Prati nas

Zdravlje

6 kombinacija hrane koje nisu dobre za zdravlje

Krumpiri i meso, kikiriki i pivo, banane i mlijeko… To su sve omiljene i vrlo česte kombinacije hrane. No želite li napraviti uslugu svom organizmu, razmislite o promjeni menija.

Objavljeno

|

Kako napraviti odrezak? Recept.
foto: BigStock

Čak i dijete zna da kombinacija graha i gaziranog soka može dovesti do iznenađujuće neugodnih rezultata. No postoji još puno kombinacija jela koje mogu loše utjecati na vaš probavni sustav. Donosimo šest takvih kombinacija koje se vrlo često nađu na našem meniju, iako ih je bolje izbjegavati:

Sendvič i kava

Kad ste u stisci s vremenom, brzi doručak s nogu je najčešće rješenje. No konzumirate li sendvič sa sirom uz šalicu kave, možete se pozdraviti sa svim zdravstvenim prednostima sira. Ugljikohidrati u kruhu sprečavaju pravilno probavljanje kalcija i njegov pozitivan učinak na vaš živčani i kardiovaskularni sustav. Osim toga, dodajte tome instant kavu i vaše zdravlje od takvog obroka neće imati baš nikakve koristi.



Savjet: Ako volite sendviče sa sirom, pokušajte barem kavu zamijeniti zelenim čajem.

Rajčice i krastavci

Ova je kombinacija vrlo popularna u ljetnim salatama. Međutim, istraživanja pokazuju da kombiniranje tog povrća može poremetiti biokemijsku ravnotežu u vašem tijelu te dovesti do oticanja te loše apsorpcije vitamina.

Savjet: Jedite rajčice i krastavce odvojeno. Na primjer, danas napravite zelenu salatu s rajčicama, a sutra salatu od krastavaca.

Krumpiri i meso

Tko može odoljeti sočnom odresku i pečenim krumpirima? Nažalost, to je vrlo teška kombinacija hrane. Škrob iz krumpira i životinjski proteini zahtijevaju sasma različite uvjete probave. Kad se te dvije stvari spoje, one zapnu u vašem želucu i mogu uzrokovati žgaravicu, nadimanje, vjetrove i štošta drugo.

Savjet: Kao prilog mesu, odaberite povrće bez škroba poput tikvica, šparoga, brokule, cvjetače ili graha.

Tjestenina i mljeveno meso

Isti princip odnosi se i na tjesteninu i mljeveno meso. Žlijezde slinovnice proizvode ptijelin i amilazu koje pretvaraju škrob iz tjestenine u jednostavne šećere. Kad jednostavni šećeri prekriju proteine (meso), dolazi do glikacijskih procesa u kojima se stvaraju tvari koje izazivaju upalne procese i odgovor imunosnog sustava pa čak i dijabetes.

Savjet: Bolje je tjesteninu jesti kao posebno jelo. Odaberite tjesteninu od durum pšenice i kombinirajte je s umacima od povrća.

Pivo i kikiriki

Ovo je vrlo popularna kombinacija za gledanje utakmica. Međutim, osim što su preslane stvari same po sebi loše, ta sol može dovesti do dehidracije što vas potiče na ispijanje dodatnih količina piva.

Savjet: Kad pijete bilo kakav alkohol, imajte uz sebe vodu kako biste izbjegli dehidraciju.

Mlijeko i banane

Ova kombinacija je vrlo popularna pogotovo među zagovornicima zdrave prehrane. Međutim, neki nutricionisti vjeruju da bi voće, pogotovo ono slatko, trebalo jesti odvojeno. Takvo voće duže ostaje u organizmu i usporava probavu, pogotovo kad se konzumira s drugim namirnicama. Što se pak mlijeka tiče, i njega je zdravije piti odvojeno.

Savjet: Jedite banane između većih obroka.

.

Zdravlje

Kućanski poslovi pomažu mozgu da ostane zdrav

Čak i lagana tjelesna aktivnost poput šetnje ili obavljanja kućanskih poslova, vrlo blagovorno utječe na mozak. Najnovija studija pokazaola je da se umjerenim ali redovitim vježbanjem može sanirati, pa čak i nadoknaditi šteta na mozgu nastale starenjem.

Objavljeno

|

Kako natjerati muškarca da opere suđe?

Čak i lagane aktivnosti poput kućanskih poslova mogu mozak održati mladim, kažu znanstvenici te dodaju kako postoji sve više dokaza da kad je tjelovježba u pitanju, svaka pa i najmanja sitnica pomaže, piše Guardian.

Ova saznanja poklapaju se s postojećim britanskim i američkim smjernicama koje kažu da čak i vrlo kratka tjelovježba od minutu ili dvije, svakako pomaže te tako demantira ranija mišljenja da u vježbanju ipak treba priječi neki vremenski prag kako bi se ostvarili značajniji rezultati.



“Naša studija ne isključuje ni laganu ni žustru vježbu kao važne za zdravlje. Mi samo dodajemo već postojećim saznanjima da je svaki oblik tjelovježbe koristan”, kaže doktorica Nicole Spartarno, autorica studije te dodaje da lagana tjelovježba može predstavljati laganu šetnju ili kućanske poslove.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Jama Network Open. Znanstvenici su pojasnili kao su za potrebe studije pratili rezultate 2.354 sredovječne odrasle osobe kroz duži vremenski period što je uključivalo i njihovu moždanu aktivnost.

Znanstvenici su između ostalog mjerili i volumen mozga svakog ispitanika s obzirom da se zna kako se uslijed starenja svake godine gubi oko 0,2 posto. Gubitak volumena mozga povezan je s demencijom i ostalim poremećajima.

Nakon što su uzeti u obzir faktori poput pušenja, spola i dobi, znanstvenici su otkrili da je lagana fizička aktivnost povezana s povećanjem volumena mozga od 22 posto, dakle to je povećanje nešto malo veće od godišnjeg gubitka volumena mozga. Štoviše, oni koji su svaki dan hodali 10.000 koraka imali su povećanje volumena mozga od 0,35 posto što bi značilo da su sanirali i nadoknadili štetu koju mozgu donosi 1,75 godina starenja.No pozitivni rezultati uočeni su i kod ljudi koji su vježbali značajno manje od toga.

Zaključak je taj da učestala i intenzivna vježba pomaže očuvanju volumena mozga, no to je možda tako zato što su ljudi koji su se bavili intenzivnim aktivnostima, također prakticirali i mnogo laganijih aktivnosti.

Unatoč tome što rezultati sugeriraju da je lagana tjelesna aktivnost vrlo korisna, doktorica Spartarno kaže da ljudi ne bi trebali odustajati od težih aktivnosti od kojih će se oznojiti. “Viša razina tjelesne spreme vodi boljoj kvaliteti života u kasnijim godinama te se povezuje s manjim rizikom od demencije”, kaže doktorica.

No važno je naglasiti sljedeće: čak i ljudi koji vode uglavnom sjedilački način života, možda svojem mozgu ne odmažu baš toliko puno ako se bave nekim intelektualno intenzivnim poslom dok sjede.

Emmanuel Stamatakis, profesor sa Sveučilišta Sydney pozdravio je rezultate studije no upitni su mu neki elementi rezultata. “Otkriće da je lagana tjelesna aktivnost koja je dio svakodnevnog života, povezana s volumenom mozga, vrlo je ohrabrujuća. No ipak, nije predočen vjerodostojan razlog zašto bi intenzivnija vježba imala manji učinak na mozak. Naime, poznato je da čak i jedna minuta intenzivnog kardiovaskularnog treninga ima daleko veći učinak od deset minuta lagane vježbe.”

Doktor James Pickett, voditelj centra za Alzheimerovu bolest, istaknuo je da znanstvenici u studiji nisu uzeli u obzir utjecaj različitih aktivnosti na rizik od demencije, iako se zna da, općenito, vježba pomaže kod takvih stanja.

“Ne brinite ako niste pasionirani trkač. Pronađite za sebe neku aktivnost koja vam odgovara i bavite se njone redovito. Naime, zna se da je ono što je dobro za srce, dobro i za mozak”, kaže doktor Pickett.

Nastavi čitati