Prati nas

Zdravlje

Ovih 10 stvari vaši liječnici žele da znate

Biti liječnik jedan je od najtežih i najstresnijih poslova uopće. Liječnici godine i godine provedu obrazujući se, a njihovo učenje nikad zapravo nije gotovo. Ponekad rade u doslovno nemogućim uvjetima i susreću se s ljudskim tragedijama. Pa ipak, svoj posao ne bi mijenjali.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kako odabrati doktora?
foto: Pixabay

Liječnici ne samo da doslovno spašavaju živote, oni rade danju i noću, žrtvuju godine svojih života kako bi stekli zvanje i uz sve to pokušavaju voditi svoje privatne živote. Karijera u medicini zasigurno je jedna od najzahtjevnijih profesionalnih uloga. Ona traži veliki trud i uključuje puno zamornog posla. I to uzima svoj danak – naime istraživanja pokazuju da su liječnici visoko podložni sindromu pregaranja, depresiji i slabom snu. Zbog toga je važno da pacijenti shvate svoje liječnike i da razumiju posao koji oni obavljaju.

1. Liječnik razumije važnost svojeg posla

„Postati liječnicom je najveća čast koju mogu zamisliti. Kao osoba koja je preživjela rak, posvetiti život brizi za bolesnu djecu i njihove obitelji je velika privilegija koju nikad neću uzeti zdravo za gotovo.“ (Shira Einstein, liječnica u Sveučilišnoj bolnici Oregon)


2. Vaš liječnik nije bezosjećajan, on mora biti distanciran kako bi sačuvao svoj duševni mir

“Svakodnevno suočavanje s patnjom pacijenata može dovesti do toga da se držimo emocionalno suzdržano i ostavljamo dojam kao da nam je stalo do pacijenta manje nego što stvarno jest.“ (Keith Humphreys, psihijatrica u Zdravstvenom centru Stanford)

3. Frustrirajuće je kad pacijenti vjeruju zdravstvenim savjetima koji nemaju veze s činjenicama

„Za pacijente, roditelje i ostale koji razmišljaju o potencijalnoj štetnosti cjepiva… Želim im reći da su cjepiva sigurna i djelotvorna, a cijepljenje spašava živote.“ ―(Dean Blumberg, pedijatar i profesor medicine na Sveučilištu Kalifornija)

4. Posao liječnika uključuje puno više od primanja pacijenata

„Biti liječnik uključuje puno više od vremena koje izravno posvećujemo pacijentima u klinikama i bolnicama. Kao ginekolog, posvećujem puno vremena pitanjima ženskog zdravlja tako što pomažem u oblikovanju propisa, podučavam i provodim istraživanja. Važno je da ljudi shvate koliko različitih faktora izravno i neizravno utječe na njihovo zdravlje, na primjer da razumiju kako će rezanje zdravstvenog proračuna utjecati na njihovo zdravlje.” (Maria Isabel Rodriguez, ginekologinja i profesorica na Medicinskom učilištu u Oregonu)

5. U njihovom poslu ima puno predrasuda

Posebno za žene drugih rasa. To je posebno došlo do izražaja na nedavnom letu američkog avioprijevoznika Delta kad stjuardesa nije vjerovala crnkinji da je liječnica kad se ova javila da pomogne putniku kojem je pozlilo.

6. Liječnici stalno uče nove stvari

„Zna biti teško kad te stalno vuku na sve strane i kad ne možeš posao jednostavno ostaviti na poslu. No s druge strane, ne mogu zamisliti ni jedan ljepši posao. Konstantno učim nove stvari o svojem području, o ljudma, a i o sebi.“ (Marilyn Tan, endokrinologinja Zdravstvenog centra Stanford)

7. Njihova je najveća želja da ih nikad ne morate posjetiti

„Liječnici žele spriječiti bolesti prije nego se one pojave. Zato jedite zdravo, spavajte bar osam sati, ne pušite, vežite se dok vozite i idite na redovite liječničke preglede.“ (Catherine Hough-Telford, pedijatrica)

8. Žele da njihovi pacijenti znaju da i oni imaju privatni život

„Pokušajte ne zvati na privatni broj zbog nekog zaboravljenog recepta u petak navečer. I mi znamo biti umorni i želimo ići kući. Također, ne zovite niti u ponedjeljak u cik zore. Kad u ponedjeljak ujutro dođem u ordinaciju, čeka me hrpa posla i neodgovorenih poziva od vikenda.“ (Paul Thompson, glavni kirurg u bolnici Hartford i profesor medicine na Sveučilištu Connecticut)

9. Ništa im se ne gadi

„Vašeg ginekologa ne brine ako se niste obrijali i već je mnogo puta u životu vidio mjesečnicu.“ (Valerie French, ginekologinja iz Kansas Cityja)

10. Ne žele raditi ništa drugo

„Čak i kad mi je najteže, ne razmišljam o drugoj profesiji. Osjećam se blagoslovljenim što imam priliku brinuti o pacijentima i njihovim obiteljima, što imam priliku poučavati studente i što imam utječem na zdravstvenu politiku ove zemlje.“ (Dean Blumberg, pedijatar i infektolog, profesor na UC Davis medicinskom fakultetu)

.

Zdravlje

Pomažu li vitamini kod zaraze koronavirusom?

Nedostatak nutrijenata slabi imunosni sustav, a gojaznost, dijabetes i visok tlak utiru put teškim oboljenjima od COVIDA 19.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Poznato je da se može raspravljati o mnogo čemu. Ali, svakako je nesporno da je dovoljno unošenje u organizam hranjivih materija (mikronutrijenata), poput vitamina i minerala od bitne važnosti za funkcioniranje imunosnog sustava. To je već dovoljno razloga za mnoge znanstvenike na planetu da se bace na istraživanje mikronutrijenata, kako bi utvrdili može li ciljana upotreba pojedinih tvari ublažiti tok infekcije COVIDOM 19, spriječi teške posljedice ili čak smrt pacijenta, piše Deutsche Welle.

Vitamin D je jedan od najomiljenijih objekata istraživanja. Pojedine studije zvuče obećavajuće. Kao na primjer rad španjolske pulmologinje Marte Castillo. “Ovo je jedna od studija koja se uvijek iznova koristi za dokazivanje djelovanja vitamina D” kaže Martin Smollich, farmakolog i profesor na Institutu za prehrambenu medicinu na Sveučilišnoj klinici Schleswig-Holstein u Lübecku.


Smollich se i sam bavi istraživanjem mikronutrijenata i dodataka hrani. U vrijeme kada se utjecaj vitamina i drugih tvari ili iz ideoloških ili iz ekonomskih razloga snažno preuveličava ili omalovažava i ismijava, profesor Smollich se trudi dati diferenciranu sliku.

Na temelju znanstvenih dokaza

Rezultat studije znanstvenice Castillo na prvi pogled ulijeva optimizam: od 50 pacijenata oboljelih od COVIDA 19, koji su dobivali vitamin D, samo je jedan završio na odjelu intenzivne njege. U drugoj skupini koja je bila predmet istrage, i u kojoj nisu dobivali vitamin D, 50 posto pacijenata je moralo na intenzivnu.

“Prvi važan korak kod ovakvih studija je da se pogleda kako su skupine sastavljene”, kaže Smollich. A kako bi se odgovorilo na pitanje djelovanja vitamina D, skupine bi morale biti identično formirane.

Metodološki čisto?

No, upravo tu je problem. Studija navodi neke rizične faktore i pruža informacije o tome koliko pacijenata boluje od određenih bolesti, na primjer od dijabetesa tip 2.

“Samo šest posto pacijenata koji su dobivali vitamin D su bili dijabetičari, ali 19 posto dijabetičara je bilo u skupini koja je dobivala placebo”” kaže Smollich.

Još veća razlika je kod pacijenata s visokim krvnim tlakom: 57 posto pacijenata, koji nisu dobivali vitamin D, je imalo problema s povišenim krvnim tlakom. U drugoj skupini bilo je samo 24 posto sudionika studije s povišenim tlakom.

“Što će reći da su u skupini koja nije dobivala vitamin D bili bolesniji pacijenti”, rezimira farmakolog. I takve heterogene skupine na kraju iskrivljuju rezultat. Ali, nije samo to znakovito: u slučaju COVIDA 19 znamo da su dijabetes i visok krvni tlak rizični faktori, koji utječu na teži tijek bolesti”, kaže Smollich za Deutsche Welle. “Dakle, nije nikakvo čudo da su pacijenti iz skupine koja nije dobivala vitamin D češće završavali na intenzivnoj njezi.”

Ovakva studija, koja nije metodički čista, ne može odgovoriti na pitanje jesu li pacijenti završavali na intenzivnoj njezi zbog toga što im je nedostajalo vitamina D ili zbog prethodnih bolesti. I brojne druge studije i pregledi su došli do zaključka da davanje vitamina D nema značajan učinak na oboljenje od COVIDA 19.

Ali…!

Dijabetes tip 2 i povišeni krvni tlak imaju više toga zajedničkog. Oni nisu samo rizični faktori za teške infekcije COVIDOM 19, već i bolesti koje su povezane s ishranom. Dakle, varaju se svi oni koji su pomislili da ishrana i status hranjivih tvari ne igraju nikakvu ulogu u pandemiji koronavirusa. Upravo je suprotno.

“Nutrijenti su važni za različite razine imunosnog sustava”, kaže Anika Wagner, profesorica prehrane i imunosnog sustava na Sveučilištu u Giessenu. Manjak nutrijenata slabi različite obrambene mehanizme imunosnog sustava i olakšava patogenima napad.

Moraju li se uzimati dodaci hrani?

Pored pitanja koliko su hranjivi sastojci važni za sprječavanje bolesti, sve češće se raspravlja o tomu zadovoljava li se naš imunosni sustav zdravom ishranom ili su mu za obranu nužni dodatni sastojci kako bi funkcionirao na najvišoj razini. Odgovor glasi: ovisi. “Načelno preporučujem da se hranjivi sastojci na dnevnoj bazi pokriju ishranom”, kaže Wagner i naglašava da je to “definitivno moguće”. Ali, na osnovi porasta stope gojaznih ljudi, postoji sumnja da se prakticiranje zdrave ishrane ne provodi u dovoljno mjeri. Time naravno manjka i adekvatna opskrba nutrijentima.

“Gojazni ljudi često konzumiraju previše hrane bogate energijom, ali s malo nutrijenata”, naglašava Wagner. To su zaslađena pića, gotova jela i slatkiši. “Gojazne osobe tako razviju sklonost ka dijabetesu i visokom krvnom tlaku.”

Nedostatak nutrijenata slabi imunosni sustav, a gojaznost, dijabetes i visok tlak utiru put teškim oboljenjima od COVIDA 19.

Ovdje onda ponovo u igru ulazi vitamin D: manjak vitamina D se “često natprosječno javlja kod bolesti i životnih uvjeta koji povećavaju rizik od infekcije COVIDOM 19, dakle kod starijih osoba, gojaznih ili osoba koje boluju od dijabetesa tipa 2”, napisao je Martin Smollich u svom stručnom blogu “Medicina nutricionizma”.

Ignoriranje veze između ishrane i bolesti

To je začarani krug koji nije ni nov niti nepoznat. “Mnoge bolesti koje su relevantne za koronu, mogle bi se spriječiti prevencijom”, priopćilo je još u svibnju ove godine Njemačko društvo dijabetičara (DDG).

Usprkos tome: “U Njemačkoj se često potpuno ignorira veza između ishrane i bolesti. To je za mene vrlo dramatično, s obzirom na to da bi se to moglo modificirati”, kaže Smollich. “Umjesto toga pandemija koronavirusa pogodila je jedno društvo u kojem su ishranom uvjetovane bolesti – normalno stanje.”

Jedna druga skupina bi mogla profitirati od priorizacije hranjivih sastojaka za zdravlje – stariji. “Znamo da imunosni sustav u starosti ne funkcionira više tako dobro i da se smanjuje mogućnost sinteze vitamina D”, kaže Anika Wagner. Ovdje bi se zaista trebalo razmisliti o suplementaciji.

Na kraju krajeva i Savezni institut za procjenu rizika (BfR) preporučuje starijim osobama i kroničnim bolesnicima dodatak vitamina D, a posebno ako su osobe upućene na medicinsku njegu.

Farmakolog Smollich u svom blogu piše da je od uzimanja pojedinih mikronutrijenata važnije da se fokus stavi na fundamentalnu optimizaciju statusa hranjivih sastojaka, kako bi se spriječile razne bolesti. “Odgovarajuće nutricionističke i zdravstvene političke mjere su u pogledu pandemije koronavirusa važnije nego ikada.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP