Prati nas

Vijesti

Neki Nijemci žale za propalom državom i glasuju za Ljevicu

U nekoliko berlinskih četvrti žive oni koji su služili režimu propale Istočne Njemačke. Oni su bili državni službenici, graničari, diplomati i danas glasuju za Ljevicu. Zato je Ljevica na vlasti u Berlinu i ima tri gradonačelnika u navedenim dijelovima istočnog Berlina.

Objavljeno

|

foto: Adrian Perez @ Flickr

Njemačku doživljavamo kao zemlju koja gleda u budućnost, ali i ona ima svoje „nostalgičare“. Naime, Deutsche Welle piše da u nekoliko berlinskih četvrti žive oni koji su služili režimu propale Istočne Njemačke (DDR, Njemačka drmokratska republika), te da su upravo oni vjerni glasači Ljevice. Za one koji su zaboravili, DDR je država nastala na području bivše sovjetske okupacijske zone i koja se je 1990. ujedinila sa Saveznom Republikom Njemačkom. Baš kao i na našim prostorima, desničari prozivaju ljevičare da su ostaci propale države, no to u njemačkom slučaju potvrđuju i brojke.

Mnogi stanovnici sivih betonskih naselja u četvrtima Lichtenberg-Hohenschönhausen, Marzahn-Hellersdorf i Pankow nekada su bili vjerni DDR-ovom režimu i Stasiju, objašnjava DW.  Oni su bili državni službenici, graničari, diplomati. Danas tradicionalno biraju Ljevicu i zato je Ljevica na vlasti u Berlinu i ima tri gradonačelnika u navedenim dijelovima istočnog Berlina. Michael Grunst je izabran za gradonačelnika Lichtenberga mada je bilo poznato da je bio na oficirskoj školi DDR-ovih pograničnih postrojbi. Tako nešto je moguće samo na istoku Berlina, tu u bivšem glavnom gradu bivšeg DDR-a.


Glasuju za Ljevicu

Favoritkinja na nadolazećim izborima u spomenutim četvrtima je Gesine Lötzsch, no ona ističe da se “mora boriti za svaki glas” i da i tradicionalni socijalisti “već odavno ne biraju automatski stranku Ljevicu”. Ona je simpatična žena, pristupačna i odmjerena. Biračima ne smeta činjenica da je političku karijeru počela sredinom 80-ih godina u Socijalističkoj partiji tadašnjeg DDR-a. Upravo suprotno: ona je baš zbog toga bliska svojim biračima.

I to joj neki zamjeraju. Među njima je Hubertus Knabe koji vodi spomeničko područje u kojem se nekad nalazio istražni zatvor za političke zatvorenike, a nešto dalje i središnjica zloglasne tajne službe Stasi. Predbacuje joj da se nikada nije dovoljno uvjerljivo razračunala s vlastitom prošlošću u doba diktature DDR-a. Upravo suprotno, smatra Knabe, “ona pokušava zadržati svoju klijentelu vjernu DDR-u koja ovdje živi”. On konkretno predbacuje Gesine Lötzsch to što, kako kaže, pušta da ju kao “junakinju” slave savezi veterana Stasija zato što se, primjerice, zalaže za povećanje njihovih mirovina. I stvarno: mnogi bivši suradnici Stasija još danas žive u blizini svog starog radnog mjesta. Knabe priča da oni u gostionicama u kojima se redovito sastaju “svoje bivše žrtve deklariraju kao kriminalce”.

foto: Pixabay

CDU nema šanse

Glavni suparnik Gesine Lötzsch je Martin Pätzold iz CDU-a. Redovito dijeli svoje letke i kemijske olovke s amblemom CDU-a na ulicama Hohenschönhausena. No njegove šanse na izborima su minimalne. Pa ipak se ne predaje. Star je 33 godine, otvoren i optimističan. I on stanuje u betonskim zgradama – njegov otac je za vrijeme DDR-a napravio karijeru kao novinar. Takva biografija može biti korisna. Jer, ovdje živi zanemarivo mali broj stranaca i zapadnih Nijemaca  – dakle istočni Nijemci su i dalje velika većina.

Pätzoldove pokušaje stupanja u razgovor žurni prolaznici uglavnom odbijaju ili ignoriraju. On ističe kako mu je važno da se “priznaju i cijene biografija i životna postignuća ljudi”. Samo tako, kaže Pätzold, može se politički uspjeti na istoku Berlina. No sudeći prema predizbornim anketama, ta mu spoznaja vjerojatno neće puno pomoći na saveznim parlamentarnim izborima 24. rujna. Naime, Gesine Lötzsch i Ljevica su ovdje bez ozbiljne konkurencije. Ovdje, gdje DDR još uvijek nije propao, piše Deutsche Welle.

/autor: Udo Bauer, Deutsche Welle/

.

Vijesti

Aladrović: Oko 53.000 nacionalnih mirovina isplaćivat će se iz proračuna

‘Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva.’

Objavljeno

|

Autor

Tijekom aktualnog prijepodneva koje je obilježilo početak nove saborske sjednice, ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović odgovorio je na nekoliko pitanja u vezi najavljene takozvane nacionalne mirovine.

“Preliminarne projekcije govore da će 2021. biti od 53-55 tisuća građana koji će biti stariji od 65 godina, a bez ikakvog dohotka. To je opširan okvir te mirovine. Bitno je naglasiti da se ona neće isplaćivati iz doprinosa. Doprinosi iz rada isplaćuju se za (radničke, op. mv.) mirovine. Vrlo vjerojatno, isplata nacionalne mirovine biti će unutar prihoda proračuna.”


Visinu te mirovine, kaže ministar, odredit će radna skupina. Naime, ona će odlučiti hoće li se ići na dohodovni, imovinski cenzus ili neke druge institute i prakse koje postoje na razini EU.

“Institut nacionalne mirovine možemo nazvati različito, mirovinom ili naknadom. Nema jedinstvene prakse. Bitno je to da ćemo obuhvatiti sloj ljudi koji nemaju primanja i nalaze se na rubu siromaštva. To je skupina ljudi za koju smo odgovorni i za čiju se egzistenciju moramo pobrinuti. To je smisao nacionalne mirovine, ta zaštita najslabijih u društvu. Da ih, na neki način, obeštetimo i da im osiguramo dostojanstvenu starost”, obrazložio je Aladrović.

Kaže, riječ je o institutu o kojem se već duže razmišlja, no sada se krenulo u njegovu realizaciju: “U proteklom razdoblju smo u okviru malih radnih skupina u Ministarstvu postavili temelje za uvođenje nacionalne mirovine. Idući tjedan bi, pretpostavljam, trebala početi raditi velika radna skupina sastavljena od akademske zajednice, stručnjaka za mirovinski sustav, stručnjaka iz Ministarstva, Sindikata umirovljenika, radničkih sindikata i svih onih koji imaju nešto za reći o ovoj temi.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP