200 kuna, da li onda žena ima pravo na nacionalnu naknadu, iako nema nikakvih prihoda? A što ako mirovina partnera prelazi 1.600 kuna?

Novim institutom nacionalne naknade za starije osobe, sukladno gospodarskim mogućnostima, osigurat će se ostva­rivanje prihoda osobama koje nisu ostvarile prihod od rada, odnosno za osobe koje nemaju nikakav prihod ili imaju ne­dovoljan prihod u starosti, neovisno o njihovom spolu. Pri procjeni prihoda potencijalnih korisnika uzet će se u obzir dohodovni, odnosno prihodovni cenzus, ali da se pri tome ne smiju zanemariti i prihodi članova kućanstva.

Ukupni prihod kućanstva najbolji je pokazatelj financijske situacije u kojoj se nalazi starija osoba. Vlasništvo nekretnine ili druge imovine nije odlučujući faktor za ostvarivanje ovog novog prava kojem je svrha poboljšanje kvalitete života starijih osoba koje tijekom radnog vijeka zbog objektivnih ili subjek­tivnih okolnosti nisu uspjele osigurati prihod za starost. Pravo na nacionalnu naknadu imat će svi oni koji uz ispunjenje općih uvjeta godina starosti i prebivališta nemaju prihod veći od utvrđenog iznosa nacionalne naknade, odnosno 800 kuna po članu kućanstva.

Ako kućanstvo ima dva člana od kojih samo jedan koristi mirovinu u iznosu od 1.200,00 kn, drugi član moći će ostvariti pravo na nacionalnu naknadu u punom iznosu, s obzirom na to da su im ukupni prihodi kućanstva manji od 800 kuna po članu. Ali, u slučaju kad bi taj član imao mirovinu veću od 1.600 kuna, drugi član ne bi ostvario pravo na nacionalnu naknadu.

Kako će se tehnički provoditi isplata nacionalne na­knade? Kako će izgledati sustav prijavljivanja, koje dokaze će starije osobe morati priložiti da bi ostvarile to pravo i kad se planira uvesti rok za prijave s obzirom da je ostalo malo više od četiri mjeseca do početka isplate?

Isplata nacionalne naknade provodit će se na jednaki način kao i mirovinska primanja i to neposredno korisniku ili putem opunomoćenika kojeg korisnik odredi na temelju posebne pu­nomoći. Pravo je moguće ostvariti najranije od dana stupanja na snagu Zakona, tj. od 1. siječnja 2021. Nacionalna naknada za starije osobe utvrđuje se u mjesečnim svotama i isplaćuje u Republici Hrvatskoj u tekućem mjesecu za protekli mjesec, što znači da će prva isplata nacionalne naknade za starije osobe biti u veljači 2021. za mjesec siječanj.

Imajući u vidu epidemiološku si­tuaciju i činjenicu da se očekuje veći broj zahtjeva, Zavod će nastojati osi­gurati preduvjete da se zahtjevi mogu podnijeti ne samo nakon 1. siječnja 2021., nego i tijekom mjeseca prosinca ove godine, neposredno u najbližu područnu službu odnosno područni ured Zavoda ili poslati poštom pre­poručeno, kao što se mogu mjesec dana ranije prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava podnijeti i zahtjevi za mirovinu.

Tiskanica zahtjeva koncipirana je tako da uz osnovne informacije o podnositelju zahtjeva i njegovom kućanstvu sadržava i izjave koje su sastavni dio zahtjeva, a u pojedinom slučaju su potrebne za odlučivanje o pravu. Na taj način će podnositelj popunjavanjem zahtjeva dati osnovne informacije o sebi i članovima kućan­stva, primjerice podatke o tome koju vrstu prihoda ostvaruje, je li primatelj dosmrtnog ili doživotnog uzdržavanja i je li korisnik zajamčene minimalne naknade iz sustava socijalne skrbi te odgovoriti na druga pitanja o kojima ovisi ostvarivanje prava, jer se takve stvari isključuju.

Zahtjevu će biti potrebno priložiti samo dokaze koje Zavod neće moći pribaviti službenim putem (na primjer ako je osoba primatelj doživotnog/ dosmrtnog uzdržavanja, treba priložiti presliku ugovora). Tiskanica zahtjeva bit će dostupna na internetskoj stra­nici Zavoda, a moći će se nabaviti i u Narodnim novinama.

Možete li pojasniti kakav će biti sustav indeksacije nacionalne naknade i hoće li doista pratiti rast troškova života?

Nacionalna naknada usklađivat će se svake kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2022., prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena, a odluku će donositi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovin­sko osiguranje. S obzirom da indeks potrošačkih cijena služi kao pokazatelj stope inflacije, smatramo ovo rješe­nje usklađivanja nacionalne naknade odgovarajućim jer će osigurati rast nacionalne naknade.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP