Prati nas

Vijesti

Radni vijek: Šveđani rade 41, a Hrvati manje od 33 godine

Na razini EU, za žene je u 2016. godini u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godine, u usporedbi sa 30,6 godina u 2006. godini. Kod muškaraca očekivani je radni vijek u prosjeku lani iznosio 38 godina, nasuprot 36,9 godina u

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Koliko dugo moram raditi?
foto: Pixabay

“Trajanje radnog vijeka” izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano u prosjeku za 1,1 godinu, navodi se u izvješću statističkog ureda Europske unije, javlja Hina.

Na razini Europske unije (EU) u 2016. godini građani su mogli očekivati da će u prosjeku raditi 35,6 godina, što je u prosjeku 1,8 godina dulje nego prije deset godina, a za Hrvatsku se ta brojka u prosjeku kreće ispod 33 godine, pokazalo je izvješće Eurostata.


U tom 10-godišnjem razdoblju, “trajanje radnog vijeka” izrazitije je poraslo kod žena, u prosjeku za 2,5 godine, dok je kod muškaraca povećano u prosjeku za 1,1 godinu, navodi se u izvješću statističkog ureda EU-a, objavljenog u srijedu.

Za žene je u 2016. godini u prosjeku bio očekivan radni vijek od 33,1 godine, u usporedbi sa 30,6 godina u 2006. godini. Kod muškaraca očekivani je radni vijek u prosjeku lani iznosio 38 godina, nasuprot 36,9 godina u 2006.

Pokazatelj “trajanja radnog vijeka” mjeri broj godina koliko neka osoba u dobi od 15 godina može očekivati da će za svoga života biti aktivna na tržištu rada, bilo zaposlena ili nezaposlena, pojasnili su u Eurostatu.

Šveđani rade 10 godina duže od Talijana

Među zemljama članicama EU-a, u 2016. Švedska je imala najdulji očekivani prosječni radni vijek – 41,3 godine, a u stopu je slijede Danska i Nizozemska, s očekivanim radnim vijekom u prosjeku od 40,3, odnosno 40 godina.  U Velikoj Britaniji je iznosio 38,8 godina, u Njemačkoj 38,1, u Estoniji 37,8 a u Finskoj 37,7 godina.

Na drugom kraju ljestvice je Italija, s očekivanim prosječnim radnim vijekom od 31,2 godine.

Među zemljama s prosječnim očekivanim radnim vijekom kraćim od 33 godine još se nalaze Bugarska, s 31,7 godina, Hrvatska, s 32,1 godinom, Rumunjska, s 32,4 godine, Grčka s 32,5, Belgija s 32,6 te Luksemburg i Poljska, s po 32,9 godina.

U svim zemljama članicama EU, izuzev Latvije i Litve, u 2016. očekivalo se da će “trajanje radnog vijeka” biti dulje za muškarce nego za žene.

Između 2006. i 2016. očekivana duljina radnog vijeka povećana je u gotovo svim članicama EU-a, iako različitim intenzitetom, pokazuje izvješće.

Daleko najviše porasla je na Malti, za čak 5,1 godinu, a slijede Mađarska, s povećanjem od 4,5, te Litva, s rastom za 4,2 godine. U njihovu su društvu još Poljska i Estonija, gdje je očekivani prosječni radni vijek uvećan za 2,7 odnosno 2,6 godina, te Austrija, s povećanjem za 2,4 godine.

S druge strane, ta brojka ostala je gotovo nepromijenjena u usporedbi s 2006. na Cipru, s obzirom da je skliznula tek za 0,1 godinu, te u Irskoj i Portugalu, gdje je uvećana za svega po 0,3 godine.

Žene se približavaju muškarcima

Za ukupno povećanje “trajanja radnog vijeka” među zemljama članicama uglavnom je razlog promjena u trajanju radnog vijeka za žene, navodi se u izvješću. U 10-godišnjem je razdoblju u svim zemljama članicama, izuzev Rumunjske, povećan broj godina koje žene mogu očekivati da će raditi.

Daleko najveći skok ponovo bilježi Malta, od čak devet godina. U Litvi je uvećan za 4,6 godina, u Španjolskoj za 4,4, u Mađarskoj za 4,2, u Luksemburgu za 3,6 te u Austriji za 3,2 godine.

S druge strane, “trajanje radnog vijeka” za muškarce u navedenom je razdoblju smanjeno u pet zemalja članica – na Cipru, za 2,4 godine, u Grčkoj za 1,4, Irskoj za 1,1 godinu, te u Španjolskoj i Portugalu, za 0,8 odnosno 0,5 godina.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP