Prati nas

Zdravlje

11 stvari koje bi svaka žena trebala znati o menopauzi

Većina žena u menopauzu će uću s 51 godinom, no to može biti i nekoliko godina ranije ili kasnije, Kad ćete ući u menopauzu genetski je uvjetovano. Simptomi menopauze razlikuju se od žene do žene pa čak i kad se radi o ženama iz iste obitelji.

Objavljeno

|

Koji su znakovi menopauze?
foto: BigStock

Svaka žena će, kad dođe u određene godine, iskusiti menopauzu. Menopauza je sigurno nastupila kad prođe godina dana bez menstruacije. Kada će promjena nastupiti, razlikuje se od žene do žene – to može biti u četrdesetim ili pedesetim godinama. Menopauza uzrokuje mnoge promjene u tijelu za što su najviše odgovorni hormoni, odnosno manjak hormona estrogena i progesterona u jajnicima. Donosimo 11 stvari koje bi svaka žena trebala znati o menopauzi:

1. Kad ću ući u menopauzu?

Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu je 51 godina. Kod većine žena menstruacija prestane između 45. i 55. godine, no polagano gašenje funkcije jajnika može početi i ranije. S druge strane, neke žene imaju menstruaciju i u kasnim pedesetim godinama. Iako je vrijeme kad će menopauza nastupiti genetski uvjetovano, taj proces može biti ubrzan pušenjem, kemoterapijom i sličnim.


2. Koja je razlika između perimenopauze i menopauze?

Perimenopauzom se naziva period netom prije nego će menopauza nastupiti. Tijekom perimenopauze jajnici polagano prestaju s radom tj. prestaje proizvodnja hormona. Neke žene će i u perimenopauzi početi osjećati nalete vrućine, a menstrualni ciklus može postati napravilan. Kad menstruacija izostane punih 12 mjeseci, znate da je nastupila menopauza.

3. Koji su simptomi smanjene proizvodnje hormona?

Oko 75 posto žena ima nalete vrućine. Oni se mogu pojaviti tijekom dana ili tijekom noći. Neke žene također osjećaju i bol u zglobovima te promjene raspoloženja. No ponekad je teško utvrditi pojavljuje li se nešto od toga zbog menopauze ili životnih okolnosti, samog procesa starenje ili nečeg trećeg.

4. Kako ću prepoznati nalet vrućine?

Tijekom naleta vrućine (valunga) osjetit ćete nagli porast tjelesne temperature. On počinje od gornje polovine tijela, koža postaje crvena, tijelo se pojačano znoji, srce počinje lupati, a može se pojaviti i vrtoglavica. Nakon pojačanog znojenja, možda će vam biti hladno. Naleti vrućine ponekad su pojačani zbog konzumacije alkohola ili jako začinjene hrane, uslijed stresa i općenito toplog vremena. Također, kod pušača i pretilih osoba naleti vrućine mogu biti jače izraženi.

5. Kako menopauza utječe na zdravlje kostiju?

Smanjena proizvodnja estrogena može utjecati na količinu kalcija u kostima, što pak može dovesti do smanjene gustoće kostiju i osteoporoze. Osobe su tada sklonije prijelomima, pa mnoge žene u menopauzi mogu slomiti ruku, nogu ili kuk čak i ako nikad prije nisu imale lomova. Da bi kosti ostale zdrave, potrebno je unositi dovoljno kalcija i vitamina D, redovito vježbati (pogotovo s utezima) te izbjegavati pušenje i alkohol.

6. Kako menopauza utječe na srce?

Tijekom manopauze može doći do stanja znanog kao srčana palpitacija, odnosno preskakanja srca. Osim toga, smanjena količina estrogena utječe na fleksibilnost arterija što dovodi do problema u cirkulaciji. Ponovno, pomoći si možete pravilnom prehranom i redovitim vježbanjem.

7. Hoću li se udabljati u menopauzi?

Hormonalne promjene mogu dovesti do debljanja. Mađutim, starenje može dovesti i do smanjenja tjelesne mase. I ovdje je ključno pravilno se hraniti i redovito vježbati ili se pojačano kretati.

8. Mogu li očekivati slične simptome kao i moja majka, sestra ili prijateljica?

Simptomi menopauze razlikuju se od žene do žene pa čak i kad se radi o ženama iz iste obitelji. Vrijeme i način na koji će jajnici početi smanjivati svoju funkciju, mogu se vrlo razlikovati tako da nešto što je pomoglo vašoj majci ili sestri, kod vas možda neće funkcionirati.

9. Kako ću znati prolazim li kroz menopauzu ako sam bila na histerektomiji?

Ukoliko su vam maternica i jajnici kirurški odstranjeni, možda nećete znati da prolazite kroz menopauzu, osim ako nemate napade vrućine. Početak menopauze može biti ubrzan i nekim manjim operativnim zahvatima kad jajnici ostaju netaknuti. Tada vam vaš ginekolog može reći jesu li oni i dalje funkcionalni ili nisu.

10. Koliko su sigurni hormonski pripravci u olakšavanju simptoma menopauze?

Postoji više vrsta hormonalnih terapija koje mogu ublažiti simptome izazvane menopauzom, no uvijek valja odvagnuti isplati li vam se više riskirati uz takve pripravke ili uz valunge, osteoporozu i ostalo. U svakom slučaju treba porazgovarati s liječnikom koji će pokušati naći terapiju koja će vam najbolje odgovarati.

11. Postoje li i nehormonski pripravci za simptome menopauze?

Postoje različiti biljni pripravci kao i bazreceptni lijekovi i dodatci prehrani koji vam mogu pomoći, no na kraju sve se svodi na promjenu životnog stila: pazite što jedete, više se krećite, meditirajte i izbjegavajte stresne situacije ako je ikako moguće.

.

Nema predaje

Moždani udar – kako ga prepoznati i kako pomoći

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Objavljeno

|

“Sjećam se kao da je bilo jučer. Bila je nedjelja, 7. kolovoza 2011. Bili smo kod kuće, ja sam nešto radila po kuhinji, a muž je bio u kupaonici. Odjednom sam čula udarac, kao da se nešto stropoštalo. Dotrčala sam u kupaonicu i vidjela Stanka gdje leži na podu. Nije se mogao micati, jedna ruka mu je bila ukočena i polovica lica nekako čudno obješena. Odmah sam pomislila da je to moždani udar”, prepričava taj šokantan dan gospođa Mirjana Babić iz Zagreba.

“Nazvala sam hitnu pomoć koja je stigla vrlo brzo. Muža su stavili na nosila i u kola, a ja sam sjela u auto i krenula za njima. Kad smo došli u bolnicu, liječnici su počeli s obradom, a meni su rekli da je jako dobro u toj cijeloj strašnoj priči što nije bio sam kod kuće kad se to dogodilo i što je dopremljen u bolnicu nedugo nakon udara. Kako su mi objasnili, baš ta brza reakcija je ključna. Operiran je, izvadili su mu nekoliko ugrušaka i prebačen je na intenzivnu njegu na kojoj je proveo više od deset dana. Tek kad se malo ustabilio i kad je prošla neposredna opasnost, prebacili su ga na običan odjel”, opisuje dalje gospođa Mirjana.


“Nakon bolnice, muž je prebačen u Krapinske toplice na rehabilitaciju gdje je proveo nekoliko mjeseci. Ondje je počeo s redovitim vježbama i stanje mu se malo popravilo, ali ne do kraja. Nije mogao hodati, govoriti, sam se hraniti, obavljati nuždu… Još uvijek je, više-manje, tako. Sada je kod kuće, no već je godinama u krevetu, nepokretan”, kaže gospođa Mirjana.

“U dobru i zlu”

Brigu o nepokretnom mužu preuzela je na sebe. Nije lako, ali to je bila jedina opcija. “Domovi su jako skupi, to je prvo. Pogotovo oni koji bi čovjeku pružili doista adekvatnu njegu kad je u ovakvom stanju. S druge strane, državni domovi imaju ogromne liste čekanja. Ali ne radi se samo o tome. Nekako mi je bilo neobično čovjeka s kojim sam provela većinu života smjestiti u dom sad kad su nastupili problemi. U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti – tako smo se zavjetovali i to je to.”

No briga o nepokretnom čovjeku nije nimalo laka, kaže nam Mirjana i opisuje svoju svakodnevnu rutinu. “Hranim ga i kupam, a moram ga i redovito okretati da mu ne nastanu rane od ležanja. Kupili smo poseban madrac protiv dekubitusa, ali i uz taj madrac treba čovjeka svako malo okretati. Stanku ne radi probava kako treba, pa mu svaka tri dana moram isprovocirati stolicu. Onda ide pranje, provjetravanje i sve po redu”, priča dalje Mirjana.

Ipak, od svega toga Mirjani najteže pada otežana komunikacija s mužem. “Stanko teško ne govori tako da teško komuniciramo. U prvo vrijeme je to bilo uglavnom gestama, pogledima, dodirima, a onda se govor počeo malo po malo vraćati. Moždani udar koji je imao bio je vrlo jak pa su mi liječnici rekli da je pravo čudo što je uopće preživio te da sigurno ne bi preživio da je bio sam kad se to dogodilo i da nismo tako brzo reagirali. A sad – što je tu je. Nije lako, ali držimo se. Sigurna sam da je situacija obrnuta, da bi se i on tako brinuo o meni.”

Kako nastaje moždani udar?

Suprug gospođe Mirjane jedan je od 11.300 ljudi u Hrvatskoj koliko ih svake godina doživi moždani udar. Zašto on nastaje, pitali smo doc. prim. dr.sc. Hrvoja Budinčevića, neurologa i zamjenika predstojnice Klinike za neurologiju i v.d. pročelnika Zavoda za cerebrovaskularne bolesti i intenzivnu neurologiju Kliničke bolnice Sveti Duh.

Moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile (arterije) ugruškom u mozgu ili u vratu (i tada ga nazivamo ishemijski moždani udar) ili prsnuća krvne krvne žile u mozgu (i tada ga nazivamo hemoragijski moždani udar). Uzroci moždanog udara su različiti te su povezani s promjenjivim (modificiajućim) čimbnicima rizika – odnosno na one na koje možemo utjecati te s nepromjenjivim (ne-modificirajućim) čimbenicima rizka na koje ne možemo utjecati (kao npr. dob, spol, prethodni moždani udar, nasljeđe)

Može li se moždani udar spriječiti? (posebnim režimom prehrane, vježbe, načinom života…)

Činjenica je da se 90 % moždanih udara može spriječiti ukoliko djelujemo na 10 promjenjivih (modificirajućih) čimbenika rizika. Promjenjivi čimbenici rizika su: 1. arterijska hipertenzija (povišeni krvni tlak), 2. šećerna bolest, 3. hiperlipidemija (povišene masnoće u krvi), 4. srčane bolesti – fibrilacija atrija 5. pretilost, 6. pušenje, 7. prekomjerna konzumacija alkohola, 8. sjedelački način života, 9. neadekvatna prehrana i 10. stres.

Neki od ovih čimbenika rizika mogu se kontrolirati zdravim načinom života što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost (bar 30 minuta dnevno), balansiranu prehranu bogatu voćem i povrćem (mediteranska dijeta) – sa smanjenim unosom soli, masnoća i ugljikohidrata, kontrolu tjelesne težine, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, te smanjenjem razine stresa, ukoliko ove nefarmakološke metode ne pomognu i u kontroli arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i hiperlipidemiji preporuča se primjena lijekova, što predstavlja osnovu i za liječenje fibrilacije atrija.

Osim toga za potvrdu nekih od ovih čimbenika rizika potrebno je učiniti laboratorijsku obradu krvi i elektroardiogram (EKG), a korisno je i učiniti ultrazvuk karotidnih i vertebralnih arterija kako bi se procijenio stupanj ateroskleroze te eventualno pristupilo kirurškom ili endovaskularnom liječenju stenoze (suženja) karotidne arterije ukoliko je ona viša od 70 %.

Kad nastupi moždani udar, kako pomoći sebi ili nekome drugome?

Najvažnije ga je prepoznati te pozvati hitnu pomoć kako bi se osoba dovela u bolnicu u kojoj se može obaviti potrebna obrada i započeti sa liječenjem u što kraćem roku kako bi se smanjilo oštećenje mozga koje nastaje kod moždanog udara. Moždani udar je bolest mozga koji nastaje naglo i uzrokovan je poremećajem cirkulacije, a deficit odgovara zahvaćenom području mozga.

Najlakše ga je prepoznati ako zapamtimo akronim FAST, za koji u hrvatskom jeziku imamo inačicu GROM (Govor, Razumijevanje, Oduzetost polovice tijela, Minute su važne).

Ukratko FAST se odnosi na Face – naglo nastala asimetrija lica, Arm – naglo nastala slabost ili utrnutost ruke, Speech – naglo nastali poremećaj govora i Time – vrijeme je bitno jer obrzini reakcije ovisi ishod. Naime, svake minute u moždanom udaru u prosjeku propada 2 milijuna neurona (moždanih stanica) ali taj broj može ići i do 27 milijuna stanica u minuti.

Kako izgleda rehabilitacija i koliko se uspješno ljudi oporavljaju od moždanog udara te o čemu to ovisi?

S rehabilitacijom nakon moždanog udara treba započeti što ranije, najčešće se počinje nakon 24 sata od moždanog udara. Oporavak od moždanog udara ovisi o više čimbenika, vrsti moždanog udara, težini i veličini moždanog udara, primjenjenoj terapiji, drugim bolestima osobe (komorbiditeti) te komplikacijama tijekom liječenja. Smatra se da ukoliko se liječenje provodi u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara pobošljava ishod za 14 %, primjenom intravenske trombolize (rastapanje ugruška lijekom) za 30 %, a mehanička trombektomija za preko 50 % (primjenjuje se za kod osoba sa začepljenjem velike moždane arterije, posebnim kateterima se ugrušak uklanja iz cirkulacije).

Smatra se da se trećina osoba s moždanim udarom nemaju posljedice, druga trećina je ovisna o drugima, dok trećina bolesnika umre. U posljednje vrijeme ovi omjeri se mijenjaju, jer se smrtnost od moždanog udara smanjuje, nažalost planira se porast broja oboljelih od moždanog udara na razini Europe, prvenstveno zbog starenja stanovništva. Pod rehabilitacijom se obično podrazumijeva fizikalna terapija, ali svakako bi trebala uključiti i radnu terapiju te logopedske vježbe.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP