Prati nas

Zdravlje

Što kardiolozi rade kako bi ostali zdravi

Svi želimo biti zdravi i svi znamo kako to postići: treba jesti zdravo i puno se kretati. No to je često lakše reći nego napraviti. Liječnici koji se bave bolestima srca otkrivaju kako su usvojili zdrave navike i kako su one postale svakodnevnio dio njihovih života.

Objavljeno

|

foto: BigStock

Svima je poznato kako održati srce zdravim: nemojte pušiti, držite kile pod kontrolom, jedite kvalitetno i redovito vježbajte. No kako to izgleda u svakodnevnom životu? Portal Huffington Post donosi nekoliko taktika koje u svojim životima primjenjuju stručnjaci za bolesti srca:

Neka bude jednostavno

“Uvijek govorim svojim pacijentima da zdravlje leži u malim svakodnevnim aktivnostima, a ne u intenzivnoj 30-dnevnoj detoksikaciji. Moja je prehrana uglavnom mediteranska, ne jedem prženu hranu, ne jedem čips i brzu hranu, trudim se izbjegavati i slatko. Ako konzumirate svježe pripremljenu hranu i izbjegavate onu procesuiranu, ne morate se toliko zamarati čitanjem deklaracija”, kaže dr. Jennifer Haythe, profesorica na Odsjeku za kardiologiju na Sveučilištu Columbia i voditeljica Centra za kardiovaskularno zdravlje žena.


Na noge!

“Što manje sjedite, bolje za vas! Ja kod kuće imam pisaći stol uz kojega se stoji, a i kad kod mogu, telefoniram stojeći ili hodajući”, savjetuje dr. Joshua Knowles, asistent na Odsjeku za kardiovaskularnu medicinu Sveučilišta Stanford.

Uvijek možete hodati više

“Ustanovio sam da, želim li smršaviti, samo trebam više hodati, pa hodam najmanje pet puta tjedno bilo po gradu ili na pokretnoj traci. Ljudi često kažu da su prezaposleni, no ja ih pitam bi li našli vremena za hodanje da im to netko plati? U tom slučaju nekako bi već našli vremena. Ako na posao idete javnim prijevozom, nije teško komad puta propješačiti. Obujte udobne cipele i hodajte na posao i s posla, do trgovine ili do parka.” Dr. Marc S. Eisenberg, profesor kliničke medicine na Sveučilištu Columbia

Znajte svoje rizike

“Uvijek savjetujem svojim prijateljima da prekontroliraju rad svojeg srca. 43 su mi godine i u mojoj dobi ljudi o tome još ne razmišljaju, no trebali bi jer su bolesti srca i dalje ubojica broj jedan kod ženske populacije. Ljudi misle da su sigurni ako ne piju, ne puše i izbjegavaju masnu hranu, ali to nije dovoljno. Možda je od bolesti srca umro netko iz njihove obitelji i to ih automatski stavlja u rizičnu skupinu.” Dr. Jennifer Haythe.

Družite se s prijateljima i rodbinom

“Postoje vrlo snažni dokazi da su ljudi koji njeguju snažne odnose s drugima, općenito boljeg zdravlja, žive dulje i imaju bolju kvalitetu života. Meni su moja obitelj i prijatelji iznimno važni.” Dr. Joshua Knowles.

Vježbajte

“Uvijek imate neki izgovor što ne vježbate: vratili ste se kući kasno, imate puno obaveza poput obitelji, djece, posla… Uvijek je neki razlog. No ipak imate malo vremena prije odlaska na posao, u pauzi za ručak ili slično, pa umjesto da tipkate na mobitel, rastegnite se ili napravite nekoliko vježbi. Preko puta moje bolnice je Central Park pa iskoristim vrijeme između dvije operacije i odem na kratko trčanje”, govori dr Allan S. Stewart, kardiokirurg u bolnici Mount Sinai u New Yorku.

Vjerojatno ne trebate dodatke prehrani

“Ljudi koji uzimaju dodatke prehrani imaju osjećaj da čine nešto korisno za svoje zdravlje, no istina je da nema pravih dokaza da dodaci prehrani bilo što mijenjaju. Također, nema dokaza da dodaci prehrani posebno štite srce i sprječavaju razvoj kardiovaskularnih bolesti. Ako jedete zdravo i raznoliko, to bi trebalo biti dovoljno.” Dr. David J. Maron, profesor preventivne kardiologije na Sveučilištu Stanford.

Polako s crnim vinom

“Piće ili dva u dobrom društvu ne mogu škoditi i svakako je ugodno popiti malo vina uz dobar obrok ili piva uz utakmicu. No svejedno ne bismo trebali promovirati crno vino kao učinkovitu zaštitu protiv bolesti srca. Naime, alkohol općenito nije dobar za srce, a pretjerana konzumacija dovodi do razvoja kardiovaskularnih bolesti. Dvije-tri čaše vina tjedno neće vam naškoditi, ali morate biti jako pažljivi da vam to ne prijeđe u naviku.” Dr. Jennifer Haythe.

Pronađite način prehrane koji vam odgovara

“Jedina vrsta dijete koja funkcionira je ona koju možete integrirati u normalni život i koje se možete stalno držati. Radnim danima jedem zdravo, a vikendima si priuštim što god želim. Kasnije navečer uz TV jedem samo zdrave stvari poput voća ili jogurta tako da imam osjećaj da ipak nešto grickam, ali to nešto nije nezdravo.” Dr. Marc S. Eisenberg.

Neka vam spavanje postane jako važno

“Svi znaju da loš san bitno utječe na zdravlje. Osim toga, loš san utječe na lošu prehranu, a to pak na to da se općenito loše osjećate i budete narušenog zdravlja. Poremećaji sna i apnea vrlo su česti problemi kod srčanih bolesnika.” Dr. Joshua Knowles.

Neka vam vježbanje postane navika

“Uvijek ljudima kažem da nije važno koje vježbe izvode, već da je najvažnije da se uspiju pokrenuti. Što god radili, radite to gotovo religiozno. Smanjit će vam se krvni tlak, otkucaji srca, proizvodit ćete više endorfina te biti sve zadovoljniji nakon svakog vježbanja. U početku će vam biti jako teško, no kad jednom uđete u taj čarobni krug vježbe, nedostajat će vam kad ne vježbate.” Dr. Allan S. Stewart.

.

Nema predaje

Pitali smo sve što trebate znati o supernamirnicama i dijetama

Imamo lošu i dobru vijest. Loša je da ne postoje čudotvorne namirnice koja skidaju kile, proljepšavaju ten i jačaju kosu. Dobra je vijest da vam takve supernamirnice ni ne trebaju da biste se hranili zdravo. Potrebano je tek one već poznate namirnice malo pažljivije kombinirati.

Objavljeno

|

“Jedite suhe smokve! Kosa i koža će vam biti ljepši, a izgubit ćete i prekomjerne kilograme!” “Ojačajte imunitet uz đumbir – naribajte ga u kolače ili skuhajte čaj.” “Lan je čudotvorna sjemenka puna antioksidansa koji će regenerirati vaše tijelo!”. Sa svih strana zatrpavaju nas ovakvim i sličnim savjetima i vijestima o “čudotvornim namirnicama koje su prave čuvarice zdravlja”. Stoga smo nekoliko pitanja postavili magistri nutricionizma Sandri Zugan.

No može li doista jedna namirnica baš tako promijeniti ukupno stanje našeg organizma? Postoje li supernamirnice, neke novovjeke panaceje koje su u stanju izliječiti svaku bolest?


Taj senzacionalizam u predstavljanju namirnica, vrlo je čest. Ne samo općenito u medijima već i u svijetu nutricionizma. Ljudi me često pitaju što da jedu kako bi smršavili. To je potpuno krivo postavljeno. Takav odnos prema hrani i zdravlju je zapravo pokazatelj našeg mentaliteta.

Ljudi traže brza rješenja, no istina je da nema prečice. Ne postoji namirnica koja ‘topi kile’. No postoji nešto što se zove uravnotežena prehrana koja je za nas najbolja. Postoji i niz namirnica i jela koji kad djeluju zajedno , imaju dobar učinak na naše tijelo. Mi nutricionisti to zovemo ‘prehrambeni ili nutricionistički portfolio’.

Između određenih namirnica postoji sinergija pa bolje djeluju zajedno neka svaka zasebno. Poanta je da je i zdravlje samo po sebi multifaktorijalno i ne ovisi samo o hrani. Poznato je jedno istraživanje koje je pokazalo da ista hrana različito djeluje na tijelo  s obzirom na to jesmo li u stresu ili smireni. Konkretno, radilo se o istraživanju na ženama pri čemu je primijećeno da masti koje se uzimaju kad je organizam u mirnom stanju, imaju protuupalno djelovanje, no te će iste masti imati upalno djelovanje ako se konzumiraju u stanju stresa. Dakle, možemo pripremati najzdraviju moguću hranu i jako se truditi oko toga, no ako jedemo na brzinu, uznemireni i pod stresom, te zapravo zdrave namirnice neće nam koristiti koliko bi mogle.

Znači, čudotvornih namirnica nema?

Nema. Ljudi ponekad misle da je hrana kao struja: ima je ili je nema. No prehrana, ali i cjelokupno zdravlje je puno kompleksniji fenomen. Poznata je ona Hipokratova izreka: ‘Ako želite biti zdravi, jeste li se spremni odreći onoga što vas čini bolesnima?’. To je zapravo jedina prava istina.

Mogli bismo reći da nikad za neko zdravstveno stanje nije kriva hrana. Mi zapravo na taj način našu odgovornost prebacujemo na hranu, a odgovornost za brigu o našem tijelu je naša. Često nije uopće problem ono što jedemo, nego način na koji to jedemo. Lakše je okriviti hranu nego doista vidjeti što mi činimo sebi loše.

No potreba za hranjivim tvarima mijenja se kako osoba sazrijeva i stari?

To je točno. Nutricionizam možemo ugrubo podijeliti na prehranu kroz životnu dob. A to počinje doslovno od začeća, pa kroz trudnoću dok smo fetusi, nakon toga djetinjstvo, pa tinejdžerska, zrela i starija dob. U svakom dobu života imamo određene potrebe za hranom i naše potrebe za hranjivim tvarima se mijenjaju kroz različita razdoblja života.

Kad smo zdravi, onda nam je cilj održati to zdravlje. No kad je osoba bolesna, onda te smjernice koje inače vrijede – a to su da jedemo minimalno 200 grama voća na dan, minimalno 300 grama povrća na dan, da bude pet boja na našem tanjuru, da jedemo što više integralnih žitarica – te konkretne smjernice se mijenjaju. Recimo kod ljudi koji boluju od šećerne bolesti, ponekad postoji mišljenje da je dovoljno uzeti lijek da bi se taj šećer držao pod kontrolom. No to nije istina. Da bi lijek mogao doseći kapacitet koji ima i da bi mogao održati šećer pod kontrolom, baza mora biti pravilna prehrana. U protivnom neće doći do očekivanih rezultata.

Često se susrećem i s pacijentima koji misle da mogu jesto što god žele ako za svoje bolest piju lijekove. Primjerice, osoba koja ima povišen krvni tlak i za to pije tablete, misli da ne mora paziti što jede jer će lijekovi riješiti sve probleme. No istraživanje provedeno 2008. godine pokazalo je da od svih osoba koje uzimaju lijekove za tlak, samo njih 18 posto doista ima reguliran krvni tlak kako bi trebalo. Kad osoba ima takvih zdravstvenih tegoba, potrebno je provesti dijetoterapiju. No opet, neće jedna namirnica ništa promijeniti već kompletna prehrana.

Sjećam se anegdote iz svojih studentskih dana kad sam imala praksu na Odjelu za endokrinologiju i dijabetologiju u bolnici Sveti duh kad mi je jedan pacijent rekao da ne razumije zašto mora toliko paziti na prehranu ako koristi tablete za reguliranje šećera. Osim šećera, imao je još niz bolesti koje su uzrokovane baš dugotrajnom nepravilnom prehranom, odnosno bolesti koje si je on sam priskrbio, da tako kažem. Dakle, bolesti koje su rezultat krivih životnih navika, a ne nešto s čime se, recimo, rodio. To pitanje je postavio kao malu provokaciju, na što sam mu ja odgovorila da ako je to tako, i da ako su mu lijekovi doista dovoljni te da na prehranu ne mora paziti, zašto mi onda ovaj razgovor vodimo u bolnici, a ne negdje vani. Tako da sam se i ja poslužila malom provokacijom kako bi mu dočarala o čemu je zapravo riječ.

Znači, osim s obzirom na dob čovjeka, potrebe za hranjivim tvarima mogu biti bitno promijenjene i kad čovjek pati od neke bolesti?

Da. Kad postoje određena stanja kad je zdravlje narušeno i tijelo je u bolesti, tada je potrebno promijeniti odnosno prilagodili prehranu. No opet, nije stvar u tome da će jedna hrana ili jedna namirnica riješiti problem ili odagnati simptome, nego se tada određuje čitav skup namirnica koje mogu pogodno djelovati na stanje u kojem se osoba nalazi.

Dakle, uvijek se tradi o kombinaciji. Jedan banalni primjer. U posljednje vrijeme dosta se govori o kurkumi kao jako dobroj i zdravoj namirnici. No ta kurkuma jako dobro ide u kombinaciji s paprom i uljima. Papar pomaže da se ta kurkuma u crijevima odmah ne razgradi, a ulje će pomoći da tijelo bolje iskoristi vrijedne tvari iz kurkume. Slično kao i oni vitamini koji su topivi u mastima. Među hranjivim tvarima uvijek postoji timski rad. Kad je čovjek bolestan, treba prilagoditi prehranu i unos nekih namirnica pojačati, a druge izbjegavati. Ali nikad se ne radi o tome da postoji baš ta jedna namirnica, ta jedna egzotična vrsta voća s druge strane planete koja će nas ozdraviti.

No ljudi ponekad u najboljoj namjeri s nekim vrstama hrane pretjeraju ili pak neku vrstu hrane potpuno izbace iz prehrane. Puno je takvih dijeta koje, recimo, izbacuju ugljikohidrate i baziraju se na proteinima ili nešto slično. Je li to uopće dobro?

Da, u posljednje su vrijeme jako popularne visokoproteinske dijete ili dijete s izrazito niskom udjelom ugljikohidrata ili s visokim udjelom masti. No takve dijete ne čine ništa dobro.

Studije provedene na jako velikom broju ljudi pokazale su da je najbolja prehrana ona s nešto većim udjelom bilja, dakle povrća i voća. No, svaki nutricionist će vam reći da je najbolja prehrana ona uravnotežena. Evo primjera: vegetarijanska, a naročito veganska prehrana jako je bogata vitaminom B9, ali siromašna vitaminom B12 i kad je velika razlika između razina ta dva vitamina, povećava se opasnost od moždanog udara. A čovjek misli da se jako zdravo hrani jer ne jede meso. Ni u čemu ne treba pretjerivati i ničega se ne treba odricati jer ključ je uvijek u ravnoteži.

U zadnje vrijeme pravi je hit ketogena prehrana koja je jako bogata mastima. Takva dijeta razvijena je prvenstveno za osobe i djecu koje boluju od epilepsije i koji su koristili puno određenih lijekova. Takva dijeta se počela primjenjivati u bolnici i radile su se brojne analize kojima se stalno kontriliralo je li osoba u stanju ketoze ili ketoacidoze. Kada je u krvi prevelika razina kiseline, tijelo će uzimati karbonate iz kostiju.

Ketogena dijeta je bila razvijena za populaciju s vrlo specifičnim bolestima, tako da zapravo ne razumijem koja je logika da se na taj način hrane zdrave osobe i zašto bi zdrava osoba samu sebe limitirala na taj način. Ovo je dobar primjer kako su neki ljudi spremni otići u krajnost kako bi postigli neki rezultat koji bi isto tako mogli postići na neki po njihovo tijelo puno blaži i ugodniji način i bez rizika.

To s ketogenom dijetom je slično kao kad bi osoba s posve zdravim nogama najmerno sjela u invalidska kolica jer misli da će tako brže prevaliti neku udaljenost. No, ponavljam, ako je osoba bolesna i preporučuje joj se određena dijeta, onda je to nešto drugo.

Ako ipak ustanovimo da nam nečega u organizmu nedostaje, je li u redu posegnuti da dodacima prehrani u vidu raznih tableta? Koliko koriste takvi dodaci prehrani ako se koriste čisto iz predostrožnosti?

Što se tiče dodataka prehrani, oko toga se lome koplja. U određenim fazama života i kad su prisutne određene bolesti, dodaci prehrani u vidu nekih tableta doista mogu pomoći. No to su stanja kad organizmu kronično nedostaje nekog elementa. No kad se radi o zdravim ljudima, istraživanja nisu pokazala da nastupaju nekakve značajne promjene ako se koriste suplementi. Ukratko, kod zdravih ljudi je korištenje dodataka prehrani – bacanje novca. No bolesni i stariji ljudi često imaju pojačanu potrebu za nekim vitaminom. U toj situaciji dodaci prehrani mogu pomoći.

No zdravi ljudi koji razmišljaju o prehrani često to čine zbog želje da smršave. Tako da za njih vijest da nema jedne čudotvorne namirnice koja “topi salo“ zapravo nije dobra.

Naravno. Osim načina na koji jedemo, moramo spomenuti i količinu. Poznato je da ćemo uvijek najviše pojesti sa švedskog stola, a kad obroci dolaze u slijedovima, poznato je da će ljudi reći: ‘Hvala neću više, čuvam si mjesta za desert.’

Kad mi dolaze ljudi koji bi željeli smršavjeti, onda radimo plan prehrane koji uključuje najširi mogući spektar namirnica. Zapravo, to je nama evolucijski tako, čovjek mora jesti od svega po malo. To znamo i po sebi jer rijetko će se dogoditi da netko uzme jednu vrstu kolača i najede se do sitosti, a češće je da će od više vrsta kolača probati od svake vrste po malo. Naglasak je uvijek na raznolikosti i sinergiji hrane. Timski rad među namirnicama doista postoji i on je ključan bilo u procesu održavanja zdravlja, bilo u procesu ozdravljenja.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP