Prati nas

Zdravlje

Što kardiolozi rade kako bi ostali zdravi

Svi želimo biti zdravi i svi znamo kako to postići: treba jesti zdravo i puno se kretati. No to je često lakše reći nego napraviti. Liječnici koji se bave bolestima srca otkrivaju kako su usvojili zdrave navike i kako su one postale svakodnevnio dio njihovih života.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Svima je poznato kako održati srce zdravim: nemojte pušiti, držite kile pod kontrolom, jedite kvalitetno i redovito vježbajte. No kako to izgleda u svakodnevnom životu? Portal Huffington Post donosi nekoliko taktika koje u svojim životima primjenjuju stručnjaci za bolesti srca:

Neka bude jednostavno

“Uvijek govorim svojim pacijentima da zdravlje leži u malim svakodnevnim aktivnostima, a ne u intenzivnoj 30-dnevnoj detoksikaciji. Moja je prehrana uglavnom mediteranska, ne jedem prženu hranu, ne jedem čips i brzu hranu, trudim se izbjegavati i slatko. Ako konzumirate svježe pripremljenu hranu i izbjegavate onu procesuiranu, ne morate se toliko zamarati čitanjem deklaracija”, kaže dr. Jennifer Haythe, profesorica na Odsjeku za kardiologiju na Sveučilištu Columbia i voditeljica Centra za kardiovaskularno zdravlje žena.


Na noge!

“Što manje sjedite, bolje za vas! Ja kod kuće imam pisaći stol uz kojega se stoji, a i kad kod mogu, telefoniram stojeći ili hodajući”, savjetuje dr. Joshua Knowles, asistent na Odsjeku za kardiovaskularnu medicinu Sveučilišta Stanford.

Uvijek možete hodati više

“Ustanovio sam da, želim li smršaviti, samo trebam više hodati, pa hodam najmanje pet puta tjedno bilo po gradu ili na pokretnoj traci. Ljudi često kažu da su prezaposleni, no ja ih pitam bi li našli vremena za hodanje da im to netko plati? U tom slučaju nekako bi već našli vremena. Ako na posao idete javnim prijevozom, nije teško komad puta propješačiti. Obujte udobne cipele i hodajte na posao i s posla, do trgovine ili do parka.” Dr. Marc S. Eisenberg, profesor kliničke medicine na Sveučilištu Columbia

Znajte svoje rizike

“Uvijek savjetujem svojim prijateljima da prekontroliraju rad svojeg srca. 43 su mi godine i u mojoj dobi ljudi o tome još ne razmišljaju, no trebali bi jer su bolesti srca i dalje ubojica broj jedan kod ženske populacije. Ljudi misle da su sigurni ako ne piju, ne puše i izbjegavaju masnu hranu, ali to nije dovoljno. Možda je od bolesti srca umro netko iz njihove obitelji i to ih automatski stavlja u rizičnu skupinu.” Dr. Jennifer Haythe.

Družite se s prijateljima i rodbinom

“Postoje vrlo snažni dokazi da su ljudi koji njeguju snažne odnose s drugima, općenito boljeg zdravlja, žive dulje i imaju bolju kvalitetu života. Meni su moja obitelj i prijatelji iznimno važni.” Dr. Joshua Knowles.

Vježbajte

“Uvijek imate neki izgovor što ne vježbate: vratili ste se kući kasno, imate puno obaveza poput obitelji, djece, posla… Uvijek je neki razlog. No ipak imate malo vremena prije odlaska na posao, u pauzi za ručak ili slično, pa umjesto da tipkate na mobitel, rastegnite se ili napravite nekoliko vježbi. Preko puta moje bolnice je Central Park pa iskoristim vrijeme između dvije operacije i odem na kratko trčanje”, govori dr Allan S. Stewart, kardiokirurg u bolnici Mount Sinai u New Yorku.

Vjerojatno ne trebate dodatke prehrani

“Ljudi koji uzimaju dodatke prehrani imaju osjećaj da čine nešto korisno za svoje zdravlje, no istina je da nema pravih dokaza da dodaci prehrani bilo što mijenjaju. Također, nema dokaza da dodaci prehrani posebno štite srce i sprječavaju razvoj kardiovaskularnih bolesti. Ako jedete zdravo i raznoliko, to bi trebalo biti dovoljno.” Dr. David J. Maron, profesor preventivne kardiologije na Sveučilištu Stanford.

Polako s crnim vinom

“Piće ili dva u dobrom društvu ne mogu škoditi i svakako je ugodno popiti malo vina uz dobar obrok ili piva uz utakmicu. No svejedno ne bismo trebali promovirati crno vino kao učinkovitu zaštitu protiv bolesti srca. Naime, alkohol općenito nije dobar za srce, a pretjerana konzumacija dovodi do razvoja kardiovaskularnih bolesti. Dvije-tri čaše vina tjedno neće vam naškoditi, ali morate biti jako pažljivi da vam to ne prijeđe u naviku.” Dr. Jennifer Haythe.

Pronađite način prehrane koji vam odgovara

“Jedina vrsta dijete koja funkcionira je ona koju možete integrirati u normalni život i koje se možete stalno držati. Radnim danima jedem zdravo, a vikendima si priuštim što god želim. Kasnije navečer uz TV jedem samo zdrave stvari poput voća ili jogurta tako da imam osjećaj da ipak nešto grickam, ali to nešto nije nezdravo.” Dr. Marc S. Eisenberg.

Neka vam spavanje postane jako važno

“Svi znaju da loš san bitno utječe na zdravlje. Osim toga, loš san utječe na lošu prehranu, a to pak na to da se općenito loše osjećate i budete narušenog zdravlja. Poremećaji sna i apnea vrlo su česti problemi kod srčanih bolesnika.” Dr. Joshua Knowles.

Neka vam vježbanje postane navika

“Uvijek ljudima kažem da nije važno koje vježbe izvode, već da je najvažnije da se uspiju pokrenuti. Što god radili, radite to gotovo religiozno. Smanjit će vam se krvni tlak, otkucaji srca, proizvodit ćete više endorfina te biti sve zadovoljniji nakon svakog vježbanja. U početku će vam biti jako teško, no kad jednom uđete u taj čarobni krug vježbe, nedostajat će vam kad ne vježbate.” Dr. Allan S. Stewart.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP