Prati nas

Zdravlje

Najopasnija vrsta debljine pogađa baš starije osobe

Izmjerite opseg vašeg struka i taj broj usporedite s vašom visinom. Ako opseg iznosi više od polovine vaše visine, tad patite od prekomjernog nakupljanja trbušne masnoće. Znanstvenici kažu kako se radi o pravoj pandemiji jer više od 76 posto stanovništva pati od tog poremećaja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Utječe li debljina na dužinu života?
foto: BigStock

Trbušni adipozitet – ili narodski rečeno, pivski trbuh – toliko je raširena pojava da se radi pravoj pandemiji, piše u ovotjednom izdanju magazin Frontiers in Public Health.

U nekim razvijenim zemljama, uključujući Novi Zeland i Sjedinjene američke države, čak 90 posto odraslih muškaraca i 80 posto žena dobra zna o čemu je riječ. Također i 50 posto djece. Prekomjerna trbušna masnoća, kako tu pojavu nazivaju znanstvenici, je stanje kad je opseg vašeg struka veći od polovine vaše visine. To nije isto što i obična pretilost. Ustvari, sa zdravstvenog aspekta još je i gore.


Prekomjerna tjelesna masnoća, pogotova ona trbušna, povezuje se s povećanom rizikom od kroničnih bolesti, morbiditeta i smrti. Masnoću na trbuhu smatra se najnezdravijom od svih ostalih vrsta prekomjernih masnoća na tijelu. „Pivski trbuh“ je pomalo pogrešan naziv jer nema nikakve veze s alkoholom. Najznačajniji faktor koji utječe na pojavu pivskog trbuha je dob. Izraženi trbuščići najčešći su kod starijih ljudi jer kako starimo, naše kalorijske potrebe se smanjuju, manje smo aktivni i skloniji smo nakupljanju kila. Također, snižava se razina hormona pa više sala skladištimo oko struka.

Nešto ranije ove godine, znanstvenici Philip Maffetone, Ivan Rivera-Dominguez i Paul Laursen objavili su da bi gotovo 76 posto svjetske populacije moglo imati taj problem. U zadnjem su se izvještaju osvrnuli na neke od najbogatijih zemalja rekavši da je prema procjenama u 30 najrazvijenijih zemalja ta konkretna pojava znatno češća nego što je učestalost debljine i pretilosti u ostatku svijeta.

Laursen, inače profesor na Tehnološkom sveučilištu u Aucklandu na Novom Zelandu, kaže da bi ljudi trebali ograničiti unos šećera i procesuirane hrane te poziva vlade zemalja da se pozabave ovim problemom. Osim toga, i liječnici bi trebali više razgovarati sa svojim pacijentima o važnosti zdravog načina života.

Bez obzira jesu li u medicinskom smislu prekomjerno teški ili pretili, ljudi s više trbašne masnoće u većem su riziku od kardiometaboličkih nepravilnosti koje mogu prouzročiti kronična ili čak smrtonosna stanja koja pak značajno smanjuju kvalitetu života. Višak tjelesne masnoće povezuje se s povišenim krvnim tlakom, bolestima srca, moždanom kapi, rakom, dijabetesom tipa dva, osteoartritisom, plućnim bolestima, apnejom i ostalim stanjima. Čak i ljudi koji se dovoljno kreću, mogu imati višak tjelesne masnoće.

Znanstvenici kažu i kako su uobičajeni načini određivanja je li neka osoba pretila, nisu upotrebljivi kad se radi o određivanju viška tjelesne masnoće. Umjesto toga, preporučuju mjerenje opsega struka i  uspoređivanja s visinom.

.

Zdravlje

Njemački virolog Streeck odgovara na najčešća pitanja koronaskeptika i teoretičara zavjera

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Virus uopće nije opasan! Farmaceutska industrija samo želi zaraditi na pandemiji! Mladima virus ne može ništa!”. Na prosvjedima protivnika mjera protiv širenja pandemije koronavirusa ili na internetu se redovito mogu čuti ovakve teze.

Jedan od vodećih njemačkih virologa, profesor Hendrik Streeck, direktor instituta za virologiju na Sveučilišnoj klinici u Bonnu, je za Deutsche Welle zauzeo stav kada su u pitanju najpoznatije teze ili izjave na temu koronavirusa.


“Virus uopće nije tako opasan, opasnost napuhavaju mediji, političari i znanstvenici.”

Hendrik Streeck: To nije točno! Sve studije koje su dosad provedene, kako one u SAD, koje teže tomu da sugeriraju manju smrtnost, kao i ostale studije koje sugeriraju veću smrtnost, nedvosmisleno pokazuju da je kod koronavirusa smrtnost definitivno viša nego kod obične gripe.

Mi smo u okrugu Heinsberg (jedno od prvih žarišta pandemije u Njemačkoj op.ur.) došli do saznanja da je koronavirus najmanje četiri puta opasniji od sezonske gripe. Doduše uvijek treba uzeti u obzir kod kojeg dijela populacije se ispitivanje vrši. To je virus kojeg treba shvatiti ozbiljno, ali opet ne treba previše dramatizirati.

“Političari i mediji dnevno predstavljaju dramatične podatke o broju zaraženih. No ja ne poznajem nikoga tko je obolio od Covida-19”

Pa, recimo kod mene su dvije osobe u užem obiteljskom krugu oboljele od koronavirusa.

“U Italiji ili SAD-u mnogo ljudi umire. Ovdje ne. Tu je nešto sumnjivo!”

I mi u Njemačkoj imamo umrle od koronavirusa. U Italiji i SAD-u se zaraza proširila vrlo brzo. Dakle veliki dijelovi stanovništva su se zarazili i time su bolnice brzo došle do granica svojih kapaciteta. Virus je tamo prodro u područja gdje je prisutan visok stupanj rizika da pacijenti od virusa i umru. U Njemačkoj nam je pošlo za rukom ova područja osloboditi od virusa.

“U posljednje vrijeme je bilo toliko velikih prosvjeda protiv korona-mjera. Je li nakon toga bilo nekog naglog izbijanja broja zaraženih? Nije!”

Prosvjedi su se održavali vani gdje je mogućnost prijenosa niža. Osim toga je teško zaključiti jesu li oni koji su npr. bili na prosvjedima u Berlinu i vratili se u svoje gradove mnoge zarazili. Bilo bi lakše donositi zaključke kada bi svi prosvjednici dolazili iz istog grada.

“Ova cjepiva su vrlo opasna i napadaju naš DNK. Osim toga ona služe samo farmakološkoj industriji da zaradi još više.”

Ove teze su nedvosmisleno netočne. Cjepivo ne napada gene, dakle DNK. I RNK cjepiva funkcioniraju tako da se iz njih generiraju proteini. Mi sami ne posjedujemo ove enzime. To mogu samo neki retrovirusi. Zato jedno cjepivo ne može zahvatiti DNK.

Farmaceutska industrija naravno zarađuje na cjepivima. No ono što zdravstvena osiguranja godišnje potroše za cjepiva je samo 0,3 posto od onoga što se potroši za lijekove općenito. Znači budžet za cjepiva je mali. Osim toga farmaceutska industrija mora zaraditi na cjepivu jer inače uopće ne bi mogla istraživati.

“Virus je do sada već toliko puta mutirao da cjepivo tu uopće ne bi pomoglo. Ili se treba, kao kod gripe, svake godine cijepiti protiv novog soja.”

To se ne može tvrditi. Virus mutira ali ne tako snažno kao kod obične gripe. Treba li se na kraju svake godine cijepiti, to ne možemo još reći jer cjepiva još nema.

“Mjere korona-režima su u potpunosti pretjerane. Ja želim natrag svoju slobodu.”

Mi znamo da mjere poput nošenja maski, držanja razmaka i pranja ruku pomažu i da se njima sprječavaju zaraze.

Osim toga ove mjere doprinose tome da ako se netko i zarazi virusima da se zarazi s mnogo manjim brojem virusa pa su i simptomi u njegovom slučaju mnogo slabiji. Doza virusa je presudna. Znači ove mjere skrbe i za blaži tijek bolesti.

“Virus potječe iz laboratorija u Kini ili je pušten nenamjerno”

Vrlo je malo vjerojatno da je ovaj virus nastao u laboratoriju. S jedne strane se tako nešto, koliko ja znam, uopće ne radi. Dakle, ne radi se na tome da se stvaraju novi virusi jer je to preopasno. S druge strane se porijeklo jednog virusa ne može utvrditi. On nema gene koje inače pronalazimo u prirodi.

Isto tako moram reći da laboratoriji poput onih u Kini sadrže mnoge sigurnosne brane kroz više prostorija kroz koje virusi ili bakterije uopće ne mogu slučajno proći. No to je teško dokazati. No isto tako je teško dokazati i suprotno.

“Sve da se i zarazim: mlad sam i pri punoj snazi. Ako ću i oboljeti, dobit ću samo blage simptome.”

Statistički gledano, mladi zaista obolijevaju s blagim simptomima a često sve prođe i bez ikakvih simptoma. Dakle statistički gledano je to točno. No događa se da i mladi obolijevaju uz teške simptome pa da čak i umiru. Zabilježeni su i takvi slučajevi.

Profesor Hendrik Streeck spada među vodeće stručnjake u Njemačkoj kada je koronavirus u pitanju. Direktor Instituta za virologiju pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu provodi dugoročnu studiju o protoku zaraze koronavirusom u okrugu Heinsberg.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP