Prati nas

Vijesti

Radni vijek: Šveđani rade 41, a Hrvati manje od 33 godine

Na razini EU, za žene je u 2016. godini u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godine, u usporedbi sa 30,6 godina u 2006. godini. Kod muškaraca očekivani je radni vijek u prosjeku lani iznosio 38 godina, nasuprot 36,9 godina u

Objavljeno

|

Koliko dugo moram raditi?
foto: Pixabay

“Trajanje radnog vijeka” izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano u prosjeku za 1,1 godinu, navodi se u izvješću statističkog ureda Europske unije, javlja Hina.

Na razini Europske unije (EU) u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina, a za Hrvatsku se ta brojka u prosjeku kreće ispod 33 godine, pokazalo je izvješće Eurostata.


U tom 10-godišnjem razdoblju, “trajanje radnog vijeka” izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano u prosjeku za 1,1 godinu, navodi se u izvješću statističkog ureda EU-a, objavljenog u srijedu.

Za žene je u 2016. godini u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godine, u usporedbi sa 30,6 godina u 2006. godini. Kod muškaraca očekivani je radni vijek u prosjeku lani iznosio 38 godina, nasuprot 36,9 godina u 2006.

Pokazatelj “trajanja radnog vijeka” mjeri broj godina koliko neka osoba u dobi od 15 godina može očekivati da će za svoga života biti aktivna na tržištu rada, bilo zaposlena ili nezaposlena, pojasnili su u Eurostatu.

Šveđani rade 10 godina duže od Talijana

Među zemljama članicama EU-a, u 2016. Švedska je imala najdulji očekivani prosječni radni vijek – 41,3 godine, a u stopu je slijede Danska i Nizozemska, s očekivanim radnim vijekom u prosjeku od 40,3, odnosno 40 godina.  U Velikoj Britaniji je iznosio 38,8 godina, u Njemačkoj 38,1, u Estoniji 37,8 a u Finskoj 37,7 godina.

Na drugom kraju ljestvice je Italija, s očekivanim prosječnim radnim vijekom od 31,2 godine.

Među zemljama s prosječnim očekivanim radnim vijekom kraćim od 33 godine još se nalaze Bugarska, s 31,7 godina, Hrvatska, s 32,1 godinom, Rumunjska, s 32,4 godine, Grčka s 32,5, Belgija s 32,6 te Luksemburg i Poljska, s po 32,9 godina.

U svim zemljama članicama EU, izuzev Latvije i Litve, u 2016. očekivalo se da će “trajanje radnog vijeka” biti dulje za muškarce nego za žene.

Između 2006. i 2016. očekivana duljina radnog vijeka povećana je u gotovo svim članicama EU-a, iako različitim intenzitetom, pokazuje izvješće.

Daleko najviše porasla je na Malti, za čak 5,1 godinu, a slijede Mađarska, s povećanjem od 4,5, te Litva, s rastom za 4,2 godine. U njihovu su društvu još Poljska i Estonija, gdje je očekivani prosječni radni vijek uvećan za 2,7 odnosno 2,6 godina, te Austrija, s povećanjem za 2,4 godine.

S druge strane, ta brojka ostala je gotovo nepromijenjena u usporedbi s 2006. na Cipru, s obzirom da je skliznula tek za 0,1 godinu, te u Irskoj i Portugalu, gdje je uvećana za svega po 0,3 godine.

Žene se približavaju muškarcima

Za ukupno povećanje “trajanja radnog vijeka” među zemljama članicama uglavnom je razlog promjena u trajanju radnog vijeka za žene, navodi se u izvješću. U 10-godišnjem je razdoblju u svim zemljama članicama, izuzev Rumunjske, povećan broj godina koje žene mogu očekivati da će raditi.

Daleko najveći skok ponovo bilježi Malta, od čak devet godina. U Litvi je uvećan za 4,6 godina, u Španjolskoj za 4,4, u Mađarskoj za 4,2, u Luksemburgu za 3,6 te u Austriji za 3,2 godine.

S druge strane, “trajanje radnog vijeka” za muškarce u navedenom je razdoblju smanjeno u pet zemalja članica – na Cipru, za 2,4 godine, u Grčkoj za 1,4, Irskoj za 1,1 godinu, te u Španjolskoj i Portugalu, za 0,8 odnosno 0,5 godina.

.

Vijesti

Jeste li čuli za ljetnu usamljenost starijih osoba? Za neke vlade ona je realan problem

Ljeto za većinu ljudi predstavlja vrijeme druženja i putovanja, no za mnoge starije osobe to je razdoblje usamljenosti. Neki su usamljeni do te mjere da padaju u tzv. ljetnu depresiju.

Objavljeno

|

Dok je ljeto za većinu ljudi vrijeme za zabavu i putovanja, za starije osobe to razdoblje može biti prilično usamljeno. Zbog toga je Ministarstvo zdravstva Nizozemske pokrenulo kampanju kako bi riješilo ili barem ublažilo ovaj problem, piše Netherland Times.

Kampanja ima dva dijela. U prvom se potiče i ohrabruje starije da izađu iz svojih kuća i naprave nešto tijekom ljeta. Kako bi se to postiglo, Ministarstvo je izradilo posebne TV spotove koji se emitiraju u udarnom terminu.


Drugi dio kampanje obraća se svima koji odlaze na godišnji odmor da pišu ili telefonom zovu svoje starije rođake ili susjede koji su ostali kod kuće. Za to su također snimljeni TV spotovi, ali i izrađeni veliki plakati te pokrenute kampanje na društvenim medijima. Ministarstvo je pokrenulo i posebnu web stranicu koja nudi savjete kako se boriti s usamljenošću.

Razne udruge civilnog društva pozdravljaju inicijativu Vlade kroz koju se želi ohrabriti starije građane da se sami uhvate u koštac s usamljenošću, no upozoravaju da bi bilo jako dobro kad društveni centri i razna druga mjesta na kojima se stariji druže, ne bi zatvarali svoja vrata tijekom ljeta.

“Već godinama pokušavamo promijeniti takvo radno vrijeme. Razni društveni centri su jako važni za starije osobe, pa ako je njihova društvena okolina preko ljeta na godišnjem, moglo bi im nedostajati mjesto za druženje kao i osobe s kojima mogu provoditi vrijeme. Mnoge starije osobe padaju u tzv. ‘ljetnu depresiju’ radi čega manje izlaze i druže se“, kaže Peter Winkens iz organizacije NOS.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP