Prati nas

Zdravlje

Stariji od 40 ne bi smjeli raditi više od 3 dana tjedno

Previše država nastoji podići dob za odlazak u mirovinu i tjera ljude da rade što duže, što bi se moglo negativno odraziti na funkcionalnost i zdravlje mozga. Ljudi koji su radili više od 55 sati tjedno imali su veće propadanje kognitivnih funkcija od onih koji nemaju posao ili su u mirovini.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Šteti li rad mozgu?
foto: Pexels

Ako ste stariji od 40 i primjećujete da slabije pamtite ili se ne možete fokusirati, možda za sve možete okriviti posao. Istraživanje provedeno na Institutu za primijenjenu ekonomiju i društvena istraživanja iz Melbourna utvrdilo je zanimljive činjenice: raditi do 30 sati tjedno jest dobro za kognitivne funkcije u četvrtom desetljeću života. Sve preko toga im šteti.

Ljudi koji su radili više od 55 sati tjedno imali su veće propadanje kognitivnih funkcija od onih koji nemaju posao ili su u mirovini. Istraživanje je obuhvatilo 3500 žena i 3000 muškaraca starijih od 40 godina.


Istraživanjem nazvanim „Primanja domaćinstava i radna dinamika u Australiji“, mjerene su brojne funkcije kao što su čitanje naglas, brzo sparivanje slova i brojeva te ponavljanje niza brojeva. Voditelj istraživanja profesor Colin McKenzie objasnio je da stanovit stupanj intelektualne stimulacije poput slagalica, križaljki ili sudokua poboljšava kognitivne funkcije u zreloj dobi, no pretjerivanje čini upravo suprotno.

Za britanski The Times je upozorio da previše država nastoji podići dob za odlazak u mirovinu i tjera ljude da rade što duže, što bi se moglo negativno odraziti na rad i zdravlje mozga.

Kako si gotovo nitko ne može priuštiti mirovinu nakon 40. rođendana, briga o zdravlju te redoviti i dugi odmori postaju imperativ. Profesor Mckenzie savjetuje: „Raditi 40 sati tjedno je, u smislu zadržavanja kognitivnih funkcija, još uvijek bolje od potpunog nerada, ali raditi manje bi imalo jači efekt.“  Čini se da je ravnoteža nužna, pogotovo kad znamo da mnoge vlade nastoje produžiti radni vijek do 67. godine života.

.

Zdravlje

Jeste li već preboljeli COVID-19? Evo kako to doznati

Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade. Ipak, postoje znakovi raspoznavanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Želite li znati jeste li već možda preboljeli Covid-19? Najsigurnija metoda da to doznate je testiranje na antitijela. No, prisustvo upornog virusa može se detektirati i pažljivim praćenjem simptoma.

Naime, ako vas je prošle zime mučila kakva teža prehlada prilikom koje ste ostajali bez daha ili ste izgubili osjet mirisa i okusa, možda ste preboljeli Covid-19.


“Kod većine ljudi koronavirus neće uzrokovati velike komplikacije, a simptome ove bolesti je lako pobrkati s onima gripe ili prehlade”, kaže dr. Ameesh A. Adalja iz Centra Johns Hopkins, piše Marie Claire. Ipak postoje neki znakovi koji upućuju upravo na preboljeni COVID-19.

Teška prehlada

Početkom pandemije mislilo se da se koronavirus u SAD-u nije pojavio do ožujka, no kako pokazuju rezultati studije sa sveučilišta u Teksasu, na svaka dva testirana na gripu pojavio se jedan uzorak pozitivan na koronavirus.
Kako prehlada obično ne uzrokuje kratak dah, ozbiljne glavobolje i probleme u probavi, možda je upravo to način kako koronu razlikovati od prehlade.

Gubitak njuha i okusa

Gubitak njuha i okusa javljaju se i kod gripe, upale sinusa ili pak jake prehlade, ali ono po čemu se razlikuje u slučaju zaraze koronavirusom je trajanje tog poremećaja. Kod oboljelih od Covida-19 to može potrajati i nekoliko mjeseci.

Ispadanje kose

Ispadanje kose još je jedan simptom koji se povezuje s koronavirusom, a glumica Alyssa Milano kao i naša sportska novinarka Mirna Zidarić podijelile su svoja iskustva upravo s tim problemom. Stručnjaci, međutim, napominju da ispadanje kose može biti rezultat prevelikog stresa pod kojim se nalazimo uslijed pandemije ili neke druge bolesti.

Ostajanje bez daha

Ovo je jedan od poznatijih simptoma zaraze koronavirusom, a povezuje se s upalom pluća koju izaziva.

Umor

Studije su pokazale da 53 posto oboljelih od COVID-19 i do dva mjeseca od zaraze osjećaju veliki umor i iscrpljenost. Znanstvenici istražuju radi li se o posljedici individualnog imunološkog odgovora ili je to način na koji virus funkcionira.

Dugotrajan kašalj

Prema studiji, 43 posto ljudi s COVID-19 kašljali su od 14 pa sve do 21 dan nakon pozitivnog rezultata na testiranju. Radi se uglavnom o suhom kašlju.

Neobični i vrlo uporni simptomi

Lupanje srca ili neki drugi zdravstveni poremećaji koji se ne prolaze mogu upućivati na koronu. Nepoznanica oko koronavirusa je mnogo, a ukoliko se ne osjećate dobro i stanje se dugo ne mijenja, vrijeme je za odlazak liječniku.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP