Prati nas

Zdravlje

Što kardiolozi rade kako bi ostali zdravi

Svi želimo biti zdravi i svi znamo kako to postići: treba jesti zdravo i puno se kretati. No to je često lakše reći nego napraviti. Liječnici koji se bave bolestima srca otkrivaju kako su usvojili zdrave navike i kako su one postale svakodnevnio dio njihovih života.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: BigStock

Svima je poznato kako održati srce zdravim: nemojte pušiti, držite kile pod kontrolom, jedite kvalitetno i redovito vježbajte. No kako to izgleda u svakodnevnom životu? Portal Huffington Post donosi nekoliko taktika koje u svojim životima primjenjuju stručnjaci za bolesti srca:

Neka bude jednostavno

“Uvijek govorim svojim pacijentima da zdravlje leži u malim svakodnevnim aktivnostima, a ne u intenzivnoj 30-dnevnoj detoksikaciji. Moja je prehrana uglavnom mediteranska, ne jedem prženu hranu, ne jedem čips i brzu hranu, trudim se izbjegavati i slatko. Ako konzumirate svježe pripremljenu hranu i izbjegavate onu procesuiranu, ne morate se toliko zamarati čitanjem deklaracija”, kaže dr. Jennifer Haythe, profesorica na Odsjeku za kardiologiju na Sveučilištu Columbia i voditeljica Centra za kardiovaskularno zdravlje žena.


Na noge!

“Što manje sjedite, bolje za vas! Ja kod kuće imam pisaći stol uz kojega se stoji, a i kad kod mogu, telefoniram stojeći ili hodajući”, savjetuje dr. Joshua Knowles, asistent na Odsjeku za kardiovaskularnu medicinu Sveučilišta Stanford.

Uvijek možete hodati više

“Ustanovio sam da, želim li smršaviti, samo trebam više hodati, pa hodam najmanje pet puta tjedno bilo po gradu ili na pokretnoj traci. Ljudi često kažu da su prezaposleni, no ja ih pitam bi li našli vremena za hodanje da im to netko plati? U tom slučaju nekako bi već našli vremena. Ako na posao idete javnim prijevozom, nije teško komad puta propješačiti. Obujte udobne cipele i hodajte na posao i s posla, do trgovine ili do parka.” Dr. Marc S. Eisenberg, profesor kliničke medicine na Sveučilištu Columbia

Znajte svoje rizike

“Uvijek savjetujem svojim prijateljima da prekontroliraju rad svojeg srca. 43 su mi godine i u mojoj dobi ljudi o tome još ne razmišljaju, no trebali bi jer su bolesti srca i dalje ubojica broj jedan kod ženske populacije. Ljudi misle da su sigurni ako ne piju, ne puše i izbjegavaju masnu hranu, ali to nije dovoljno. Možda je od bolesti srca umro netko iz njihove obitelji i to ih automatski stavlja u rizičnu skupinu.” Dr. Jennifer Haythe.

Družite se s prijateljima i rodbinom

“Postoje vrlo snažni dokazi da su ljudi koji njeguju snažne odnose s drugima, općenito boljeg zdravlja, žive dulje i imaju bolju kvalitetu života. Meni su moja obitelj i prijatelji iznimno važni.” Dr. Joshua Knowles.

Vježbajte

“Uvijek imate neki izgovor što ne vježbate: vratili ste se kući kasno, imate puno obaveza poput obitelji, djece, posla… Uvijek je neki razlog. No ipak imate malo vremena prije odlaska na posao, u pauzi za ručak ili slično, pa umjesto da tipkate na mobitel, rastegnite se ili napravite nekoliko vježbi. Preko puta moje bolnice je Central Park pa iskoristim vrijeme između dvije operacije i odem na kratko trčanje”, govori dr Allan S. Stewart, kardiokirurg u bolnici Mount Sinai u New Yorku.

Vjerojatno ne trebate dodatke prehrani

“Ljudi koji uzimaju dodatke prehrani imaju osjećaj da čine nešto korisno za svoje zdravlje, no istina je da nema pravih dokaza da dodaci prehrani bilo što mijenjaju. Također, nema dokaza da dodaci prehrani posebno štite srce i sprječavaju razvoj kardiovaskularnih bolesti. Ako jedete zdravo i raznoliko, to bi trebalo biti dovoljno.” Dr. David J. Maron, profesor preventivne kardiologije na Sveučilištu Stanford.

Polako s crnim vinom

“Piće ili dva u dobrom društvu ne mogu škoditi i svakako je ugodno popiti malo vina uz dobar obrok ili piva uz utakmicu. No svejedno ne bismo trebali promovirati crno vino kao učinkovitu zaštitu protiv bolesti srca. Naime, alkohol općenito nije dobar za srce, a pretjerana konzumacija dovodi do razvoja kardiovaskularnih bolesti. Dvije-tri čaše vina tjedno neće vam naškoditi, ali morate biti jako pažljivi da vam to ne prijeđe u naviku.” Dr. Jennifer Haythe.

Pronađite način prehrane koji vam odgovara

“Jedina vrsta dijete koja funkcionira je ona koju možete integrirati u normalni život i koje se možete stalno držati. Radnim danima jedem zdravo, a vikendima si priuštim što god želim. Kasnije navečer uz TV jedem samo zdrave stvari poput voća ili jogurta tako da imam osjećaj da ipak nešto grickam, ali to nešto nije nezdravo.” Dr. Marc S. Eisenberg.

Neka vam spavanje postane jako važno

“Svi znaju da loš san bitno utječe na zdravlje. Osim toga, loš san utječe na lošu prehranu, a to pak na to da se općenito loše osjećate i budete narušenog zdravlja. Poremećaji sna i apnea vrlo su česti problemi kod srčanih bolesnika.” Dr. Joshua Knowles.

Neka vam vježbanje postane navika

“Uvijek ljudima kažem da nije važno koje vježbe izvode, već da je najvažnije da se uspiju pokrenuti. Što god radili, radite to gotovo religiozno. Smanjit će vam se krvni tlak, otkucaji srca, proizvodit ćete više endorfina te biti sve zadovoljniji nakon svakog vježbanja. U početku će vam biti jako teško, no kad jednom uđete u taj čarobni krug vježbe, nedostajat će vam kad ne vježbate.” Dr. Allan S. Stewart.

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP