Prati nas

Mozaik

Bili smo ‘u gljivama’, samo smo ih gledali

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura / MojeVrijeme.hr

Nisu ni biljke, a nisu ni životinje – gljive imaju zasebno carstvo. Nemaju klorofila i mogu biti vidljive tek mikroskopom. Hrane se mrtvom organskom tvari i nezamjenjiv su čimbenik u krugu života. Ono što obično vidimo iznad tla, stapka i klobuk, čini tek plodno tijelo gljive dok njen paučinasti organizam može zauzimati metre kvadratne ispod površine. Gljive sadrže hitin, kompleksni visokomolekularni građevni polisaharid, od kojeg su građeni oklopi kukaca.

Ovog smo vikenda obišli zagrebačke šume, jer sezona je gljiva. Kamerom smo „ubrali“ one gljive koje su nam se činile najljepšima, bez obzira jesu li jestive ili nejestive. Ako ste poput nas neuki u gljivarenju, savjetujemo vam isto. Hvali gljive, drž’se kraja!



Molba gljive muhare

Muhara, muhara, u šumici stoji,
marljivo točkice na šeširu broji.

Ne dirajte molim vas, haljinicu moju,
najnoviji model po jesenskom kroju.

Svatko me poznaje sa sličica iz knjiga,
a što nisam jestiva nije moja briga.

Zato molim ne dirajte haljinicu moju,
najnoviji model po jesenskom kroju.

(Marija Matanović)

.

Mozaik

Kako je pustinjski pijesak dospio u kišu koja pada nad Hrvatskom

2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka.

Objavljeno

|

Autor

Kiša s pijeskom iz pustinje

Iako promjena vremena koju već danima najavljuju mediji neće donijeti ništa neuobičajeno za ovo doba godina, mnoge je zaintrigirala najava prljave kiše. Naime, umjesto da opere prašinu, ova bi kiša mogla dodatno uprljati prozore i automobile jer će u njoj biti pustinjskog pijeska. Zbog toga nije uputno ostavljati rublje da se suši na otvorenom kako ne bi poprimilo žućkastu i narančastu boju.

Svake godine oko 1700 milijuna tona pijeska i prašine olujni vjetrovi odnesu iz pustinjskih područja, čak i do drugih kontinenata, a otprilike trećina padne na oceane. Najviše je pogođen sjeverni dio Atlantskog oceana zbog puta vjetrova i blizine Sahare, a znanstvenici kažu da to može biti kobno za žive organizme u njemu.



2013. godine afrički pijesak došao je do Hrvatske čak tri puta u mjesec dana. Dva puta ga je spustila kiša, a treći se put taložio sam, što je izazvalo smanjenu vidljivost zbog zamućenog zraka. Satelitska snimka sjeverne Afrike i južne Europe iz svemira otkrila je tada spektakularne prizore “selidbe” pustinjskog pijeska preko Sredozemnog mora.

Nastavi čitati