Prati nas

Vijesti

Izgladnjuju i tuku invalide, a država im plaća

Piletina se jede jednom tjedno, grozota. Kruli u želucu, oči nam skaču. Nekada je pečeni kruh, šnita-dvije pečenog kruha od starog se kruha napravi. Jednom, dvaput mjesečno je to. Nama je to onda blagdan, priča jedan korisnik.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Zlostavljanje staraca u domovima
foto: Pixabay

Obroci su im oskudni, a repete ne mogu dobiti pa često gladuju. Tuširaju se jednom tjedno, ako je “gazda” dobre volje. Ako požele otići na WC, moraju pitati za dopuštenje. Najčešće ih drže zaključane kako im ne bi smetali. Zabranjuju im mobitel, internet i televiziju. Nije rijetkost ni da ih tuku, ako nisu poslušali naredbu. Nemaju se kome požaliti, kamo otići, objavio je Jutarnji list prenoseći rezultate istraživanja troje profesora sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Sve ovo stvarnost je koju svaki dan proživljava dio osoba s tjelesnim i mentalnim invaliditetom, o kojima se država brine kroz sustav udomiteljskih obitelji i privatnih domova. To su ljudi koje je obitelj zbog njihova stanja odbacila, a neki je ni nemaju. Njih oko dvije i pol tisuće nalazi se u udomiteljskim obiteljima, a nešto manje u privatnim domovima.  Država za njihov smještaj izdvaja od 1600 do 2300 kuna po osobi, a taj novac odlazi udomiteljima. Neki od njih od toga su napravili “biznis”.


Istraživači – profesori i docenti Marko Buljevac, Marina Milić Babić i Zdravka Leutar – i sami su bili u šoku kada su vidjeli koliko je stanje na terenu loše. Svjedočanstva obespravljenih štićenika zabilježili su diktafonom i otkrili kako verbalno i fizičko nasilje nisu rijetkost u udomiteljskim obiteljima.

“Onda me on uhvatio za vrat, jako…Onda me lupio nogom. Ja sam ga isto, al’ ne tak jako zato što je bio malen i nisam ga htjela jako. E, onda je njegov brat nasrnuo na mene i zgrabio me za vrat”, opisala je svoje iskustvo štićenica jednog doma.

Jedna korisnica tako priča kako je sva poniženja trpjela jer se panično bojala da će je zatvoriti “u ludnicu”, gdje će joj biti još gore. „Udomiteljica mi je govorila da sam psihički bolesna i kako nisam ni za što sposobna. Kako nikada neću ozdraviti te da ću uvijek imati problema. Čak je govorila da sam ja najlošija među njima tamo.“

Korisnici se žale na to da su obroci vrlo oskudni, hrana često ne odgovara njihovim potrebama, a zna se dogoditi i da se korisnike za loše ponašanje kažnjava uskraćivanjem hrane. „Piletina se jede jednom tjedno, grozota. Kruli u želucu, oči nam skaču. Nekada je pečeni kruh, šnita-dvije pečenog kruha od starog se kruha napravi. Jednom, dvaput mjesečno je to. Nama je to onda blagdan“, priča jedan korisnik.

Kada u kontrolu dolaze socijalni radnici, bolje se jede, priča druga korisnica. Objasnila je i kako su svi štićenici tada dobili naputke da socijalnoj radnici moraju reći da tako svaki dan “lijepo zajedno jedemo”.

Studija otkriva kako se osobama zabranjuje odlazak na internet. Uzimaju im njihove mobilne telefone i ne dopuštaju da se njima koriste. Problem je i nedovoljna zdravstvena skrb – korisnici se znaju danima žaliti na neke probleme poput zubobolje ili visoke temperature, no udomitelji se na to ne osvrću.

Riječ je uglavnom o udomiteljskim obiteljima u ruralnim sredinama, gdje nema baš nikakva sadržaja, pa se društveni život i život uopće svodi na buljenje u strop u vrijeme između obroka. No, za takve se korisnike može reći i da su dobro prošli u odnosu na one koji su primorani na težak fizički posao, čak i ako im to njihovo zdravstveno stanje ne omogućava.

„Čim sam došla, rekli su mi da ujutro moram nacijepati drva. Ja to nikada u životu nisam radila. Jedva hodam, a kamoli da bih mogla držati sjekiru. Kada sam im rekla da ja zaista nisam u stanju raditi te kako mi nije dobro, strpali su me u automobil i ostavili pred vratima psihijatrijske ustanove. Mogla sam se samo javiti na hitni prijam – nisam imala kuda, nemam nikoga“, govori štićenica koja sada ipak živi u jednom vrlo kvalitetnom domu koji zadovoljava sve njezine potrebe.

Treba reći kako u Hrvatskoj djeluje 1581 udomiteljska obitelj i bilo bi nepošteno reći da su sve takve. Autori studije upoznali su i brojne obitelji u kojima osobe s invaliditetom doista žive kvalitetnim životom, te su u potpunosti uključene u život obitelji u koju su smještene. Zadovoljavajuće se hrane, pruža im se adekvatna zdravstvena skrb i poštuju se njihova ljudska prava. No, problema ima mnogo. Cijelu potresnu priču Jutarnjeg lista pročitajte na ovom linku.

.

Vijesti

Švedska se, kažete, sjajno nosi s koronavirusom? Kako to da njihov premijer najavljuje tisuće mrtvih?

Po podacima od petka, u toj zemlji od 10 milijuna stanovnika zaražena je 6.131 osoba, a umrlo je 358 ljudi.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Zbrajat ćemo mrtve u tisućama. Moramo se pripremiti na to”, rekao je premijer Stefan Lofven u intervjuu za dnevni list Dagens Nyheter. Zemlja se suočava s krizom zbog broja ljudi kojima je potrebna njega i s padom gospodarstva, prenosi Hina.

Lofven je upozorio da će pandemija koronavirusa potrajati “mjesecima, a ne tjednima”. “Moramo imati takvu perspektivu i ne popuštati s mjerama.”


“Odlučili smo se za strategiju poravnavanja krivulje zaraze da spriječimo dramatični porast jer se naš zdravstveni sustav s time neće moći nositi“, rekao je švedski premijer i dodao da bi to značilo “više pacijenata na intenzivnoj njezi i puno više mrtvih”.

Procjenu žrtava od koronavirusa u zemlji temelji prema iskustvima drugih zemalja i širenju virusa u Švedskoj. Po podacima od petka, u toj zemlji od 10 milijuna stanovnika zaražena je 6.131 osoba, a umrlo je 358 ljudi.

Švedska je u odnosu na susjede uvela puno blaže mjere u suzbijanju širenja koronavirusa. “Mislim da se ne bi trebalo pretjerivati”, kaže Lofven. “Sve zemlje razmatraju kako nametnuti socijalnu distancu i ojačati zdravstveni sustav. Mi to činimo na drukčije načine, nekad smo i u drukčijim fazama epidemije.”

Lofven je rekao da je “slušao one s epidemiološkim znanjem” o pokušaju poravnanja krivulje zaraze, a vlada je slušala i druge u naporima za očuvanje radnih mjesta i gospodarstva.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP