Prati nas

Vijesti

430 milijuna kuna: Od 1. rujna stižu veće ‘povlaštene’ mirovine

U ovu skupinu dobrim dijelom pripadaju, recimo, umirovljeni branitelji, pripadnici HVO-a, borci Drugog svjetskog rata, bivši saborski zastupnici i akademici, umirovljeni članovi Vlade, umirovljeni suci Ustavnog suda, bivši predsjednik Stjepan Mesić ili udovica prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Objavljeno

|

tko ima pravo na povlaštene mirovine?
Scena iz Sabora (foto: Sabor.hr, 2007.)

34 tisuća umirovljenika čiji bruto iznos mirovina ostvarene po posebnim propisima premašuje 5.000 kuna, o rujna će primati 10 posto više. U ovu skupinu dobrim dijelom pripadaju, recimo, umirovljeni branitelji, pripadnici HVO-a, borci Drugog svjetskog rata, bivši saborski zastupnici i akademici, umirovljeni članovi Vlade, umirovljeni suci Ustavnog suda, bivši predsjednik Stjepan Mesić ili Ankica, udovica prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

Svima njima je Vlada Zorana Milanovića rezala mirovine 1. siječnja 2014. godine i to na rok dok Hrvatska ne zabilježi realni rast BDP-a “u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja” od najmanje dva posto te ako je deficit državnog proračuna u istom razdoblju manji od tri posto BDP-a.


Da će se to dogoditi, odnosno da će se poštovati zakonske odredbe o uvjetima po kojima se te mirovine vraćaju na staro potvrđeno je Glasu Istre u Ministarstvu financija uz napomenu da će o proceduri ovisiti hoće li to baš biti od 1. rujna ili nešto kasnije.

Prema prvim izračunima državu će to koštati oko 430 milijuna kuna, od čega najveći dio, oko 330 milijuna kuna otpada na branitelje koji su bili najbrojniji u skupini povlaštenih mirovina iznad pet tisuća kuna. No, nikome od njih neće se ukinuti smanjenje od deset posto koje je 2010. godine u vrijeme Vlade Jadranke Kosor uvedeno za mirovine iznad tri i pol tisuće kuna neto.

Istovremeno “obični” umirovljenici, oni koji primaju mirovine isključivo na osnovu radnog staža, koje nisu bile smanjivane u krizi, nego je tek bilo zaustavljeno njihovo usklađivanje, mogu računati na rast mirovina od najviše jedan posto, jer se usklađivanje ponovo provodiveć nekoliko godina, piše Glas Istre.

.

Kuhinja

Izdašne i sočne kakao-banana šnite mogle bi biti pravi ljetni hit

Internet obiluje bezbrojnim receptima za ‘banana’ kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice.

Objavljeno

|

Autor

Jeste li znali da banana ne raste niti na drvetu niti na palmi? Riječ je, naime, o voću koje je plod zeljaste biljke. No peteljke njenog ogromnog lišća slažu se u prividno deblo pa mnogi kažu da je riječ o “stablu banane”.

Brojne vrste banana imaju različitu primjenu. Plodovi škrobnatih neslatkih vrsta peku se i kuhaju pa pripadaju takozvanoj slanoj kuhinji. Od nekih se vrsta priprema brašno, a služe i za proizvodnju alkohola. Postoji i vrsta od koje se plete užad, dok se malobrojne “slatke vrste” jedu kao sirovo voće, a i sjajno se prerađuju u slastice.


Internet obiluje bezbrojnim receptima za “banana” kolače, no većina od njih s bananom nemaju veze, već dodatkom umjetne arome pokušavaju glumiti popularne industrijske čokoladne bananice. Ili se banane polažu na biskvit, prije nego li ih se zabetonira slojem pudinga ili slastičarske kreme. Umjesto toga, nudimo vam isprobani recept za sočne kakao kocke punjene kremom od pravih zrelih banana.

Sastojci

Za biskvit

5 jaja
250 g šećera
1 vanilin šećer
190 g glatkog brašna
1 prašak za pecivo
125 ml mlijeka
125 ml ulja
5 žlica kakaa u prahu

Za kremu

6 dl mlijeka
2 pudinga od vanilije
150 g šećera
1 kg jako zrelih banana
250 grama maslaca ili margarina
limun

Za preljev

150 g čokolade za kuhanje
80 g maslaca ili margarina

Priprema

Jaja pjenasto mikserom umutite sa šećerom i vanilin šećerom pa dodajte ulje i mlijeko. Dodajte prosijano brašno i prašak za pecivo pa sve još kratko izmiješajte. Kako nam je cilj dobiti dvije kore, lim (cca. 27×35 cm) obložite papirom za pečenje pa u njega izlijte polovicu smjese. Pecite 20 minuta na 180°C. Ponovite s drugom polovicom. Ohladite kore.

Na 6 dl mlijeka skuhajte 2 pudinga i šećer. Ohladite na sobnu temperaturu. Oguljene banane izradite vilicom pa mikserom doradite dok ne postanu tekuće. Dodajte polovinu ili cijeli limun (prema želji), ako želite da vam krema manje potamni. U ohlađeni puding mikserom utucite omekšali maslac pa sjedinite sa izrađenim bananama. Podijelite u dva dijela i premažite kore tako da gornji sloj bude krema.

Sastojke za glazuru otopite na pari ili na električnom štednjaku uz najnižu temperaturu. Prelijte preko kolača prije nego što ga stavite u hladnjak. Slastica je najbolja drugi ili treći dan.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP