Prati nas

Zdravlje

6 kombinacija hrane koje nisu dobre za zdravlje

Krumpiri i meso, kikiriki i pivo, banane i mlijeko… To su sve omiljene i vrlo česte kombinacije hrane. No želite li napraviti uslugu svom organizmu, razmislite o promjeni menija.

Objavljeno

|

Kako napraviti odrezak? Recept.
foto: BigStock

Čak i dijete zna da kombinacija graha i gaziranog soka može dovesti do iznenađujuće neugodnih rezultata. No postoji još puno kombinacija jela koje mogu loše utjecati na vaš probavni sustav. Donosimo šest takvih kombinacija koje se vrlo često nađu na našem meniju, iako ih je bolje izbjegavati:

Sendvič i kava

Kad ste u stisci s vremenom, brzi doručak s nogu je najčešće rješenje. No konzumirate li sendvič sa sirom uz šalicu kave, možete se pozdraviti sa svim zdravstvenim prednostima sira. Ugljikohidrati u kruhu sprečavaju pravilno probavljanje kalcija i njegov pozitivan učinak na vaš živčani i kardiovaskularni sustav. Osim toga, dodajte tome instant kavu i vaše zdravlje od takvog obroka neće imati baš nikakve koristi.


Savjet: Ako volite sendviče sa sirom, pokušajte barem kavu zamijeniti zelenim čajem.

Rajčice i krastavci

Ova je kombinacija vrlo popularna u ljetnim salatama. Međutim, istraživanja pokazuju da kombiniranje tog povrća može poremetiti biokemijsku ravnotežu u vašem tijelu te dovesti do oticanja te loše apsorpcije vitamina.

Savjet: Jedite rajčice i krastavce odvojeno. Na primjer, danas napravite zelenu salatu s rajčicama, a sutra salatu od krastavaca.

Krumpiri i meso

Tko može odoljeti sočnom odresku i pečenim krumpirima? Nažalost, to je vrlo teška kombinacija hrane. Škrob iz krumpira i životinjski proteini zahtijevaju sasma različite uvjete probave. Kad se te dvije stvari spoje, one zapnu u vašem želucu i mogu uzrokovati žgaravicu, nadimanje, vjetrove i štošta drugo.

Savjet: Kao prilog mesu, odaberite povrće bez škroba poput tikvica, šparoga, brokule, cvjetače ili graha.

Tjestenina i mljeveno meso

Isti princip odnosi se i na tjesteninu i mljeveno meso. Žlijezde slinovnice proizvode ptijelin i amilazu koje pretvaraju škrob iz tjestenine u jednostavne šećere. Kad jednostavni šećeri prekriju proteine (meso), dolazi do glikacijskih procesa u kojima se stvaraju tvari koje izazivaju upalne procese i odgovor imunosnog sustava pa čak i dijabetes.

Savjet: Bolje je tjesteninu jesti kao posebno jelo. Odaberite tjesteninu od durum pšenice i kombinirajte je s umacima od povrća.

Pivo i kikiriki

Ovo je vrlo popularna kombinacija za gledanje utakmica. Međutim, osim što su preslane stvari same po sebi loše, ta sol može dovesti do dehidracije što vas potiče na ispijanje dodatnih količina piva.

Savjet: Kad pijete bilo kakav alkohol, imajte uz sebe vodu kako biste izbjegli dehidraciju.

Mlijeko i banane

Ova kombinacija je vrlo popularna pogotovo među zagovornicima zdrave prehrane. Međutim, neki nutricionisti vjeruju da bi voće, pogotovo ono slatko, trebalo jesti odvojeno. Takvo voće duže ostaje u organizmu i usporava probavu, pogotovo kad se konzumira s drugim namirnicama. Što se pak mlijeka tiče, i njega je zdravije piti odvojeno.

Savjet: Jedite banane između većih obroka.

.

Zdravlje

Zimska depresija posebno pogađa starije, a liječi se svjetlošću

U ovim hladnim, sivim danima se čuje kako terapija svjetlom pomaže protiv tipične zimske depresije. Pomaže li doista? Ili se sami uvjeravamo u to? Da, to doista pomaže – uglavnom, ali ne svima.

Objavljeno

|

Autor

Još je starogrčki liječnik Aretaios savjetovao: “Letargičare valja izložiti svjetlosti i pustiti ih njegovom zračenju”. Jer vječiti umor – makar se spava više nego inače, bezvoljnost i loše raspoloženje u hladnim zimskim danima kad su ionako dani kratki su poznati simptomi i davno prije nego što je to dobilo pomodni naziv Seasonal Affective Disorder (SAD). Običnim rječnikom rečeno, to je zimska depresija i nema malo ljudi koji bi se možda najradije, kao medvjed, zavukli nekamo i spavali sve do ljepših dana, piše Deutsche Welle.

Nipošto ne griješe niti oni koji u ovim danima i spontano posežu za (toplom?) čokoladom: u njoj se nalazi prilična količina aminokiseline triptofana koji se u našem mozgu pak pretvara u serotonin, takozvani “hormon sreće”. Ali taj hormon doista nastaje i sunčanog dana zbog obilja svjetla.


Henrik Oster iz Instituta za neurobiologiju Sveučilišta Lübeck upozorava i kako je problem što već silom prilika po zimi palimo svjetlo i po danu i po noći – i tako narušavamo unutrašnji ritam našeg tijela. “Više ne funkcionira sinkronizacija našeg tijela s dobom dana. To pokušavamo korigirati tim umjetnim svjetlosnim signalom u terapiji svjetlom”.

Tko želi izići van po ovakvom vremenu?

Uobičajena rasvjeta koju imamo kod kuće ili u uredu neće postići taj učinak. Doduše, najbolje bi bilo i po zimi dan provoditi na otvorenom jer je i po tmurnom, zimskom danu zapravo dovoljno svjetlosti da nas to živne. Ali zima je, i ako se nekad još to moralo, tko će danas provoditi vrijeme na hladnoći. Zato se pokazalo kako takva svjetlosna terapija pomaže jer je to svjetlost i od 10.000 luksa. Ne treba niti pretjerivati: dovoljno je provesti pola sata pod takvom svjetlošću i nipošto ne gledati u izvor svjetla. Najbolje je takvu terapiju provesti ujutro, odmah nakon buđenja. Možda tek “uz put”, na primjer uz doručak.

Dolac, Zagreb (photo: Sandro Bura)

Medicinska istraživanja potvrđuju kako je naš unutrašnji sat uvelike upravljan s dva hormona: prvi je kortizol i on je u stanju naše tijelo “dići na noge” – bilo u uzbuđenju, ali i ujutro kad se budimo. Drugi je melatonin, “hormon spavanja” i on je već i kemijski osjetljiv na svjetlost. “Kad ustanemo po noći i upalimo svjetlo, onda se i naša razina melatonina veoma smanjuje već za nekoliko sekundi”, objašnjava Oster. Zato je važno da nas po noći ne smeta svjetlo, a svjetlosnom terapijom na gotovo prirodan način upravlja i tim hormonima.

Makar “zimska depresija” bez ikakve sumnje pogađa i mlade, istina je da ovi dani posebno teško padaju starijim osobama. Nerijetko je njihov čitav “unutrašnji sat” polako postao problematičan, a njihov noćni san je često isprekidan – “fragmentiran” kako za Deutsche Welle kaže Oster. Rezultat jest dojam kako im nikad nije dovoljno sna, bez obzira koliko vremena proveli u krevetu.

Ne za sve, ali za većinu nas…

I tu svjetlosna terapija može nešto pomoći: medicinari su postavili takve uređaje u više staračkih domova i mnogima se uspio popraviti taj njihov ritam gdje će tijelo znati kada je dan, a kada je noć. Svakako najgore što se tom “unutrašnjem satu” može učiniti jest vječito buljenje u ekran – bilo televizije ili računala. Terapeuti su se naslušali iskustava osoba koje tvrde kako “uz televizor odmah zaspu”. To može biti točno obzirom na televizijski program, ali to neće biti san koji će donijeti odmor.

Naravno terapija svjetlom nije lijek protiv svega, a za neke može biti i štetna: na prvom mjestu su tu oni koji ionako imaju neke probleme s očima, a već po prirodi šećerne bolesti koja može voditi i do oštećenja vida, dobro je i da takvi bolesnici radije tek malo prošeću po prirodnom, pa makar i sivom zimskom svjetlu. I kod uzimanja antibiotika se mogu stvoriti neželjene posljedice, a nije preporučljiva niti kod nekih ozbiljnih psihičkih oboljenja.

No u svakom slučaju bi tople zrake sunca – ili barem takvog umjetnog svjetla kod depresije trebale biti prvi izbor, daleko prije nego što se posegne za nekim psihofarmakološkim antidepresivom. Naravno, s izuzetkom čokolade. Ali, sunce ne deblja.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP