Prati nas

Mozaik

Prvo što trebate napraviti kad se osjećate nesretno

Nitko nije stalno sretan i težimo li konstantnom osjećaju seće, sigurno nećemo uspjeti. Ponekad treba biti i malo tužan, da bi se opet dohvatila sreća. Za neke ljude tajna sreće u tome da se ponekad mogu osjećati ‘trulo’.

Objavljeno

|

Kako biti sretan?
foto: Pixabay

Kad se osjećate nesretno i depresivno, prva stvar koju biste trebali učiniti možda je suprotna od onoga što očekujete ili onoga što želite učiniti, piše Carly Ledbetter za Huffington Post.

Depresija je neugodno stanje. Kad ih obuzmu depresivne misli, većina ljudi želi te misli jednostavno izbaciti iz glave i početi razmišljati o nečem veselijem. „Ali trebali bi uraditi upravo suprotno.“, kaže Mo Gawdat, autor knjige “Rješenje za sreću”.


„Suočite se s depresivnim osjećajima onda kada se pojave. Kada nešto u vama pokrene osjećaj nezadovoljstva, promislite o tome“, izjavio je Gawdat jednoj od radionica. Usporedio je to s razmišljanjem o svemu što ste prethodno pojeli u trenutku kad vas počinje boliti želudac. Ipak, ponekad je lakše prepoznati fizičku bol od emotivne boli.

„Jeste li sposobni zastati na trenutak dovoljno često kako bi prepoznali svoje unutarnje osjećaje?“, pita Gawdat „Čak i ako ne znate kako popraviti situaciju, bitno je da prepoznate ovaj osjećaj nezadovoljstva.“

Iako njegovi savjeti ne zvuče ugodno, nedavno objavljeno istraživanje podržava ove tvrdnje. Istraživanje iz područja ekperimentalne psihologije ustanovilo je da za neke ljude tajna sreće u tome da se ponekad mogu osjećati “trulo”. Studija je uključila 2300 studenata u Sjedinjenim državama, Brazilu i Kini. Pitanja su bila o osjećajima koje bi oni željeli osjećati više ili manje, kao i osjećajima koje realno proživljavaju. Oni studenti koji su prijavili veći stupanj životnog zadovoljstva i manje simptoma depresije bili su oni koji su uspjeli prihvatiti osjećaje koje su imali, bili oni ugodni ili neugodni.

„Želja za stalnom srećom i veseljem nije pretjerano realna“, kaže autorica istraživanja Maya Tamir, profesorica psihologije na sveučillištu u Jeruzalemu. „Neprihvaćanje tuge, ljutnje ili straha nije realistično. Ako smo sposobni prepoznati i prihvatiti vlastite osjećaje, bili oni ugodni ili neugodni, veća je šansa da ćemo biti sretniji i zadovoljniji.“

Stoga sljedeći put kad se osjećate nesretno, pokušajte se suočiti s tim. Razmislite o stvarima koje vam smetaju i onda dajte sve od sebe da krenete dalje.

.

Mozaik

Vrijeme koje provedemo sami sa sobom je jako dobro utrošeno vrijeme

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Objavljeno

|

Nema nikakve dvojbe da je u starosti jako važno imati oko sebe ljude na koje se možemo osloniti, bili to članovi obitelji, prijatelji ili šira zajednica. Druženje s dragim ljudima itekako je važno. Jedna studija za drugom potvrđuju da bogat društveni život osigurava tjelesno i mentalno zdravlje te dugovječnost.

No vrijeme koje provedemo sami također je vrlo važno, piše portal Sixty and Me. Živimo u naelektriziranom svijetu u kojem nas neprekidno ometa zvonjava telefona, razne poruke i e-mailovi, a elektronički mediji naprosto nas prisiljavaju da komuniciramo s drugima. Svatko je od nas udaljen tek jednu poruku na Facebooku. Uvijek nekamo idemo, nešto radimo ili s nekim razgovaramo. Čini se da živimo u svijetu koji ne mari baš previše za samoću i često nas obeshrabruje u namjeri da provedemo nešto vremena sami sa sobom. Kad ste zadnji put uživali isključivo u vlastitom društvu i kad je samoća došla na tako zao glas?


Biti sam nije isto što i biti usmaljen

Stalno čitamo o “epidemiji usamljenosti” jer doista jako puno ljudi provodi jako puno vremena – samo. Naravno, to može biti velik problem pogotovo među starijom populacijom. No biti sam i biti usamljen nije jedno te isto. Usamljenost može dovesti do osjećaja izoliranosti i odvojenosti od društva što pak povećava osjećaj tjeskobe i može uzrokovati depresiju. Nasuprot tome, samoća nam pruža osjećaj slobode i zadovoljstva koje proizlazi iz vlastitog društva.

Desetljeća istraživanja pokazala su da previše usamljenosti nije dobro za nikoga. Dugotrajna usamljenost donosi mnogobrojne zdravstvene rizike. Međutim, mnogo toga ovisi o tipu osobe, odnosno o tome jeste li introvert ili ekstrovert.

Povremeno biti sam je jako dobro. To je zapravo nužno, pa čak i zdravo. Samoća nam daje vremena da razmislimo o sebi i svojem životu te da procesuiramo stvari koje su nam se dogodile. Čak i najdruštvenije osobe moraju imati nešto vremena samo za sebe.

Vrijeme koje provedete sami, jako je dobro utrošeno vrijeme

Samoća donosi mnogo dobrih stvari. Na primjer, kad ste sami vaša se kreativnost može razmahati. Istraživanja su pokazala da osobe koje rade same imaju više kretivnih ideja. Također, osjećat ćete se poletnije. Vrlo je važno i to što vam samoća omogućuje da ponovno napunite baterije.

Neobično, ali samoća vam može pomoći da upoznate nove ljude. Naime, bit ćete otvoreniji ako niste zakukuljeni samo sa svojim prijateljima i obitelji. Pokušajte se zato povremeno pozabaviti omiljenom aktivnošću posve sami. Uživat ćete u njoj iz posve druge perspektive. Dobar primjer za to je odlazak u kino. Tako se možete u potpunosti posvetiti filmu i ne morate razgovarati s drugima niti ih pitati za mišljenje. Vaša pažnja može u potpunosti biti usmjerena na radnju filma.

Brojne su studije pokazale da ćemo se podjednako dobro zabaviti radeći omiljenu aktivnost sami, kao i kad je radimo udruštvu. Tad radimo ono što želimo raditi i nisu potrebni nikakvi kompromisi. Samoća nas oslobađa da radimo što želimo, kad želimo i na način na koji želimo.

Prestanite brinuti o tome što ljudi misle

Zašto se toliko bojimo doći na neki događaj sami ili da će nas drugi vidjeti da smo sami? Odgovor je: Zato što ne želimo da drugi ljudi misle da nemamo prijatelja i da se nemamo s kime družiti.

Previše se opterećujemo tuđim mišljenjem, a premalo time što mi zaista trebamo. Počnite praviti planove sami sa sobom i prestanite brinuti o tome kako će drugi ljudi protumačiti vašu samoću. Ako doista uživamo u vlastitom društvu, imat ćemo sasvim dovoljno samopouzdanja da to pokažemo i ostalima.

Valja pronaći ravnotežu

Pronaći vrijeme u kojemu se možemo posvetiti doista samo sebi, može u današnjem užurbanom svijetu biti pravi izazov. No možete pokušati nešto od sljedećeg:

Isključite se. Pod tim mislimo da se doslovno – isključite. Spremite mobitel i ugasite televiziju i kompjuter. Koncentrirajte se na vlastite misli i na ono što osjećate i što vas usrećuje.

Ustanite prije svih. Vrijeme kad svi još spavaju može biti jako dragocjeno. Iskoristite to vrijeme za razmišljanje, stvaranje, meditaciju ili se samo opustite iz šalicu kave ili čaja.

Unesite samoću u raspored. Odredite jedan dio dana i raščistite si raspored kako biste mogli barem neko kratko vrijeme provesti sami sa sobom pa čak i ako to značilo da ćete samo prošetati ili popiti kavu. Vaše osobno vrijeme vrlo je važno.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP