Prati nas

Mozaik

Jutro u Maksimiru

U mojem srcu pjevale su ptice. U tiha jutra, za sunčanih sati. Sad u to staro, napušteno gnijezdo, nijedna neće da se vrati. Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja Franje Schüchta. U parku od 316 hektara je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih). Na južnom kraju park-šume nalazi se Zoološki vrt grada Zagreba.

Objavljeno

|

Maksimir (foto: Sandro Bura)

Park-šuma Maksimir, prva u jugoistočnoj Europi, otvorena je 1794. godine na inicijativu biskupa Maksimilijana Vrhovca. Godine 1839. dao ju je urediti u engleskom pejzažnom stilu biskup Juraj Haulik. Arhitektonski objekti većinom su djela graditelja Franje Schüchta. U parku od 316 hektara je očuvana flora i fauna nizinskih šuma, a u njemu se nalazi i pet jezera (što prirodnih, što umjetnih). Na južnom kraju park-šume nalazi se Zoološki vrt grada Zagreba.

.
Najbolje od Zagreba

Na pomoć potrebnima, koji se nisu odali neradu, mirnim građanima kao poticaj za korisnije i istodobno ugodnije obrađivanje zemlje, na ures metropole, a isto tako za diku domovine i dušama umornim od javnih poslova i zbilje života, da se osvježe nedužnim nasladama prirode, ove lugove, kojih je uređenje odavna želio, a nedavno donekle i pokušao zajedno s okolnim poljem tijekom više godina s veseljem urediti prema prilikama i ukrasiti i o tome dao postaviti ovaj skroman dokaz Juraj Haulik, biskup Zagrebački, kraljev  namjesnik banske časti godine spasa 1843.



Moje jutro u Maksimiru

Ne dopire do moga srca pjev
Tih ptica što se javljaju sa grana.
Ja čujem uhom, al ne čujem srcem,
I pjev me samo dotiče izvana.

Ne smije mi se nebo, nit me dira
Ta raspjevana sunčana tišina.
Životarim u sjeni. Izvan sjene
Ničega nemam, sve mi je tuđina.

U mojem srcu pjevale su ptice
U tiha jutra, za sunčanih sati.
Sad u to staro, napušteno gnijezdo
Nijedna neće da se vrati.

(Dobriša Cesarić)

.

Mozaik

Kako je pustinjski pijesak dospio u kišu koja pada nad Hrvatskom

2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka.

Objavljeno

|

Autor

Kiša s pijeskom iz pustinje

Iako promjena vremena koju već danima najavljuju mediji neće donijeti ništa neuobičajeno za ovo doba godina, mnoge je zaintrigirala najava prljave kiše. Naime, umjesto da opere prašinu, ova bi kiša mogla dodatno uprljati prozore i automobile jer će u njoj biti pustinjskog pijeska. Zbog toga nije uputno ostavljati rublje da se suši na otvorenom kako ne bi poprimilo žućkastu i narančastu boju.

Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova i blizine Sahare, a znanstvenici kažu da to može biti kobno za žive organizme u njemu.



2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka. Satelitska snimka sjeverne Afrike i južne Europe iz svemira otkrila je tada spektakularne prizore “selidbe” pustinjskog pijeska preko Sredozemnog mora.

Nastavi čitati