Prati nas

Vijesti

Plenkoviću, ne možemo platiti produljenje vozačke

Starije osobe su u pravilu oprezniji i savjesniji vozači, te čine samo deset posto u ukupnom broju sudionika nesreća, iako je njihov udjel u stanovništvu dvostruko veći.

Objavljeno

|

Koliko košta liječnički za umirovljenike?
foto: Pixabay

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) poslali su otvoreno pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. U njemu pišu da je štetna i nepotrebna inicijativa za uvođenje obaveznog liječničkog pregleda starijima od 65 prilikom produženja vozačke dozvole, dodavši da si najmanje trećina umirovljenika neće moći priuštiti produženje vozačke dozvole. Pismo prenosimo u cijelosti.


Poštovani gospodine Plenkoviću,

još jednom Vam se obraćamo u ime oko 300 tisuća članova naših umirovljeničkih udruga, među kojima je velik broj onih koji bi bili pogođeni štetnim i nepotrebnim uvođenjem obveznog liječničkog pregleda prilikom produženja vozačke dozvole.

Naime, u prigodi potpisivanja Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe 1. veljače o.g. usmeno, a 16. ožujka i pismeno, obratili smo Vam se s molbom da zaustavite inicijativu liječničkog lobija kojom bi se više od 250.000 vozača starijih od 65 godina ucijenilo plaćanjem zdravstvenih pregleda za produženje vozačke dozvole, iako je u većini europskih zemalja ta dobna granica postavljena iznad 70 godina, a eventualne potvrde besplatno izdaju liječnici obiteljske medicine.

S obzirom na galopirajuće siromaštvo starijih (55 posto mirovina je ispod linije siromaštva), najmanje trećina neće si moći priuštiti produženje vozačke dozvole, što će u konačnici smanjiti njihovu mobilnost te dovesti do povećanja socijalne isključenosti.

Iako smo očekivali odgovor iz Vašeg kabineta, stigao je odgovor Ministarstva zdravstva koje je u prvom redu podržalo Hrvatsku liječničku komoru kao supokretača inicijative, uz Hrvatsko društvo za medicinu rada, a da se argumenti Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske, iznijeti prilikom javnog savjetovanja te u dopisima nadležnim institucijama, nisu niti razmotrili.

Na naše podsjećanje kako je u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama već propisano kako izabrani liječnik obiteljske medicine ima obvezu izvijestiti policiju o promjeni zdravstvenog stanja vozača, Ministarstvo zdravstva tvrdi „kako se u svakodnevnom životu susrećemo s činjenicom da određeni broj osiguranika nema izabranog liječnika obiteljske medicine“. Takav nonsens se rijetko nađe u službenom pismu.

Liječnik obiteljske medicine jedini je koji doista poznaje pacijenta, njegove dijagnoze i terapije, dok liječnici medicine rada štancaju potvrde samo za uplatu od 400 kuna, nemajući uvida u stvarno zdravstveno stanje pacijenta. Stoga svaka osoba da bi dobila vozačku dozvolu mora i sada ishoditi potvrdu liječnika obiteljske medicine, a nakon toga se upućuje na skupi, nepotrebni i duplicirani pregled pri medicini rada te na eventualne dodatne specijalističke preglede, koji dodatno i koštaju, a tu su i troškovi poput državnih biljega, fotografija i slično.

Zato ponavljamo pitanje – tko bolje od liječnika obiteljske medicine, odnosno izabranog liječnika opće prakse, može utvrditi zdravstveno stanje svog pacijenta, kao i njegove dijagnoze te propisanu terapiju? Zašto pregledi za produljenje vozačke dozvole ne mogu jednostavno ostati u domeni liječnika opće prakse, sukladno zapadnoeuropskim praksama? Čemu još jedan namet na stare?

S obzirom na navedeno SUH i MUH traže da zakon ostane isti te da se ne mijenja u korist pojedinih liječničkih lobija i bez ikakve utemeljenosti u stvarnim statistikama o prometnim nesrećama, jer su starije osobe u pravilu oprezniji i savjesniji vozači, te čine samo deset posto u ukupnom broju sudionika nesreća, iako je njihov udjel u stanovništvu dvostruko veći.

.

Vijesti

Rast plaća u javnom sektoru za posljedicu ima i rast mirovina

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski prosvjed 2018.

Povećanje plaća u javnom sektoru znatno će utjecati i na indeksaciju mirovina, koje bi iduće godine mogle porasti oko 4 posto, odnosno 100 kuna, a od 2021., kada se realizira dogovoreno 12-postotno povećanje plaća u većem dijelu javnog sektora, još i više, javlja Večernji list.

Prosječna radnička mirovina iznosi oko 2.500 kuna (bez uključivanja mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora oko 2.800 kuna), pa bi po tome prosječne mirovine do kraja iduće godine mogle narasti na 2.600 kuna. Djelatne vojne osobe sad u prosjeku imaju oko 3.900 kuna mirovine, branitelji oko 6.000, a pripadnici HVO-a oko 3.200. Poznato je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje prema cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu.


Kako analizira Večernji, prvo iduće travanjsko usklađenje mirovina moglo bi biti skromnije, no već od rujna, a pogotovo u travnju 2021. postoci povećanja mirovina bit će znatno veći jer će u međuvremenu plaće u zdravstvu porasti oko 13 posto, a u prosvjeti nešto više od 12 posto.

Novi ministar financija će za 2021. morati osigurati najmanje dvije milijarde kuna više nego što će za mirovine otići 2020. godine.

Umirovljeničke su udruge pojačale pritisak na Vladu da promijeni cenzus po kojemu se stječe pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje, no zasad nema potvrde s Vladine strane da bi u tome mogli i uspjeti do idućeg usklađenja. Prema podacima s kraja prošle godine, besplatno dopunsko osiguranje ima 120 tisuća umirovljenika, odnosno svaki deseti umirovljenik, ali Sindikat umirovljenika Hrvatske tvrdi da se sa svakim usklađivanjem njihov broj smanjuje jer i oni s najnižim mirovinama preskaču niske dohodovne limite. U pet godina, bez dopunskog osiguranja ostalo je oko 85 tisuća umirovljenika, a limiti su propisani davne 2004. godine. U Vladi, međutim, još ne znaju što s limitima, a moguće ih je promijeniti ili Vladinom uredbom ili promjenom zakona o zdravstvenom osiguranju, koja je uvrštena u plan Ministarstva zdravstva za drugo tromjesečje 2020. godine

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP