Prati nas

Zdravlje

Najopasnija vrsta debljine pogađa baš starije osobe

Izmjerite opseg vašeg struka i taj broj usporedite s vašom visinom. Ako opseg iznosi više od polovine vaše visine, tad patite od prekomjernog nakupljanja trbušne masnoće. Znanstvenici kažu kako se radi o pravoj pandemiji jer više od 76 posto stanovništva pati od tog poremećaja.

Objavljeno

|

Utječe li debljina na dužinu života?
foto: BigStock

Trbušni adipozitet – ili narodski rečeno, pivski trbuh – toliko je raširena pojava da se radi pravoj pandemiji, piše u ovotjednom izdanju magazin Frontiers in Public Health.

U nekim razvijenim zemljama, uključujući Novi Zeland i Sjedinjene američke države, čak 90 posto odraslih muškaraca i 80 posto žena dobra zna o čemu je riječ. Također i 50 posto djece. Prekomjerna trbušna masnoća, kako tu pojavu nazivaju znanstvenici, je stanje kad je opseg vašeg struka veći od polovine vaše visine. To nije isto što i obična pretilost. Ustvari, sa zdravstvenog aspekta još je i gore.


Prekomjerna tjelesna masnoća, pogotova ona trbušna, povezuje se s povećanom rizikom od kroničnih bolesti, morbiditeta i smrti. Masnoću na trbuhu smatra se najnezdravijom od svih ostalih vrsta prekomjernih masnoća na tijelu. „Pivski trbuh“ je pomalo pogrešan naziv jer nema nikakve veze s alkoholom. Najznačajniji faktor koji utječe na pojavu pivskog trbuha je dob. Izraženi trbuščići najčešći su kod starijih ljudi jer kako starimo, naše kalorijske potrebe se smanjuju, manje smo aktivni i skloniji smo nakupljanju kila. Također, snižava se razina hormona pa više sala skladištimo oko struka.

Nešto ranije ove godine, znanstvenici Philip Maffetone, Ivan Rivera-Dominguez i Paul Laursen objavili su da bi gotovo 76 posto svjetske populacije moglo imati taj problem. U zadnjem su se izvještaju osvrnuli na neke od najbogatijih zemalja rekavši da je prema procjenama u 30 najrazvijenijih zemalja ta konkretna pojava znatno češća nego što je učestalost debljine i pretilosti u ostatku svijeta.

Laursen, inače profesor na Tehnološkom sveučilištu u Aucklandu na Novom Zelandu, kaže da bi ljudi trebali ograničiti unos šećera i procesuirane hrane te poziva vlade zemalja da se pozabave ovim problemom. Osim toga, i liječnici bi trebali više razgovarati sa svojim pacijentima o važnosti zdravog načina života.

Bez obzira jesu li u medicinskom smislu prekomjerno teški ili pretili, ljudi s više trbašne masnoće u većem su riziku od kardiometaboličkih nepravilnosti koje mogu prouzročiti kronična ili čak smrtonosna stanja koja pak značajno smanjuju kvalitetu života. Višak tjelesne masnoće povezuje se s povišenim krvnim tlakom, bolestima srca, moždanom kapi, rakom, dijabetesom tipa dva, osteoartritisom, plućnim bolestima, apnejom i ostalim stanjima. Čak i ljudi koji se dovoljno kreću, mogu imati višak tjelesne masnoće.

Znanstvenici kažu i kako su uobičajeni načini određivanja je li neka osoba pretila, nisu upotrebljivi kad se radi o određivanju viška tjelesne masnoće. Umjesto toga, preporučuju mjerenje opsega struka i  uspoređivanja s visinom.

.

Zdravlje

Znate li prepoznati simptome? Lajmska bolest najviše pogađa starije žene

Lajmska bolest, bakterijska infekcija koju prenose krpelji, najviše pogađa starije žene, pokazala je nova studija. Razlog bi mogao biti vrlo banalan. Naime, starije žene češće šeću prirodom.

Objavljeno

|

Starije žene koje žive u ruralnim područjima u najvećoj su opasnosti da se zaraze lajmskom bolešću, pokazala je novo istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, piše Independent.

Znanstvenici sa Sveučilišta Liverpool analizirali su podatke iz više od 2.000 bolničkih pacijenata diljem Engleske i Walesa i otkrili da su osobe između 61 i 65 godina starosti te djeca do 10 godina u najvećoj opasnosti da se zaraze bolešću koju prenose krpelji. Analizirani podaci su pokazali da je 60 posto zaraženih osoba ženskog spola te da se u 96 posto slučajeva radilo o bijelcima.


John Tulloch, autor studije, kazao je da podaci pokazuju da je među zaraženima najviše žena starijih od 60 godina te da je vrlo teško objasniti zašto je to tako. Tulloch dodaje da bi jedan od razloga moglo biti to što su žene češće od muškaraca u potrazi za zdravijim načinom živote pa stoga češće odlaze u duge šetnje prirodom zbog čega su više izložene ugrizima krpelja. Iz istog razloga, odnosno češćeg boravka na livadama, u većoj su opasnosti i djeca.

Naučite prepoznati migrirajući eritrem

Lajmska bolest je bakterijska infekcija koju prenose zaraženi krpelji. Simptomi mogu uključivati migrirajući eritrem koji najčešće nastaje između trećeg do tridesetog dana nakon ugriza krpelja. Riječ je o crvenoj mrlji ili ispupčenju na koži koji se prstenasto šire do 50 cm u promjeru, vrlo često s središnjim izbljeđivanjem. Neki ljudi imaju i simptome nalik gripi što uključuje visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i zglobovima i manjak energije.

Migrirajući eritremi (foto: Jongarrison, Mikael Häggström, Guswen, Wunderling/Wikimedia)

Važno je antibioticima liječiti prvi stadij bolesti, u fazi migrirajućeg eritrema, kako bi se spriječio razvoj teških i kroničnih oblika bolesti.  Lajmska bolest najčešće bilježi u sjeverozapadnom području Hrvatske, no prisutna je u cijelom kontinentalnom dijelu države. Rijetko se javlja u dalmatinskim županijama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP