Prati nas

Zdravlje

Otkrivena veza između magnezija i demencije

Ljudi s visokim ili niskim koncentracijama magnezija imaju povećan rizik od razvoja demencije u starijoj dobi, pokazala je najnovija studija nizozemskih znanstvenika. Studija je uključila gotovo 10.000 starijih pojedinaca koji žive u Rotterdamu u Nizozemskoj. Na početku studije, kad je prosječna dob ispitanika bila 65 godina, ljudi su testirani na demenciju te im je izmjerena razina magnezija u krvi. Ispitanici su nakon toga praćeni u prosjeku sljedećih osam godina.

Objavljeno

|

Kako poboljšati pamćenje?
foto: Pixabay

Koncentracije magnezija u krvi mogu biti povezane s rizikom od razvoja demencije u starijoj životnoj dobi, otkrilo je novo istraživanje iz Nizozemske. U usporedbi s ljudima koji su imali povišenu ili sniženu koncentraciju magnezija, oni čije su koncentracije magnezija bile u srednjoj razini imali su manju šansu za razvoj demencije u starijoj dobi, prenosi stručna publikacija Neurology.

Jedna od autorica studije, dr. Brenda Kieboom, epidemiologinja na Medicinskom Centru Sveučilišta Erasmus u Nizozemskoj, izjavila je da su rezultati intrigantni. “Studija nije dokazala da visoke ili niske koncentracije magnezija u krvi izazivaju demenciju”, rekla je  Kieboom. “Umjesto toga, studija je ustanovila povezanost između koncentracije magnezija u krvi i rizika za razvoj demencije. Navedena otkrića potrebno je potkrijepiti dodatnim istraživanjima. Ako se pokažu točnima, moguće je da bi se u budućnosti testiranjem razine magnezija moglo provjeravati koji su pojedinci u većem riziku za razvoj demencije”, rekla je Kieboom.




Prethodna istraživanja sugerirala su da postoje dva načina na koji razine magnezija utječu na razvoj demencije. S jedne strane, magnezij regulira receptore u mozgu koji igraju važnu ulogu u procesima učenja i pamćenja. Također, niske razine magnezija su povezane s upalnim procesima koji povisuju rizik od demencije.

Studija je uključila gotovo 10.000 starijih pojedinaca koji žive u Rotterdamu u Nizozemskoj. Na početku studije, kad je prosječna dob ispitanika bila 65 godina, ljudi su testirani na demenciju te im je izmjerena razina magnezija u krvi. Ispitanici su nakon toga praćeni u prosjeku sljedećih osam godina.

Istraživači su podijelili ljude u pet grupa prema njihovim razinama magnezija u krvi, te su ustanovili da ljudi koji imaju najviše i najniže koncentracije imaju povišen rizik od razvoja demencije za 30% u odnosu na one koji se nalaze u grupi srednje koncentracije magnezija.

Gotovo svi ispitanici u studiji imali su koncentracije magnezija u krvi koje liječnici smatraju normalnima. Normalna razina magnezija u krvi iznosi od 0,85 milimola po litri (mmol/L) do 1,1 mmol/L, prema medicinskim udžbenicima. Grupa s najnižom koncentracijom magnezija imala je koncentraciju ispod 0,79 mmol/L, a grupa s najvišom koncentracijom imala je koncentracije iznad 0,9 mmol/L.

Istraživači su istaknuli da studija ima svoja ograničenja. Na primjer, razine magnezija su mjerene samo na početku studije te su se mogle mijenjati tijekom vremena. Također, moguće je da mjerene koncentracije magnezija u krvi nisu reprezentirale ukupnu količinu tog minerala u tijelima ispitanika. Ranije studije su ustanovile povezanost između nivoa magnezija u krvi s drugim neurološkim stanjima poput migrene i epilepsije.

.

Zdravlje

Što menopauza doista napravi tijelu?

Menopauzom se naziva vrijeme kad žena prestane imati menstruaciju te više ne može zanijeti prirodnim putem. No što se još tada događa s tijelom i zašto? Za sve je odgovoran hormon estrogen kojeg tijelo ulaskom u menopauzu počne proizvoditi sve manje i manje.

Objavljeno

|

Kako zavoljeti zeta?

Menopauza je prirodan dio starenja i obično se događa između 45. i 55. godine života. No može se dogoditi i ranije ako su ženi iz nekog razloga odstranjeni jajnici i maternica. Taj se zahvat naziva histerektomijom. Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu u Velikoj Britaniji (i Hrvatskoj, op. mv) je 51 godina, piše BBC.

Što se još mijenja?

Hormoni, a posebno estrogen. Taj je hormon ključan u mjesečnom reproduktivnom ciklusu – razvoju i otpuštanju jajašaca iz jajnika svakog mjeseca radi oplodnje te zadebljanju sluznice maternice kako bi ona bila spremna za prihvat oplođenog jajašca. No kako žene stare, zaliha jajašaca je sve manja pa ovulacija i menstruacija prestaju, a time i mogućnost začeća. Tijelo nakon toga postupno prestane proizvoditi estrogen koji kontrolira te sve procese. To sve se ne događa preko noći. Može proći i nekoliko godina dok taj ključni hormon padne na najnižu razinu.




Kakav utjecaj hormoni imaju na tijelo?

Ogroman. Mozak, koža, mišići i emocije su značajno pogođeni smanjenjem razine estrogena. Tijelo se može početi ponašati bitno drugačije, a mnoge žene počnu osjećati simptome i puno prije nego im menstruacija doista prestane. To razdoblje se zove perimenopauza. Valovi vrućine, noćna znojenja, problemi sa spavanjem, tjeskoba, loše raspoloženje i gubitak interesa za seks neki su od najučestalijih simptoma. Također, tijekom ovog razdoblja nisu rijetki ni problemi s mjehurom te suhoća vagine.

Kad izluičivanje estrogena potpuno prestane, kosti i srce osjetit će dugoročne posljedice. Kosti mogu oslabjeti zbog čega lakše može doći do lomova, a žene postaju osjetljivije na probleme sa srcem i moždani udar. Zbog toga se mnogim ženama nudi hormonska terapija koja estrogen vraća na višu razinu kako bi se ublažili simptomi. No simptomi se ne javljaju kod svih žena, niti su oni za sve žene isti. Također, mogu se razlikovati u svojem intenzitetu i duljini trajanja – od nekoliko mjeseci pa do nekoliko godina.

Što uzrokuje valove vrućine ili valunge?

Ukratko – manjak estrogena koji je inače uključen u termoregulaciju organizma. Tijelo se inače sasma dobro nosi s promjenama temperature, no kad nedostaje estrogena, termostat se “pokvari” i mozak misli da se tijelo pregrijava, iako to nije slučaj.

Utječe li estrogen i na raspoloženje?

Da, može imati utjecaj i na to. Hormon djeluje na kemijske receptore u mozgu koji kontroliraju raspoloženje, a kad se razina hormona jako snizi, to može potaknuti tjeskobu i loše raspoloženje. Niska razina estrogena također može utjecati na kožu koja postaje suša radi čega vam se može činiti da vam kukci plaze ispod kože.

Jesu li uključeni i drugi hormoni?

Da – progesteron i testosteron. No njihov utjecaj nije tako velik kao estrogena. Progesteron svakoga mjeseca pomaže pripremiti tijelo za eventualnu trudnoću, no njegova se razina smanjuje kad menstruacija prestane. Testosteron, koje žene proizvode u manjoj količini, povezan je sa spolnim nagonom i razinom energije. Njegova razina počinje se smanjivati nakon tridesete, a kod malog broja žena treba ga nadomjestiti.

Kako znati da smo ušli u menopauzu?

Moguće je izvaditi krv i izmjeriti razinu FSH hormona, no ta metoda i nije najpouzdanija, pogotovo ako imate više od 45 godina. Stručnjaci kažu da razine hormona mogu padati i rasti čak u unutar jednog dana, pa pretraga krvi ne može dati baš pouzdane rezultate. Najbolje je zato porazgovarati s liječnikom opće prakse i iznijeti mu svoje simptome. Dakako, važno je znati koje simptome tražite. Valja obratiti pozornost na loše raspoloženje jednako toliko koliko i na valunge i noćno znojenje.

Jedan od znakova da se menopauza približava je i promjena u obilnosti menstruacije koje se može povećati ili smanjiti. Sve dok vam mjesečnica ne izostane čitavih godinu dana, nećete biti posve sigurni da ste ušli u menopauzu.

Što nakon toga?

Razine estrogena se nakon menopauze neće vratiti na uobičajenu razinu. S obzirom da se životni vijek produljuje, žene u prosjeku trećinu života prožive s manjkom estrogena. No nema razloga za brigu, kaže doktorica Heather Currie, ginekologinja i stručnjakinja za menopauzu te bivša predsjednica Britanskog udruženja za menopauzu.

“Žene nastavljaju raditi i kasnije u životu te i dalje izgledaju odlično. Imidž menopauze se mijenja”, kaže doktorica Currie. Njezin je savjet: “Ako mislite da ste ušli u menopauzu, posjetite svog liječnika i potražite informacije. Žene bi morale znati kako izgledaju simptomi.”

Doktorica Currie dodaje i kako postoji pregršt načina na koje si žena može pomoći sa svim tjelesnim i psihičkim promjenama koje menopauza nosi. Jedan od njih je i hormonska terapija kao najučinkovitiji oblik pomoći. Valja reći i da se vodi debata oko dugoročne sigurnosti takve terapije te da ona donosi i izvjesne nuspojave, no studije su pokazale da korist svakako nadilazi rizik.

Od velike pomoći može biti i razgovor sa ženama koje prolaze ili su prošle kroz menopauzu.

Ulazak u menopauzu još je jedan razlog da povedete računa o zdravom načinu života. To možete na sljedeće načine:

  • neka vaša prehrana bude izbalansirana s niskim udjelom masnoće ali zato bogata kalcijem kako biste osnažili kosti i zaštitili srce
  • redovito vježbajte kako biste smanjili stres i tjeskobu i zaštitili se od srčanih bolesti
  • prestanite pušiti kako biste spriječili srčane bolesti ali i valunge
  • smanjite unos alkohola što također može povoljno utjecati na valove vrućine

Nastavi čitati