Prati nas

Zdravlje

Kako smanjiti kancerogenost mesa s roštilja

HZJZ savjetuje kako na jednostavan i brz način smanjiti kancerogene spojeve u mesu s roštilja. Roštilj se najčešće koristi na otvorenom prostoru, dok se u restoranima ili sličnim objektima koriste veliki roštilji od cigli ili metala izgrađeni u tu svrhu. 

Objavljeno

|

Je li roštilj zdrav?
foto: Pexels

Roštilj je naziv za spravu ili način za pripremanje hrane, najčešće mesa uz pomoć vatre, dima ili vrućeg ugljena. Hrana koja se priprema na ovaj način se zove roštiljska hrana. Roštilj se najčešće koristi na otvorenom prostoru, dok se u restoranima ili sličnim objektima koriste veliki roštilji od cigli ili metala izgrađeni u tu svrhu.

Nekoliko korisnih savjeta za zdravlje vezanih uz roštilj kao neizbježan dio ljetnog raspoloženja u svojoj publikaciji “Preporuke za ljetnu prehranu” objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prenosimo ih u cijelosti.



1.

Izbjegavajte koristiti drva bogata smolom prilikom paljenja drva za roštilj jer se gorenjem smole stvaraju kemijski spojevi štetni za zdravlje.

2.

Izbjegavajte miješanje sirovog mesa i njegovih sokova s hranom koja se jede sirova (poput salata, umaka i kruha) kako bi izbjegli mogućnost unosa kvarljive hrane.

3.

Meso prije stavljanja na roštilj držite u hladnjaku i izvadite tek neposredno prije stavljanja na roštilj. Izbjegavajte mogućnost kapanja masnoće na žar jer se stvaraju štetni spojevi (tzv. policiklički aromatski ugljikovodici), a to možete izbjeći prethodnim mariniranjem mesa.

4.

Prije nego započnete s mariniranjem mesa s roštilja, provjerite njegov miris – ukoliko je miris mesa kiselkast, meso nije zdravstveno ispravno i nemojte ga koristiti! Vizualno je teško procijeniti je li meso je još uvijek prikladno za prehranu.

5.

Mariniranje mesa za roštilj u trajanju od 30 minuta u octu, limunovom soku i začinima (ružmarin, kadulja, senf, metvica) za 96% smanjuje stvaranje navedenih štetnih spojeva koji su prisutni u pregorenim dijelovima mesa, a povećavaju rizik od karcinoma debelog crijeva i karcinoma želuca.

6.

Ipak, hrana se na žaru treba dobro ispeći kako bi bili sigurni da ste smanjili mogućnost zaraze uzročnicima bolesti.

7.

Na Vašem roštilju se ne mora naći isključivo meso. Osim tradicionalnih jela s roštilja, pokušajte ispeći ribu na žaru pa čak i sezonsko povrće (npr. tikvice, kukuruz ili rajčice).

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati