Prati nas

Mozaik

Pomladite staru afričku ljubičicu

Riječ je o prilagodljivoj vrsti koja će vas nagrađivati bogatom cvatnjom sve dok joj osiguravate konstantno vlažan (ali ne i mokar) supstrat te puno jakog i neizravnog svjetla. Najbolje ju je uzgajati na istočnim i zapadnim prozorima, a odlično će uspijevati i na južnom prozoru ukoliko je staklo zasjenjeno bijelom folijom koja će omekšati svjetlo i spriječiti opekline.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Afrička ljubičica (foto: Peter Stanic/Pixabay)

Malo je kućnih vrtlara koji se nisu okušali u uzgoju afričkih ljubičica (Saintpaulia ionantha). Riječ je o prilagodljivoj vrsti koja će vas nagrađivati bogatom cvatnjom sve dok joj osiguravate konstantno vlažan (ali ne i mokar) supstrat te puno jakog i neizravnog svjetla. Najbolje ju je uzgajati na istočnim i zapadnim prozorima, a odlično će uspijevati i na južnom prozoru ukoliko je staklo zasjenjeno bijelom folijom koja će omekšati svjetlo i spriječiti opekline. Posebno će biti zahvalna na gnojenju tekućim gnojivom, no i bez toga će dati sve od sebe da vas razveseli svojim sve brojnijim bojama i oblicima.

Ono što malo vrtlara zna jest da ćete ravnomjeran razvoj i cvatnju biljke potaknuti kidanjem vanjskih listova krune na način da za svaki ocvali cvat (skup cvjetova na zajedničkoj cvjetnoj stapki) kojeg ćete otkinuti, otkinete i jedan vanjski list. Na taj ćete način i očuvati savršeni okrugli oblik biljke.


Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

No nakon nekoliko godina cvatnje, kidanja i odbacivanja vanjskih listova, ljubičica dobije takozvani vrat, deblo iz kojeg je nekada raslo lišće zbog čega biljka postane nestabilna, manje atraktivna i obično se izvali na jednu stranu. Ne bacajte svoju omiljenu biljku, jer ju lako možete pomladiti i na taj način dobiti “novu” ljubicu koja će odmah nastaviti s cvatnjom. Dovoljno je slijediti upute koje vam donosimo.

1. Pripremite sve potrebne stvari

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

Dakako, za ovu operaciju trebate jednu staru ljubičicu “dugog vrata”. Ova naša na slici stara je oko 4 godine. Pripremite i lončić, ako ju ne želite zadržati u starom. Naš na slici je gornjeg promjera 11 centimetara. To je idealna veličina lonca koja omogućuje ravnomjeran rast i cvatnju. Osigurajte i plastičnu vrećicu zapremine 5-6 litara, dezinficirani skalpel, spajalice za papir i prozračni supstrat (zemlju) za afričke ljubičice. Mi smo koristili češki Agro supstrat s velikim udjelom treseta koji možete nabaviti u Bauhausu. Prepoznat ćete ga po vrećici sa slikom, između ostalog, i afričkih ljubičica. Supstrat neka bude mekan i vlažan na dodir, ali sipak.

2. Izvadite biljku iz lonca

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Izvucite biljku iz lonca i dobro provjerite ima li na “vratu” truleži ili nametnika.

3. Čistim skalpelom odrežite biljku od korijena

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Odrežite krunu biljke na način da ispod najstarijeg lišća ostane oko 2 prsta dug “vrat”. Rez mora biti zdrav. Ako ima truležnih promjena, režite dok ne dođete do zdravog tkiva. Neka zadnji rez bude učinjen svježe steriliziranim skalpelom kako ne biste na ranu prenijeli uzročnike truljenja iz ranije odstranjenog tkiva.

3. Odstranite suhe peteljke i otkinite suvišno lišće

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Pokidajte suhe peteljke. Očupajte vanjske listove dok promjer krune ne bude 1,5-2 puta veći od promjera lonca. Također, odstranite cvjetove i cvjetne pupove, ako ih ima. Biljci je sada potrebna energija za razvoj korijena. Za cvatnju ima vremena.

4. Skalpelom lagano sastružite deblo biljke

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Ako vam je nakon kidanja viška listova ostao predugačak “vrat” biljke, prikratite ga na dužinu dva prsta. Potom ga skalpelom lagano ostružite kao kad stružete mladi krumpir. To će spriječiti rast postranih izboja i potaknuti će zakorjenjivanje.

5. Napunite lončić vlažnim supstratom

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Rahlo napunite lončić supstratom. Nemojte ga utiskivati i pritiskati. Neka u njemu ostane što više zraka.

6. Zaravnajte

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Odstranite višak supstrata koji prelazi rub lončića

7. Utisnite deblo ljubičice u supstrat

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Prstom napravite rupu u mekom i rahlom supstratu pa u nju utisnite “vrat” ljubičice, koliko već duboko možete utisnuti. Neka i najdonji dio peteljke vanjskih listova lagano uđu u supstrat.

8. Ako je potrebno, lagano pritisnite supstrat

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Ako mislite da je nužno, sasvim lagano pritisnite supstrat kako biste učvrstili biljku. Zapamtite, što je više zraka u supstratu, veći su izgledi za uspjeh.

9. Zalijte umjereno

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Postavite lončić u posudu s vodom i pričekajte minutu dvije dok potegne. Izrazito suh supstrat neće upiti vodu i zato prilikom sadnje mora biti vlažan. Po težini lončića ocijenite je li biljka dovoljno zalivena. Supstrat mora biti vlažan i prozračan, ali ne i mokar. Ne brinite, vlaga će se iz donjeg dijela lončića ravnomjerno rasporediti po cijelom supstratu.

10. Umetnite cijeli lončić u vrećicu

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Skupite vrećicu pa u nju umetnite lončić.

11. Pažljivo navucite i zatvorite vrećicu

Kako uzgojiti afričku ljubicu?

foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr

Lagano podižite vrećicu, pazeći da s njom ne izvučete biljku iz supstrata. Zatvorite običnom spajalicom za papir ili gumicom. Vrećica će stvoriti vlažnu mikroklimu i tako spriječiti sušenje biljke. Prije zatvaranja možete upuhnuti zrak u vrećicu kako biste stijenke odmaknuli od same biljke koja će vam biti zahvalna i na dodatnom ugljičnom dioksidu.

12. Njega

Ovako pripremljenu biljku stavite na mjesto koje ima jako, ali ne izravno svjetlo. Povremeno provjeravajte. Ako su listovi neobično mekani, znači da supstratu nedostaje vlage pa ga možete lagano zaliti. Nakon 3-4 tjedna, stara bi biljka trebala imati novi korijen.

Kada ste sigurni da biljka neće izgubiti tlak (ne vene), povremeno otvorite vrećicu, svaki put sve duže i duže. Oprezno zalijevajte. Ako i nakon dana stajanja u potpuno otvorenoj vrećici ne vene, izvadite je  i čekajte prvi cvijet. Ovako obnovljene biljke vrlo brzo i rado cvjetaju.

I još jedan savjet: vjerojatno će vam se s vremenom suspstrat u ločiću slegnuti. To je odlična prilika da dodavanjem svježeg supstrata prekrijete novi “vrat” koji će biljka starenjem razviti i iz kojeg će, na ovaj način, pustiti novo korijenje.

Pomlađena biljka nakon 2 i pol mjeseca (foto: Sandro Bura/MojeVrijeme.hr)

.

Mozaik

Poricanje pandemije način je na koji se psihički slabiji suočavaju s opasnošću

Ne treba zaboraviti da se ljudi često okružuju s istomišljenicima te da su skloni prihvaćati samo one dokaze i argumente koji potvrđuju njihovo vjerovanje. No to ne znači da im se ne može pomoći.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

U proteklih šest mjeseci informacije o koronavirusu sve su preciznije i dostupnije, no ipak čini se da imamo sve više ljudi koji tvrde kako je riječ o prevari. Od popularnih televizijskih voditelja pa do organizatora navodnog Festivala slobode na glavnom zagrebačkom trgu, svi misle kako su protuepidemijske mjere pretjerane.

U općoj eksploziji neracionalnog čujemo i pobunu protiv cijepljenja, iako cjepivo protiv COVID-a nije ni dostupno, a kamoli obavezno. Ili protiv lockdowna za kojeg vladajući političari već mjesecima tvrde da ga neće proglasiti. Poricanje opasnosti zajednički je nazivnik svih ovih pojava, a psiholozi su već davno objasnili kako i zašto do njega dolazi.


Poricanje kao mehanizam obrane nije uvijek loš izbor, piše CNN. Kratkoročno, on osobi daje vrijeme za prilagodbu. No kada ono postane trajna “psihološka štaka” i pri tome ugrožava druge, riječ je o opasnosti.

Eve i Mark Whitmore, psiholozi s više od 30 godina radnog iskustva, objasnili su kako je poricanje način na koji se neki ljudi suočavaju sa stvarnošću i brane od tjeskobe.

“U periodima s puno tjeskobe i ugroza, ljudi razviju strategije kako bi se zaštitili, kako bi se osjećali sigurno. Najlakše je poreći postojanje izvora ugroze. U tom slučaju jednostavno kažu da je epidemija prevara i da ne postoji”, izjavio je Mark Whitmore.

Pri tome ne treba miješati poricanje sa racionalizacijom koja je način na koji ljudi umanjuju izvor ugroze. Kada, primjerice, kažu daje COVID-19 samo gripa, oni priznaju da COVID-19 postoji, ali ga umanjuju i kažu da nije tako opasan kako se u javnosti tvrdi. I poricanje i racionalizacija su znak loše prilagodbe na novu situaciju.

Ove reakcije su, kaže Mark Whitmore, povezane s osjećajem vladanja situacijom. Kada je pandemija objavljena, bilo je malo informacija. S njenim napredovanjem sve više znamo kako se zaštiti i imamo sve više osjećaja kontrole. No na početku su informacije bile oskudne i kontradiktorne što je izazvalo stres i tjeskobu kod dijela ljudi koji su morali iznaći način da se nose sa situacijom s kakvom se ranije nisu nikada sreli i koja je značajno izmijenila njihov život. Neki su stvorili mitove i teorije o pandemiji, drugi su potražili informacije koje će potvrditi njihovo stajalište da velike opasnosti zapravo i nema.

Psiholozi pak korijen ovakvom ponašanju vide u djetinjstvu. “U dobi od 6 ili 7 godina dijete već može razlikovati fikciju od stvarnosti, no u našoj kulturi potiče ih se da vjeruju u nestvarno, bilo da se radi o Djedu Božićnjaku ili drugim stvarima. Kada ljudi odrastu u okruženju koje im nudi neutemeljena vjerovanja, vjerojatnije je da će vjerovati u razne dezinformacije i teorije urote”, kaže psihologinja Eve Whitmore.

Uz to, ne treba zaboraviti da se ljudi često okružuju s istomišljenicima te da su skloni prihvaćati samo one dokaze i argumente koji potvrđuju njihovo vjerovanje. No to ne znači da im se ne može pomoći.

“Ljudima treba pomoći da prime i drugačiju informaciju. Treba ih natjerati da se suoče s njom i to treba činiti u fazama. Kada se radi o prijateljima ili članovima obitelji, valja početi s informacijama koje neće doživjeti kao napad ili ugrožavanje. Kada počnu prihvaćati, u fazama treba pojačati dostavu realističnih informacija sve dok ih ne prihvate i steknu jači osjećaj kontrole”, savjetuje Mark Whitmore.

“Također, možete pokazati vlastitim primjerom. Neka vas vide da nosite masku, perete ruke i održavate fizičku distancu. Neka vas vide da pratite pravila koja su donijele zdravstvene vlasti”, zaključuje Eve Whitmore.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP