Prati nas

Zdravlje

11 stvari koje bi svaka žena trebala znati o menopauzi

Većina žena u menopauzu će uću s 51 godinom, no to može biti i nekoliko godina ranije ili kasnije, Kad ćete ući u menopauzu genetski je uvjetovano. Simptomi menopauze razlikuju se od žene do žene pa čak i kad se radi o ženama iz iste obitelji.

Objavljeno

|

Koji su znakovi menopauze?
foto: BigStock

Svaka žena će, kad dođe u određene godine, iskusiti menopauzu. Menopauza je sigurno nastupila kad prođe godina dana bez menstruacije. Kada će promjena nastupiti, razlikuje se od žene do žene – to može biti u četrdesetim ili pedesetim godinama. Menopauza uzrokuje mnoge promjene u tijelu za što su najviše odgovorni hormoni, odnosno manjak hormona estrogena i progesterona u jajnicima. Donosimo 11 stvari koje bi svaka žena trebala znati o menopauzi:

1. Kad ću ući u menopauzu?

Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu je 51 godina. Kod većine žena menstruacija prestane između 45. i 55. godine, no polagano gašenje funkcije jajnika može početi i ranije. S druge strane, neke žene imaju menstruaciju i u kasnim pedesetim godinama. Iako je vrijeme kad će menopauza nastupiti genetski uvjetovano, taj proces može biti ubrzan pušenjem, kemoterapijom i sličnim.


2. Koja je razlika između perimenopauze i menopauze?

Perimenopauzom se naziva period netom prije nego će menopauza nastupiti. Tijekom perimenopauze jajnici polagano prestaju s radom tj. prestaje proizvodnja hormona. Neke žene će i u perimenopauzi početi osjećati nalete vrućine, a menstrualni ciklus može postati napravilan. Kad menstruacija izostane punih 12 mjeseci, znate da je nastupila menopauza.

3. Koji su simptomi smanjene proizvodnje hormona?

Oko 75 posto žena ima nalete vrućine. Oni se mogu pojaviti tijekom dana ili tijekom noći. Neke žene također osjećaju i bol u zglobovima te promjene raspoloženja. No ponekad je teško utvrditi pojavljuje li se nešto od toga zbog menopauze ili životnih okolnosti, samog procesa starenje ili nečeg trećeg.

4. Kako ću prepoznati nalet vrućine?

Tijekom naleta vrućine (valunga) osjetit ćete nagli porast tjelesne temperature. On počinje od gornje polovine tijela, koža postaje crvena, tijelo se pojačano znoji, srce počinje lupati, a može se pojaviti i vrtoglavica. Nakon pojačanog znojenja, možda će vam biti hladno. Naleti vrućine ponekad su pojačani zbog konzumacije alkohola ili jako začinjene hrane, uslijed stresa i općenito toplog vremena. Također, kod pušača i pretilih osoba naleti vrućine mogu biti jače izraženi.

5. Kako menopauza utječe na zdravlje kostiju?

Smanjena proizvodnja estrogena može utjecati na količinu kalcija u kostima, što pak može dovesti do smanjene gustoće kostiju i osteoporoze. Osobe su tada sklonije prijelomima, pa mnoge žene u menopauzi mogu slomiti ruku, nogu ili kuk čak i ako nikad prije nisu imale lomova. Da bi kosti ostale zdrave, potrebno je unositi dovoljno kalcija i vitamina D, redovito vježbati (pogotovo s utezima) te izbjegavati pušenje i alkohol.

6. Kako menopauza utječe na srce?

Tijekom manopauze može doći do stanja znanog kao srčana palpitacija, odnosno preskakanja srca. Osim toga, smanjena količina estrogena utječe na fleksibilnost arterija što dovodi do problema u cirkulaciji. Ponovno, pomoći si možete pravilnom prehranom i redovitim vježbanjem.

7. Hoću li se udabljati u menopauzi?

Hormonalne promjene mogu dovesti do debljanja. Mađutim, starenje može dovesti i do smanjenja tjelesne mase. I ovdje je ključno pravilno se hraniti i redovito vježbati ili se pojačano kretati.

8. Mogu li očekivati slične simptome kao i moja majka, sestra ili prijateljica?

Simptomi menopauze razlikuju se od žene do žene pa čak i kad se radi o ženama iz iste obitelji. Vrijeme i način na koji će jajnici početi smanjivati svoju funkciju, mogu se vrlo razlikovati tako da nešto što je pomoglo vašoj majci ili sestri, kod vas možda neće funkcionirati.

9. Kako ću znati prolazim li kroz menopauzu ako sam bila na histerektomiji?

Ukoliko su vam maternica i jajnici kirurški odstranjeni, možda nećete znati da prolazite kroz menopauzu, osim ako nemate napade vrućine. Početak menopauze može biti ubrzan i nekim manjim operativnim zahvatima kad jajnici ostaju netaknuti. Tada vam vaš ginekolog može reći jesu li oni i dalje funkcionalni ili nisu.

10. Koliko su sigurni hormonski pripravci u olakšavanju simptoma menopauze?

Postoji više vrsta hormonalnih terapija koje mogu ublažiti simptome izazvane menopauzom, no uvijek valja odvagnuti isplati li vam se više riskirati uz takve pripravke ili uz valunge, osteoporozu i ostalo. U svakom slučaju treba porazgovarati s liječnikom koji će pokušati naći terapiju koja će vam najbolje odgovarati.

11. Postoje li i nehormonski pripravci za simptome menopauze?

Postoje različiti biljni pripravci kao i bazreceptni lijekovi i dodatci prehrani koji vam mogu pomoći, no na kraju sve se svodi na promjenu životnog stila: pazite što jedete, više se krećite, meditirajte i izbjegavajte stresne situacije ako je ikako moguće.

.

Zdravlje

Korona virus je stigao Europu. Što o njemu morate znati?

U obrani od ovog virusa vrijede opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Objavljeno

|

Autor

Prema dostupnim informacijama četvero ljudi stavljeno je u karantenu u Škotskoj zbog sumnje da su zaraženi korona virusom, javio je Telegraph. Svi su doputovali iz kineskog grada Wuhan koji je praktički postao zatvorena zona i koji se smatra izvorištem zaraze. Pacijenti imaju sve simptome zaraze, uključujući i probleme s disanjem.

Trebamo li u Hrvatskoj strahovati?

Korona virus ubio je dosad 25 ljudi, više od 600 ih je zaraženo, javio je SkyNews. Samo dvoje preminulih je imalo manje od 60 godina, a 10 njih je već imalo neku bolest. Cjepiva protiv ovog smrtonosnog virusa nema i neće ga biti najmanje godinu dana.


“Ne može se sa sigurnošću reći da neće biti oboljelih u Hrvatskoj i Europi jer ljudi putuju i nema ograničenja za čije uvođenje sada nema opravdanja”, kazao je za N1 epidemolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić.

“U ovom trenutku se ne zna koliko je bolest zarazna, a čini se da nije visoko zarazna i da nema epidemijski potencijal poput gripe. Nekakve vrlo stroge mjere u zračnim lukama i na graničnim prijelazima nisu opravdane. Ako se počne širiti značajnije moguće je uvesti zdravstveni nadzor, ali u ovom trenutku čak ni za to nije vrijeme”, tvrdi Kaić uvjeren da mjerenje temperature putnicima u nekim zračnim lukama nema smisla. Kaže, ta metoda nije efikasna jer na milijun putnika 1.000 će imati temperaturu i to će vjerojatno biti gripa, a mogu i u zračnoj luci ne imati temperaturu pa je dobiti kasnije.

Koliko je stvarno opasan korona virus?

Ovaj korona virus ima raspon kliničke slike od blagih oblika poput prehlade do teških upala pluća s poteškoćama disanja, a ima i pojedinih smrtnih slučajeva. Time je po kliničkoj slici sličan gripi, upozorava Kaić.

Deutshe Welle javlja da su kineske zdravstvene vlasti potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Wuhan (foto: Benjamin Chris/Unsplash)

Otkuda je došao ovaj virus?

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Stručnjaci su nedavno “otključali” genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev, piše DW.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP