Prati nas

Mozaik

10 jadranskih plaža za osobe s invaliditetom

Plaža prilagođena osobama s invaliditetom trebala bi imati posebne rampe ili liftove za ulazak u more, tuševe, sunčališta i još mnogo toga. No u praksi tek rijetke su kvalitetno opremljene. Za ulazak u more, osobama u kolicima najbolja je rampa. To je najčvršće i najjednostavnije. No obično se dogodi da kad se rampa i napravi, osobe moraju dovoziti svoja kolica.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Plaža Bačvice u Splitu (Plaze za osobe s invaliditetom@Facebook)

Kamo ćemo na odmor? Odgovor na to pitanje razlikuje se od osobe do osobe. I dok će većini odabir destinacije biti uvjetovan stanjem u novčaniku, neki će mjesto za odmor birati po kriterijima poput kulturne ponude, povijesnih znamenitosti, mjesta za zabavu ili ponude restorana.

No osobe teže pokretljivosti ili one u invalidskim kolicima sve će te kriterije ostaviti po strani i voditi se jednim kojega mi ostali često uzimamo zdravo za gotovo: dostupnost plaže. Ljubiteljima mora i plaža, hrvatska obala doista ima što za ponuditi, no dok silazak strmim stepenicama do kakve skrovite uvale većini ne predstavlja poteškoću, osobi u invalidskim kolicima dolazak do takve plaže posve je nemoguć. Štoviše, ulazak u more često je problematičan čak i na posve uređenoj i “pitomoj” plaži.


Plaža autokampa Kovačine na Cresu (Plaze za osobe s invaliditetom@Facebook)

Situacija nije odlična, ali ide nabolje

Gdje se na hrvatskoj obali može okupati osoba u invalidskim kolicima, pitali smo Željka Kladušana, predsjednika Udruge paraplegičara i tetraplegičara Istarske županije. „Zadnje istraživanje plaža za invalide bilo je prije sedam-osam godina i stanje tad nije baš bilo zadovoljavajuće, iako se u međuvremenu situacija ipak malo popravila. Prema podacima Ministarstva turizma, na hrvatskom dijelu Jadrana ima 11 plaža potpuno prilagođenih osobama s invaliditetom, a postoji još šezdesetak djelomično prilagođenih“, kaže Kladušan.

No, stanje „na papiru“ je jedno, a ono u praksi nešto posve drugo.

„Ministarstvo turizma financiralo je projekt pregledavanja plaža i utvrđivanja koliko su doista pristupačne osobama u kolicima. Od ukupno 54 destinacije koje smo pregledali, na njih 17 posto uopće se nije moglo pristupiti plaži, djelomično se moglo pristupiti na 7 posto, a na 76 posto destinacija se moglo doći do plaže. Ulaz u vodu nije bio pristupačan na čak 37 posto plaža, djelomično na 44 posto (ili je rampa prestrma, ili je rukohvat samo s jedne strane), a potpuno pristupačnih je bilo samo 19 posto. WC za invalide bio je nepristupačan u 39 posto slučajeva, djelomično pristupačan u 6 posto, a pristupačan u 36 posto slučajeva. Tuš je bio nepristupačan u 52 posto slučajeva, u 2 posto djelomično, a u 46 posto potpuno pristupačan. Sunčalište je imalo samo 6 posto pregledanih plaža, znači samo 2 slučaja, a čak 94 posto pregledanih plaža nije ni imalo sunčalište“, kazuje Kladušan.

Plava plaža u Vodicama (Plaze za osobe s invaliditetom@Facebook)

Što znači dobro opremljena plaža?

„Za ulazak u more, osobama u kolicima najbolja je rampa. To je najčvršće i najjednostavnije. No obično se dogodi da kad se rampa i napravi, osobe moraju dovoziti svoja kolica. No sad je ipak sve više plaža koje imaju dostupna kolica za ulazak u more. Osim toga, plaža mora imati WC prilagođen osobama s invaliditetom i sunčalište veličine 50×200 cm. Naravno, to nije samo za osobe u invalidskim kolicima već za sve ljude smanjene pokretljivosti, primjerice one koji su operirali kuk. Nadalje, postoji točno propisano kako treba izgledati i kolika treba biti kabina za presvlačenje, kakav treba biti tuš i slično. To su one neke osnovne stvari koje zadovoljavaju nas koji smo u kolicima, a koje mogu koristiti i ostale osobe, govori dalje Kladušan.

Također, plaže s plavom zastavom moraju imati i omogućen pristup invalidima, a ove druge ako žele.

„Takvih je plaža sada, na sreću, dosta, a o njihovom broju računa vodi Udruga Lijepa naša koja i dodjeljuje Plave zastave. Oni imaju tridesetak kriterija od kojih jedan kaže da barem jedna plaža s plavom zastavom na području općine ili grada mora imati pristup omogućen invalidima i poseban sanitarni čvor. Donesen je Zakon o gradnji dio kojega je Pravilnik o pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u kojemu je određeno kako rampa i pristup do plaže moraju izgledati, kako mora izgledati WC i sve ostalo. Nažalost, u praksi sva mjesta s Plavom zastavom ipak ne ispunjavaju te zakonske okvire. To bi trebala kontrolirati sama Udruga Lijepa naša koja je od međunarodne organizacije ovlaštena da daje Plave zastave. Prije nego smo mi proveli istraživanje o dostupnosti plaža invalidima, čak je 50 plaža bilo prijavljeno kao plaže dostupne invalidima. Međutim, kad smo išli pregledavati te plaže, ustanovili smo da su samo četiri djelomično prilagođene i tek dvije u potpunosti prilagođene osobama s invaliditetom i to je jako mali postotak“, kaže Kladušan.

Plaža Valkane u Puli (Plaze za osobe s invaliditetom@Facebook)

Tko to plaća?

Što se financijske strane čitave priče tiče, gradske plaže obično opremaju sami gradovi na inicijativu udruga, a ostale plaže opremaju koncesionari prema ugovoru. Ako žele dobiti plavu zastavu, moraju ispuniti određene kriterije. Čak i Turistička zajednica odobrava neka sredstva, a postoje i Europski fondovi jer postoji jako puno stranaca koji šalju upite vezane baš uz plaže za invaliditete.

„Ponekad se misli da su osobe s invaliditetom nužno i osobe niske platežne moći koje nigdje ne idu, ali to, bar za turiste iz Europske unije, nije točno. Recimo, Šveđanima njihovo socijalno pokriva sve troškove ljetovanja. Dajte im da imaju sve na jednom mjestu – plažu, vježbe, rehabilitaciju, kao na primjer, bolnica u Rovinju – i njima sve to država plaća. Austrijanci također. Oni čak u okviru spomenute bolnice u Rovinju imaju i svoj paviljon. Bilo bi potrebno da uvijek uz adekvatnu plažu postoji i adekvatan smještaj pristupačan invalidima, no s obzirom da to često nije tako, nerijetko na upite iz inozemstva moramo negativno odgovoriti“, govori Kladušan.

Plaža Žnjan u Splitu (Plaze za osobe s invaliditetom@Facebook)

„Prije nekog vremena pokrenuo sam i Facebook stranicu ‘Plaže za osobe s invaliditetom’ gdje sam objavio informacije prikupljene tijekom našeg istraživanja te pozvao ljude da se i sami uključe u kreiranje te svojevrsne baze podataka o pristupačnim plažama. Ljudi se redovito javljaju s fotografijama i informacijama je li neka plaža u međuvremenu obnovljena, je li negdje postavljen lift za ulazak u more osoba s invaliditetom ili je uređeno nešto drugo od potrebne infrastrukture. Također, javljaju i o eventualnim problemima, primjerice u šljunku na rampi ili nepostojanju sanitarnog čvora za invalide. Naša baza podataka stalno raste i ažurira se, a putem naše stranice svi zainteresirani mogu se informirati o destinaciji i plaži koju namjeravaju posjetiti i vidjeti odgovara li njihovim potrebama“, zaključuje Kladušan.

 

Gradska plaža Punta u Omišu (Plaze za osobe s invaliditetom@Facebook)

Najbolje plaže za osobe s invaliditetom

1. Plaža autokampa Kovačine na Cresu ima sunčalište, WC, tuš, čak i spasioca koji je zadužen baš za osobe s invaliditetom.

2. Plaža u kampu Straško u Novalji, ima nekoliko pristupačnih WC-a, tuš je pristupačan, postoji dizalica za spuštanje u more. Preporuča se ljubiteljima kampiranja jer su i sanitarije prilagođene.

3. Gradska plaža Punta u Omišu još je jedan pozitivan primjer. Autom se može doći na označen parking udaljen svega 60 metara od same plaže. Pristup do samog mora je dobro izveden, a u more se ulazi pomoću dizalice. U krugu od 60 metara je i označeni WC. Tuš je, doduše, nepristupačan zbog šljunka. U blizini je i hotel koji je pristupačan osobama u invalidskim kolicima ako ona nisu šira od 70 centimetara.

4. Plava plaža u Vodicama također ima omogućen pristup autom do same plaže. Rampa za ulazak u more je izvedena po propisu, a u blizini su i dva prilagođena WC-a. No i ovdje je pristup tuševima otežan zbog oblutaka.

5. Plaža Valkane u Puli nedavno je obnovljena i ulazak u more osobama u kolicima omogućen je pomoću rampe. I ovdje se autom može doći vrlo blizo samoj plaži.

6. Plaža Kostanj na Kantridi ima lift, rampu i prilagođen WC, a moguća je i pomoć dežurnog spasioca.

7. Na plaži Žnjan u Splitu nalazi se dvostruka rampa ali i lift za ulazak u more. Na parkingu je za invalide rezervirano 10 mjesta, a parking je s plažom povezan pristupnom stazom. Plaža je opremljena i suncobranima, posebnim kolicima za ulazak u more, prilagođenim sanitarnim čvorom, tušem i svlačionicom. Na plaži postoji i spasilačka služba.

8. Plaža Bačvice u Splitu također je opremljena rampom koja je dovoljno duga i spušta se skroz u more, no nedostatak je što ima rukohvat samo s jedne strane.

9. Gradska plaža u Crikvenici. Na plaži se nalazi lift, omogućena je pomoć dežurnog spasioca, a postoji i prilagođeni WC. Kretanje u razini je bez prepreka, povezano rampama.

10. Plaža Copacabana u Dubrovniku ima lift za osobe s invaliditetom koji omogućuje nesmetan prilaz moru. Također postoji parkiralište, a osobe koje iznajmljuju ležaljke tu su ako treba pomoći.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”. 

.

Mozaik

Lewisia – kamena djevica kojoj ćete se veseliti iz godine u godinu

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Kada bismo mogli križati čuvarkuću i jaglac, vjerojatno bismo dobili biljku nalik lewisiji, cvjetnici koja polako, ali sigurno, osvaja hrvatske vrtove i balkone. Priča o njoj, barem onaj dio poznat zapadnoj civilizaciji, počela je paralelno s najvećom američkom avanturom – ekspedicijom koja je pod vodstvom Meriwethera Lewisa i Williama Clarka istražila do tada nepoznat zapad Amerike.

Meriwether Lewis, vojnik i javni službenik, ali i prirodoslovac, kraj potoka Lolo u današnjoj saveznoj državi Montani 1. srpnja 1806. godine otkrio je biljčicu koja je kasnije po njemu dobila ime – Lewisia rediviva.


Indijanski crni lijek

Ova skromna biljka navikla na škrte kamenjare ranije je bila poznata američkim domorocima koji su je zvali gorkim korijenom ili crnim lijekom, a koristili su je kao rijetku delikatesu. Legenda kaže da su za bisage pune gorkog korijena davali konja.

Postoji čak i mit prema kojem je jedan dio biljke iz originalnog Lewisovog herbara oživljen naknadno i to nekoliko godina nakon što je biljka prikupljenja. Ono što je sasma sigurno je da se Lewis iz višegodišnje ekspedicije vratio s barem jednim živim i zdravim primjerkom lewisije.

Kamena djevica

Iako se i danas L. rediviva sa svojim velikim ružičastim cvijetom rado uzgaja po znalačkim vrtovima, po popularnosti ju je pretekla bliska rođaka Lewisia cotyledon koja cvijeta više puta godišnje; od ranog proljeća do kasne jeseni. Zovu je još i Siskiyou lewisia ili kamena djevica.

I kod ove vrste lišće dugo do 9 centimetara raspoređeno je čvrsto rozetasto. A na stapkama dugim do 30 centimetara, štitasto su zbijeni cvjetovi koji dolaze u puno boja; od čisto bijele preko ružičaste, narančaste i crvene do potpuno žute. Mnogima su najzanimljivije hippie varijante s prugastim cvjetovima. Rod Lewisia, za sada, bilježi 19 vrsta smještenih u botaničku porodicu Montiaceae.

Lewisia cotyledon (foto: Sandro Bura)

Gdje uzgajati?

Lewisia je otporna biljka kojoj je siromašan kamenjar prirodno okruženje. Može se uzgajati na ekstremno ocjeditim položajima, ali i u loncima. Kada se uzgaja kao lončanica, valja joj osigurati hladno prezimljavanje u svijetlim i negrijanim prostorijama. Uspjeh je zagarantiran kada se biljka zimi, zbog kontroliranja vlage, može držati u negrijanom stakleniku.

Pozicija i temperatura

Samim tim što potječe iz američkih stjenjaka jasno ne da Lewisia podnosi ekstremne raspone temperature i sušu. Lewisia traži puno svjetla. Uspijevati će na punom suncu, ali i na zapadnoj ekspoziciji.

Supstrat

Biljku valja posaditi u ocjedito, siromašno i po mogućnosti kiselo tlo. Idealne su za kamenjar i sadnju u kamene zidove. Kada se uzgaja kao lončanica, dobar recept za supstrat je jedna trećina kvarcnog (riječnog) pijeska na dvije trećine komercijalne tresetne mješavine za uzgoj lončanica.

Kada zalijevati

Ekstremno je osjetljiva na višak vlage. U takvim uvjetima vrlo lako dođe do truljenja “mrkvastog” korijena. Stoga se voda u podlošku nikada ne smije zadržavati, a biljku valja zaliti tek kada se supstrat u potpunosti osušio.

Kako prihranjivati

Iako je lewisia “programirana” za škrte uvjete, možete je tijekom ljeta gnojiti na dvotjednoj bazi komercijalnim gnojivima za cvatuće biljke.

Kako razmnožavati

Odvajanjem postranih izboja i sjemenom.

Ubiranje sjemena lewisije

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP