Prati nas

Zdravlje

Zašto su mamurluci sve gori kako starimo?

Sjećate li se tuluma kad vam je bilo dvadeset? Tad nije nikakav problem predstavljalo zaružiti i već drugi dan biti čio i odmoran kao da se ništa nije dogodilo. Međutim, to se s godinama mijenja i mamurluci postaju sve teži. Evo što je tome razlog…

Silvija Novak

Objavljeno

|

Može li se alkoholizam izliječiti?
foto: BigStock

Postoji jedan aspekt starenja koji ne sazrijeva kao vino: mamurluk. Ako ste zaružili i popili koju previše sa, recimo, 29 godina, mamurluk je normalna pojava. Čovjek se osjeća pomalo zbunjeno i nostalgično kada se sjeti da se prije samo nekoliko godina mogao oblokavati do besvijesti i onda se probuditi rano ujutro, bistrih očiju, osjećajući se lepršavo i spremno za akciju. Što vam se dogodilo u međuvremenu? Iako je znanost o ovom fenomenu – kao i njegovom rješenju – i dalje nedovoljna za davanje konačnog odgovora, stručnjaci imaju neke teorije o tome zašto vaše tijelo više ne može podnijeti potoke alkohola kao nekada:

Teorija 1: Imate manje jetrenih enzima

Alkohol (etanol) je otrov, pa kad ga pijete, vaše ga tijelo mora razgraditi i izbaciti. Enzimi u jetri su odgovorni za ovaj proces, pretvarajući alkohol iz pića koje ste konzumirali u spoj nazvan acetaldehid. Enzim – koji se zove aldehid dehidrogenaza – odgovoran je za pretvaranje acetaldehida u tvar zove acetat, koji se potom pretvara u ugljični dioksid i vodu. Za svaku  dozu alkohola – čašu vina, pivo ili žesticu, vašoj jetri potrebno je otprilike sat vremena kako bi istu razgradila. Znanost nam je objasnila da taj proces djeluje prilično učinkovito u mladim danima, ali kako starite, razina enzima u vašem tijelu se smanjuje. To omogućava da se acetaldehid (tj. toksin) zadržava u sustavu duže, što dovodi do neugodnih simptoma mamurluka kao što su mučnina i glavobolja.


Teorija 2: Proces oporavka vašeg tijela je slabiji

Nepobitna činjenica koja proizlazi iz starenja je da je organizmu potrebno više vremena kako bi se oporavio od bilo kakve traume, bilo da je riječ o virusu gripe, teškoj fizičkoj vježbi, ili pretjerivanju s pićem.

„Metabolizam se usporava starenjem, kao i neuroplastičnost – sposobnost organizma da stvara nove živčane stanice.“, kaže George F. Koob, direktor Nacionalnog instituta za zlouporabu alkohola i alkoholizam.

Sposobnost vašeg tijela da se bori protiv upale ili staničnih oštećenja također opada. Ovaj proces naziva se imunosenescencija, ili postupno slabljenje imunološkog sustava sa starenjem. To ne znači da vaš imunološki sustav ne funkcionira, nego jednostavno da ne radi jednakom brzinom kao kad ste mladi.

Teorija 3: Vaš stil života zahtijeva da budete funkcionalni

Što više imate godina, sve je više odgovornosti u vašem životu. Posao i obveze zamijenili su cjelodnevno izležavanje u krevetu. Jednostavno rečeno: više nemate vremena da se oporavljate od mamurluka – a to ga može učiniti bolnim.

Teorija 4: Uzimate lijekove koji pojačavaju djelovanje alkohola

Više godina života vjerojatno podrazumijeva i veću potrošnju lijekova. Kronične bolesti, problemi mentalnog zdravlja i drugi poremećaji koji se tretiraju lijekovima dolaze kasnije u životu. A mnogi lijekovi se ne slažu najbolje sa džin-tonikom. Alkohol u kombinaciji s antidepresivima, lijekovima za krvni tlak, terapijom dijabetesa, pa čak i protualergijskim lijekovima mogu imaju različite učinke na vašem organizam, a neki od njih su opasni. Važno je da provjerite s liječnikom kako bi vidjeli koje lijekove možete a koje ne možete miješati s alkoholom.

Teorija 5: Pokušavate prkositi biologiji

Podaci sugeriraju da u svojim kasnim dvadesetim ljudi u osnovi pokušavaju pobjeći od starenja. Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da su ljudi oko 29. godine starosti bili u skupini najvećeg rizika za teške mamurluke, zbog toga što postoji veća vjerojatnost da će koristiti alkohol na isti način kao u mlađim danima. A budući da fiziološki više nisu isti kao kad su imali osamnaest, to može značiti da sljedeći dan može biti gadno.

U vrlo doslovnom smislu, sastav vašeg tijela igra ulogu o tome kako probavljate alkohol. Ako dobivate ili gubite težinu sa starenjem, možete računati da će se to odraziti na način kako vaš -organizam obrađuje piće. Jednostavno rečeno, vaše tijelo – nažalost – više nije naviknuto na stil života 21-godišnjaka. No, to je u redu! Uostalom, votka-juice nije čarobni eliksir mladosti. Natačite se mudro, prijatelji.

.

Zdravlje

Epidemiolog Kaić: Nećete se zaraziti ako zastanete i s nekim porazgovarate s dva metra

Policija strože shvaća samoizolaciju od epidemiologa, kaže epidemiolog Bernard Kajić. Socijalni kontakt s propisane daljine, kaže, ne pokreće epidemiju.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Gostujući u programu javne televizije, epidemiolog dr. Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dao je odgovore na niz pitanja koja zanimaju hrvatsku javnost. Iz razgovora prenosimo najvažnije akcente.

O testovima koji bi u 15 minuta otkrivali zaražene

To bi ubrzalo donošenje odluke o tome treba li osoba u izolaciju i treba li tražiti njene kontakte. Priznajem, ne znam kakvi su testovi i što oni love. Ako detektiraju virus i njegov genom, mogli bi služiti u svrhu ranog prepoznavanja oboljelih. Ako detektiraju protutijela, ne mogu se upotrijebiti, jer pokazuju bivšu ili trenutnu infekciju, ali tek kasnije.


O obustavi javnog okupljanja

Pravodobno smo uveli tu mjeru prije nego smo imali dokaz da se virus neprepoznato širi u populaciji. Ni sad nemamo te dokaze, ali imamo naznake. Kasno bi bilo to uvesti sada ili za dva tjedna.

O ograničenju kretanja

Treba biti takvo da bude maksimalno moguće. Ne znam što znači potpuno ograničenje kretanja. Stav epidemiologa je da ljudi u samoizolaciji ne bi smjeli doći u kontakt s drugim ljudima. Ako slučajno razviju blage simptome koje ne prepoznaju, mogu biti zarazni za druge.

Ali također mislimo da, ako je nekom nužno otići po lijekove, osoba (u samoizolaciji, op. mv.) smije koristeći masku i uz higijenu ruku otići u ljekarnu po svoje lijekove. Naravno, ne stupajući u kontakt s drugima. S druge strane, policija tu samoizolaciju drugačije shvaća. Čak i sankcionira kada osobu kojoj je izrečena samoizolacija zatekne na putu do ljekarne. To je nešto strože nego što mi epidemiolozi smatramo nužnim. Ali svrha je ista – spriječiti ljude koji su možda zaraženi da dođu u kontakt s drugima.

O društvenim kontaktima “na dva metra”

Smatra se da za zarazu treba dulji kontakt i na udaljenosti manjoj od dva metra. Bolest se prenosi kapljičnim putem i to što prođete pored nekoga ili s njim popričate minutu na udaljenosti od dva metra ne bi smjelo biti dovoljno. Izuzetci uvijek postoje. Teoretski je moguće da netko jako kašlje pa dobaci izlučevine do vas. Ali to je izuzetak i nije pokretač epidemije. Epidemiju pokreće bliski kontakt, boravak sa zaraženom osobom u zatvorenom prostoru, dodirivanje zajedničkih predmeta ako osoba ima izlučevine od kašljanja na prstima. Ne, ako prođete pored nekoga i ako s njim porazgovarate par minuta s udaljenosti do dva i pol metra, nećete se zaraziti.

O maskama

Još nije do kraja razjašnjeno u kojoj su mjeri osobe bez simptoma zarazne za druge. Sasvim sigurno je da su takve osobe puno manje zarazne od onih koje imaju simptome. Ako ništa drugo, ne šmrcaju i ne kašlju pa ne izlučuju viruse u toj mjeri.

Kada bi se pretpostavilo da je značajan dio stanovništva zaražen i da ima blaže simptome, tada bi nošenje maski koristilo. Jer onda bi manje izlučivali viruse prema van. Za osobe koje su zdrave i nose maske, manja je šansa da će se zaraziti kapljicama zaraženih soba. Ali problem s maskama je taj da ih morate stalno popravljati. Ako nemate čiste ruke, samo ćete još prstima na lice, oči i nos nanijeti viruse. Zato smo malo skeptični prema univerzalnoj preporuci nošenja maske.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP