Prati nas

Zdravlje

Stariji od 40 ne bi smjeli raditi više od 3 dana tjedno

Previše država nastoji podići dob za odlazak u mirovinu i tjera ljude da rade što duže, što bi se moglo negativno odraziti na funkcionalnost i zdravlje mozga. Ljudi koji su radili više od 55 sati tjedno imali su veće propadanje kognitivnih funkcija od onih koji nemaju posao ili su u mirovini.

Objavljeno

|

Šteti li rad mozgu?
foto: Pexels

Ako ste stariji od 40 i primjećujete da slabije pamtite ili se ne možete fokusirati, možda za sve možete okriviti posao. Istraživanje provedeno na Institutu za primijenjenu ekonomiju i društvena istraživanja iz Melbourna utvrdilo je zanimljive činjenice: raditi do 30 sati tjedno jest dobro za kognitivne funkcije u četvrtom desetljeću života. Sve preko toga im šteti.

Ljudi koji su radili više od 55 sati tjedno imali su veće propadanje kognitivnih funkcija od onih koji nemaju posao ili su u mirovini. Istraživanje je obuhvatilo 3500 žena i 3000 muškaraca starijih od 40 godina.



Istraživanjem nazvanim „Primanja domaćinstava i radna dinamika u Australiji“, mjerene su brojne funkcije kao što su čitanje naglas, brzo sparivanje slova i brojeva te ponavljanje niza brojeva. Voditelj istraživanja profesor Colin McKenzie objasnio je da stanovit stupanj intelektualne stimulacije poput slagalica, križaljki ili sudokua poboljšava kognitivne funkcije u zreloj dobi, no pretjerivanje čini upravo suprotno.

Za britanski The Times je upozorio da previše država nastoji podići dob za odlazak u mirovinu i tjera ljude da rade što duže, što bi se moglo negativno odraziti na rad i zdravlje mozga.

Kako si gotovo nitko ne može priuštiti mirovinu nakon 40. rođendana, briga o zdravlju te redoviti i dugi odmori postaju imperativ. Profesor Mckenzie savjetuje: „Raditi 40 sati tjedno je, u smislu zadržavanja kognitivnih funkcija, još uvijek bolje od potpunog nerada, ali raditi manje bi imalo jači efekt.“  Čini se da je ravnoteža nužna, pogotovo kad znamo da mnoge vlade nastoje produžiti radni vijek do 67. godine života.

.

Zdravlje

Što su proljetne alergije i kako ih spriječiti?

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.

Objavljeno

|

Autor

Tek što prođe zima i završi sezona gripe, priroda nam zadaje nov udarac: proljeće se najavljuje ne samo toplim vremenom i suncem, već i peludnom groznicom i sezonom alergija. U vrijeme proljeća, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, nastale cvjetanjem biljaka, najjače je izražena peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis.

Peludna hunjavica sezonska je alergijska bolest gornjih dišnih puteva i najčešći je oblik alergijske reakcije. Javlja se sezonski, vezano uz pojavljivanje određenih vrsta peludi u zraku. Bolest može biti udružena s drugim alergijskim bolestima, poput bronhalne astme i atopijskog dermatitisa. Kada je peludna hunjavica praćena alergijskim konjunktivitisom, tada govorimo o peludnoj groznici.



Različiti „okidači“

Alergija je nenormalna (prejaka) reakcija imunološkog sustava na, inače, bezopasni “okidač” (alergen). Uz pelud, česti su alergeni prašina, orasi, bakalar, jaja, ubodi osa i pčela, lateks i neki lijekovi. Obilježja blage alergije mijenjaju se ovisno o okidaču i o osobi.

Mogući znakovi alergije jesu: crveni osip praćen svrbežom ili uzdignuti dijelovi kože (urtike), crvenilo i svrbež očiju, soptanje i/ili otežano disanje, otečene šake, stopala i/ili lice, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev. U prvoj pomoći kod alergije važno je procijeniti jačinu alergijske reakcije. Kod otežanog disanja potrebna je liječnička pomoć, a kod blažih simptoma dovoljno je ukloniti okidač, ako je moguće, ili udaljiti osobu od okidača.

Zbrinite simptome: neka osoba uzme lijek koji inače koristi za poznatu alergiju. Najčešći su propisivani lijekovi antihistaminici. Mogu se primijeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno, u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Postoje i druge metode liječenja koje propisuje specijalist alergolog ( Svjetlana Gašparović Babić, dr. med., Narodni zdravstveni list)

Metode prevencije

Osim liječenja, u olakšavanju simptoma proljetnih alergija izuzetno je važna preventiva. Prva je preventivna mjera izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva. Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena preporučuje se:

  • redovito pratiti bioprognozu i peludni kalendar,
  • za vrijeme cvatnje biljaka držati zatvorene prozore stana i automobila u tijeku vožnje,
  • izbjegavati boravak i fizičku aktivnost u području bujne vegetacije za vrijeme visoke koncentracije peluda u zraku (od 5 do 10 sati ujutro),
  • izbjegavati jutarnje provjetravanje prostorija kada je koncentracija peluda najviša,
  • prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko i u poslijepodnevnim satima,
  • korisno je ugraditi klima-uređaj jer on smanjuje količinu peluda za 90%,
  • odjeću sušiti u stanu ili u sušilici za rublje kako bi se izbjeglo unošenje neželjene količine peluda u stambene prostorije,
  • boravak u prirodi odgoditi za kasno poslijepodne ili večer,
  • za vrijeme suhih i vjetrovitih dana izlaske iz kuće ili stana reducirati na najmanju moguću mjeru,
  • kosu prati svaku večer jer se peludna zrnca skupljaju na vlasima kose,
  • izbjegavati pušenje, sprejeve i slične nadražujuće tvari jer pogoršavaju simptome alergije.

Nastavi čitati