Prati nas

Zdravlje

Otkrivena veza između magnezija i demencije

Ljudi s visokim ili niskim koncentracijama magnezija imaju povećan rizik od razvoja demencije u starijoj dobi, pokazala je najnovija studija nizozemskih znanstvenika. Studija je uključila gotovo 10.000 starijih pojedinaca koji žive u Rotterdamu u Nizozemskoj. Na početku studije, kad je prosječna dob ispitanika bila 65 godina, ljudi su testirani na demenciju te im je izmjerena razina magnezija u krvi. Ispitanici su nakon toga praćeni u prosjeku sljedećih osam godina.

Objavljeno

|

Kako poboljšati pamćenje?
foto: Pixabay

Koncentracije magnezija u krvi mogu biti povezane s rizikom od razvoja demencije u starijoj životnoj dobi, otkrilo je novo istraživanje iz Nizozemske. U usporedbi s ljudima koji su imali povišenu ili sniženu koncentraciju magnezija, oni čije su koncentracije magnezija bile u srednjoj razini imali su manju šansu za razvoj demencije u starijoj dobi, prenosi stručna publikacija Neurology.

Jedna od autorica studije, dr. Brenda Kieboom, epidemiologinja na Medicinskom Centru Sveučilišta Erasmus u Nizozemskoj, izjavila je da su rezultati intrigantni. “Studija nije dokazala da visoke ili niske koncentracije magnezija u krvi izazivaju demenciju”, rekla je  Kieboom. “Umjesto toga, studija je ustanovila povezanost između koncentracije magnezija u krvi i rizika za razvoj demencije. Navedena otkrića potrebno je potkrijepiti dodatnim istraživanjima. Ako se pokažu točnima, moguće je da bi se u budućnosti testiranjem razine magnezija moglo provjeravati koji su pojedinci u većem riziku za razvoj demencije”, rekla je Kieboom.


Prethodna istraživanja sugerirala su da postoje dva načina na koji razine magnezija utječu na razvoj demencije. S jedne strane, magnezij regulira receptore u mozgu koji igraju važnu ulogu u procesima učenja i pamćenja. Također, niske razine magnezija su povezane s upalnim procesima koji povisuju rizik od demencije.

Studija je uključila gotovo 10.000 starijih pojedinaca koji žive u Rotterdamu u Nizozemskoj. Na početku studije, kad je prosječna dob ispitanika bila 65 godina, ljudi su testirani na demenciju te im je izmjerena razina magnezija u krvi. Ispitanici su nakon toga praćeni u prosjeku sljedećih osam godina.

Istraživači su podijelili ljude u pet grupa prema njihovim razinama magnezija u krvi, te su ustanovili da ljudi koji imaju najviše i najniže koncentracije imaju povišen rizik od razvoja demencije za 30% u odnosu na one koji se nalaze u grupi srednje koncentracije magnezija.

Gotovo svi ispitanici u studiji imali su koncentracije magnezija u krvi koje liječnici smatraju normalnima. Normalna razina magnezija u krvi iznosi od 0,85 milimola po litri (mmol/L) do 1,1 mmol/L, prema medicinskim udžbenicima. Grupa s najnižom koncentracijom magnezija imala je koncentraciju ispod 0,79 mmol/L, a grupa s najvišom koncentracijom imala je koncentracije iznad 0,9 mmol/L.

Istraživači su istaknuli da studija ima svoja ograničenja. Na primjer, razine magnezija su mjerene samo na početku studije te su se mogle mijenjati tijekom vremena. Također, moguće je da mjerene koncentracije magnezija u krvi nisu reprezentirale ukupnu količinu tog minerala u tijelima ispitanika. Ranije studije su ustanovile povezanost između nivoa magnezija u krvi s drugim neurološkim stanjima poput migrene i epilepsije.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP