Prati nas

Zdravlje

Ovih 10 stvari vaši liječnici žele da znate

Biti liječnik jedan je od najtežih i najstresnijih poslova uopće. Liječnici godine i godine provedu obrazujući se, a njihovo učenje nikad zapravo nije gotovo. Ponekad rade u doslovno nemogućim uvjetima i susreću se s ljudskim tragedijama. Pa ipak, svoj posao ne bi mijenjali.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako odabrati doktora?
foto: Pixabay

Liječnici ne samo da doslovno spašavaju živote, oni rade danju i noću, žrtvuju godine svojih života kako bi stekli zvanje i uz sve to pokušavaju voditi svoje privatne živote. Karijera u medicini zasigurno je jedna od najzahtjevnijih profesionalnih uloga. Ona traži veliki trud i uključuje puno zamornog posla. I to uzima svoj danak – naime istraživanja pokazuju da su liječnici visoko podložni sindromu pregaranja, depresiji i slabom snu. Zbog toga je važno da pacijenti shvate svoje liječnike i da razumiju posao koji oni obavljaju.

1. Liječnik razumije važnost svojeg posla

„Postati liječnicom je najveća čast koju mogu zamisliti. Kao osoba koja je preživjela rak, posvetiti život brizi za bolesnu djecu i njihove obitelji je velika privilegija koju nikad neću uzeti zdravo za gotovo.“ (Shira Einstein, liječnica u Sveučilišnoj bolnici Oregon)


2. Vaš liječnik nije bezosjećajan, on mora biti distanciran kako bi sačuvao svoj duševni mir

“Svakodnevno suočavanje s patnjom pacijenata može dovesti do toga da se držimo emocionalno suzdržano i ostavljamo dojam kao da nam je stalo do pacijenta manje nego što stvarno jest.“ (Keith Humphreys, psihijatrica u Zdravstvenom centru Stanford)

3. Frustrirajuće je kad pacijenti vjeruju zdravstvenim savjetima koji nemaju veze s činjenicama

„Za pacijente, roditelje i ostale koji razmišljaju o potencijalnoj štetnosti cjepiva… Želim im reći da su cjepiva sigurna i djelotvorna, a cijepljenje spašava živote.“ ―(Dean Blumberg, pedijatar i profesor medicine na Sveučilištu Kalifornija)

4. Posao liječnika uključuje puno više od primanja pacijenata

„Biti liječnik uključuje puno više od vremena koje izravno posvećujemo pacijentima u klinikama i bolnicama. Kao ginekolog, posvećujem puno vremena pitanjima ženskog zdravlja tako što pomažem u oblikovanju propisa, podučavam i provodim istraživanja. Važno je da ljudi shvate koliko različitih faktora izravno i neizravno utječe na njihovo zdravlje, na primjer da razumiju kako će rezanje zdravstvenog proračuna utjecati na njihovo zdravlje.” (Maria Isabel Rodriguez, ginekologinja i profesorica na Medicinskom učilištu u Oregonu)

5. U njihovom poslu ima puno predrasuda

Posebno za žene drugih rasa. To je posebno došlo do izražaja na nedavnom letu američkog avioprijevoznika Delta kad stjuardesa nije vjerovala crnkinji da je liječnica kad se ova javila da pomogne putniku kojem je pozlilo.

6. Liječnici stalno uče nove stvari

„Zna biti teško kad te stalno vuku na sve strane i kad ne možeš posao jednostavno ostaviti na poslu. No s druge strane, ne mogu zamisliti ni jedan ljepši posao. Konstantno učim nove stvari o svojem području, o ljudma, a i o sebi.“ (Marilyn Tan, endokrinologinja Zdravstvenog centra Stanford)

7. Njihova je najveća želja da ih nikad ne morate posjetiti

„Liječnici žele spriječiti bolesti prije nego se one pojave. Zato jedite zdravo, spavajte bar osam sati, ne pušite, vežite se dok vozite i idite na redovite liječničke preglede.“ (Catherine Hough-Telford, pedijatrica)

8. Žele da njihovi pacijenti znaju da i oni imaju privatni život

„Pokušajte ne zvati na privatni broj zbog nekog zaboravljenog recepta u petak navečer. I mi znamo biti umorni i želimo ići kući. Također, ne zovite niti u ponedjeljak u cik zore. Kad u ponedjeljak ujutro dođem u ordinaciju, čeka me hrpa posla i neodgovorenih poziva od vikenda.“ (Paul Thompson, glavni kirurg u bolnici Hartford i profesor medicine na Sveučilištu Connecticut)

9. Ništa im se ne gadi

„Vašeg ginekologa ne brine ako se niste obrijali i već je mnogo puta u životu vidio mjesečnicu.“ (Valerie French, ginekologinja iz Kansas Cityja)

10. Ne žele raditi ništa drugo

„Čak i kad mi je najteže, ne razmišljam o drugoj profesiji. Osjećam se blagoslovljenim što imam priliku brinuti o pacijentima i njihovim obiteljima, što imam priliku poučavati studente i što imam utječem na zdravstvenu politiku ove zemlje.“ (Dean Blumberg, pedijatar i infektolog, profesor na UC Davis medicinskom fakultetu)

.

Zdravlje

Štitnjača se često agresivno liječi, čak i kada ne postoji stvarna opasnost za zdravlje

Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije provela je istraživanje koje upućuje na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike te da, zapravo, nije potrebna.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Prava epidemija predijagnosticiranja karcinoma štitnjače zahvatila je svijet te je ta bolest u tridesetak zemalja dijagnosticirana kod više od milijun osoba, izvijestila je Agencija za rak Svjetske zdravstvene organizacije ( WHO), piše Jutarnji.hr.

Istraživanje je vodio Salvatore Vaccarella s EACR-a koji je rekao da rezultati studije upućuju na to da je velika većina dijagnoza karcinoma štitnjače posljedica pretjerane dijagnostike.


Predijagnosticiranje neke bolesti je situacija kad se ljudima bez ikakvih tegoba dijagnosticira neki problem, zatim se ta bolest liječi, ponekad čak i vrlo agresivno kao u slučaju dijagnoze karcinoma štitnjače, iako ne postoji visoki rizik za zdravlje.

Zbog predijagnosticiranja dolazi do uklanjanja kompletne štitnjače ili se oboljelima propisuju lijekovi koje, nerijetko, moraju uzimati do kraja života, iako bi s bolešću mogli neometano nastaviti živjeti.

Između 2008. i 2012. godine je u 26 zemalja svijeta dijagnozu karcinoma štitnajče dobilo 830.000 žena i 220.000 muškaraca, a procijenjeni udio koji se može pripisati nepotrebnoj dijagnostici je oko 93 posto u Južnoj Koreji, 91 posto u Bjelorusiji, 87 posto u Kini, 84 posto u Italiji i u Hrvatskoj te 83 posto u Slovačkoj i Francuskoj.

Znanstvenici preporučuju da se ne radi dijagnostika eventualnog raka štitnjače kod osoba koje nemaju nikakve simptome.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP