Prati nas

Mozaik

Marina Abramović: ‘Jugoslavija je bila mračna, spolno se općilo po parkovima’

Ipak, Abramović priznaje da je njena obitelj bila privilegirana, jer su joj roditelji bili odlikovani ratni heroji koji su se borili pod Titovim zapovjedništvom. Iako joj je otac iz siromašne obitelji, dosegnuo je čin majora i bio je u Titovoj gardi. Majka joj je bila direktorica Muzeja revolucije. Živjeli su u luksuznom stanu za kojeg je Marina doznala da je otet od bogate židovske obitelji.

Objavljeno

|

Kako se živjelo u Jugoslaviji?
Marina Abramović (screenshot: Youtube)

Jedna od najpoznatijih konceptualnih umjetnica, Marina Abramović, u svojoj je knjizi memoara „Prolazim kroz zidove“ opisala traumatično i teško iskustvo odrastanja u Jugoslaviji. Knjiga je objavljena na srpskom jeziku u izdanju „Samizdat B92“.

Za razliku od društveno prevladavajuće jugonostalgije, Abramović kaže da je ta država bila – mračno okruženje. Državom je, opisuje, upravljao diktator Tito, a svoju je domovinu zapamtila po nestašicama i osjećaju polovnosti. Posebno su joj u sjećanju ostale zelenkasto okrečene javne prostorije, ofucanost, tjeskoba i osjećaj represije.


Tadašnje stambene zgrade ova je svjetska umjetnica opisala ružnim, tijesnim i pretrpanim. U njima su dodaje, živjele i po tri generacije, zbog čega su mladi parovi spolne odnose imali u parkovima i kinima. Kupovina novih i lijepih stvari nije bila jugoslavenska opcija.

Ipak, Abramović priznaje da je njena obitelj bila privilegirana, jer su joj roditelji bili odlikovani ratni heroji koji su se borili pod Titovim zapovjedništvom. Njen otac, rođen u siromašnoj obitelji sa 17 djece, bio je aktivan u Partiji i bio je u Titovoj gardi. Majka, intelektualka iz bogate obitelji, nakon rata je postala direktorica Muzeja revolucije. Njihov brak, zbog nepomirljivih razlika, nikada nije funkcionirao. Živjeli su u luksuznom stanu u središtu Beograda za kojeg je Marina doznala da je tijekom nacističke okupacije otet bogatoj židovskoj obitelji.

„Ona ima taj komunistički manir da vjeruje da se u povijesti dogodilo samo ono što je ona rekla ili napisala. Sve ostalo ne postoji“, kazao je ranije za Slobodnu Dalmaciju dr. sc. Velimir Abramović, sveučilišni profesor, šest godina mlađi od sestre Marine. „Zove me neradnikom, za nju napor mišljenja nije nikakav rad. Marina voli falsificirati. Ona vam je kao Picasso, malo govori istinu, a malo izmišlja. Posebno kad govori o djetinjstvu, koje iz njenih opisa izgleda kao teške, olovne godine.“

Tko je Marina Abramović?

Ova avangardna umjetnica crnogorskih korijena rođena je 1946. u Beogradu. Studirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, a poslijediplomski studij završila je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 1973. je počela graditi karijeru kroz performanse po čemu je i danas najpoznatija. Od 1975. živjela je u Amsterdamu, a od 2005. u New Yorku. Bila je profesorica na umjetničkim školama u Berlinu, Hamburgu, Parizu i izvodila u najrenomiranijim muzejima kao što je MoMA (Muzej suvremene umjetnosti u New Yorku). Dobitnica je brojnih nagrada i vrijednih priznanja, a svjetski časopisi su je svrstali među najutjecajnije osobe današnjice.

Svi su ludi za Marinom

Godine 2010. više od 750.000 ljudi stalo je u red ispred Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku da bi vidjelo retrospektivnu izložbu Marine Abramović i dobilo priliku da sjedne nasuprot nje, u okviru performansa čija je dužina bila bez presedana – trajao je više od 700 sati. Taj događaj, kojim je proslavljeno skoro pedeset godina revolucionarne umjetnosti performansa, još jednom je dokazao da Marina Abramović uistinu jest prava prirodna sila. Godine 2014. više od 110.000 ljudi satima je čekalo pred Galerijom Serpentina u Londonu da bi vidjelo njen performans 512 sati. (Samizdat B92)

.

Mozaik

Mudri ljudi su manje usamljeni, evo zašto

Svi znamo da biti sâm i biti usamljen nije jedno te isto. No zašto se neki ljudi osjećaju usamljeni, a neki drugi ne – iako možda imaju sličan društveni život? Odgovor bi mogao biti: zbog mudrosti!

Objavljeno

|

Usamljenih je na svijetu mnogo pa se ponekad govori i o pravoj epidemiji usamljenosti. Istraživanja pokazuju da se broj ljudi koji kažu da se osjećaju usamljeno u zadnjih 50 godina udvostručio, a s rapidnim starenjem stanovništva taj će se broj sigurno i povećavati.

Ali biti usamljen i biti sâm nije jedno te isto! Doktor Dilip Jeste sa Sveučilišta Kalifornija, gostujući u programu CNN-a, kazao je ovako: “Moramo znati da je osjećaj usamljenosti subjektivan. Usamljenost ne znači biti sâm, ne imati prijatelje… Usamljenost se opisuje kao ‘subjektivna nevolja’. U biti to je opaženi jaz između veza koje imamo i veza koje bismo željeli imati.”


O usamljenosti je provedeno već dosta istraživanja, no doktor Jeste i kolege proveli su istraživanje koje je pokušalo povezati usamljenost i mudrost. Istraživanje upravo te veze svakako ima smisla. Osim anegdotalnih dokaza, detaljnije studije sugeriraju da je sama narav mudrosti posve suprotna usamljenosti, kaže doktor Jeste.

Iz dosad objavljenih studija može se iščitati da je mudrost kompleksna ljudska osobina sastavljena od emotivne samoregulacije, samorefleksije, pro-socijalnog ponašanja poput empatije i suosjećanja, odlučnosti, tolerancije, njegovanja raznolikih vrijednosti i duhovnosti.

Usamljenost je najizraženija u tri životna stadija

Koristeći seriju isprobanih instrumenata za mjerenje usamljenosti, mentalnog i fizičkog zdravlja te mudrosti, doktor Jeste i njegovi kolege ispitali su usamljenost i mudrost na osobama između 27 i 101 godine starosti.

Rezultati nisu bili ohrabrujući. U grubo, 76 posto ispitanih kazali su da se osjećaju umjereno do jako usamljeno, a što je neki ispitanik bio više usamljen, to je bilo vjerojatnije da je lošeg psihičkog, tjelesnog i kognitivnog stanja.

Znanstvenici su također pronašli i zanimljivu vezu između usamljenosti i dobi. Otkrili su da je usamljenost najizraženija u tri životna stadija: u kasnim dvadesetima, u srednjim pedesetima i kasnim osamdesetima. Iako studija sama po sebi nije bila osmišljena da objasni ovu pojavu, Jeste je ponudio moguće razloge: “Kasne dvadesete su razdoblje važnih životnih odluka što je često i vrlo stresno jer možda osjećate da su vaši prijatelji donijeli bolje odluke od vas. Zbog toga možete osjećati krivnju jer ste odlučili tako kako ste odlučili.”

“U srednjim pedesetima svjedočit ćete i prvim smrtima sebi bliskih ljudi te možda i po prvi puta doista shvatiti da nećete živjeti zauvijek. Što se usamljenosti u kasnim osamdesetima tiče, mnogo dobrih prijatelja je već pomrlo, a i vaš se životni vijek bliži kraju, a ne pomažu ni vrlo izvjesne financijske poteškoće”, navodi Jeste.

No nije sve tako crno

Što se odnosa mudrosti i usamljenosti tiče, ispitivanja su pokazala da što je netko mudriji, manje će osjećati onu vrstu duboke usamljenosti tako štetne po zdravlje. Znanstvenici su mudrost mjerili kroz šest ključnih aspekata: altruizam, osjećaj za pravdu, samouvid, općenita znanja o životu, upravljanje emocijama, prihvaćanje raznolikih vrijednosti i odlučnost. Istraživanja sugeriraju da mudre osobe koje gaje dobar odnos same sa sobom jednako toliko kao i sa drugim osobama, biraju u kakvom će društvu biti – bez obzira jesu li okruženi prijateljima ili nisu.

Pitanje koje se samo po sebi nameće je kako razviti mudrost?

Nažalost na ovo pitanje ne postoji baš mnogo odgovora, a ako odgovori i postoje, oni su često pseudoznanstveni ili nedovoljno istraženi. Koncept mudrosti je teško definirati jer je sastavljen od čitavog niza društvenih ponašanja. No oslonimo li se na samu definiciju, mogli bismo reći da, želite li biti mudri, poradite na introspekciji, naučite kako regulirati emocije i njegujte empatiju. Rezultat svega toga mogao bi biti i da se osjećate manje usamljeno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP