Prati nas

Zdravlje

Najopasnija vrsta debljine pogađa baš starije osobe

Izmjerite opseg vašeg struka i taj broj usporedite s vašom visinom. Ako opseg iznosi više od polovine vaše visine, tad patite od prekomjernog nakupljanja trbušne masnoće. Znanstvenici kažu kako se radi o pravoj pandemiji jer više od 76 posto stanovništva pati od tog poremećaja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Utječe li debljina na dužinu života?
foto: BigStock

Trbušni adipozitet – ili narodski rečeno, pivski trbuh – toliko je raširena pojava da se radi pravoj pandemiji, piše u ovotjednom izdanju magazin Frontiers in Public Health.

U nekim razvijenim zemljama, uključujući Novi Zeland i Sjedinjene američke države, čak 90 posto odraslih muškaraca i 80 posto žena dobra zna o čemu je riječ. Također i 50 posto djece. Prekomjerna trbušna masnoća, kako tu pojavu nazivaju znanstvenici, je stanje kad je opseg vašeg struka veći od polovine vaše visine. To nije isto što i obična pretilost. Ustvari, sa zdravstvenog aspekta još je i gore.


Prekomjerna tjelesna masnoća, pogotova ona trbušna, povezuje se s povećanom rizikom od kroničnih bolesti, morbiditeta i smrti. Masnoću na trbuhu smatra se najnezdravijom od svih ostalih vrsta prekomjernih masnoća na tijelu. „Pivski trbuh“ je pomalo pogrešan naziv jer nema nikakve veze s alkoholom. Najznačajniji faktor koji utječe na pojavu pivskog trbuha je dob. Izraženi trbuščići najčešći su kod starijih ljudi jer kako starimo, naše kalorijske potrebe se smanjuju, manje smo aktivni i skloniji smo nakupljanju kila. Također, snižava se razina hormona pa više sala skladištimo oko struka.

Nešto ranije ove godine, znanstvenici Philip Maffetone, Ivan Rivera-Dominguez i Paul Laursen objavili su da bi gotovo 76 posto svjetske populacije moglo imati taj problem. U zadnjem su se izvještaju osvrnuli na neke od najbogatijih zemalja rekavši da je prema procjenama u 30 najrazvijenijih zemalja ta konkretna pojava znatno češća nego što je učestalost debljine i pretilosti u ostatku svijeta.

Laursen, inače profesor na Tehnološkom sveučilištu u Aucklandu na Novom Zelandu, kaže da bi ljudi trebali ograničiti unos šećera i procesuirane hrane te poziva vlade zemalja da se pozabave ovim problemom. Osim toga, i liječnici bi trebali više razgovarati sa svojim pacijentima o važnosti zdravog načina života.

Bez obzira jesu li u medicinskom smislu prekomjerno teški ili pretili, ljudi s više trbašne masnoće u većem su riziku od kardiometaboličkih nepravilnosti koje mogu prouzročiti kronična ili čak smrtonosna stanja koja pak značajno smanjuju kvalitetu života. Višak tjelesne masnoće povezuje se s povišenim krvnim tlakom, bolestima srca, moždanom kapi, rakom, dijabetesom tipa dva, osteoartritisom, plućnim bolestima, apnejom i ostalim stanjima. Čak i ljudi koji se dovoljno kreću, mogu imati višak tjelesne masnoće.

Znanstvenici kažu i kako su uobičajeni načini određivanja je li neka osoba pretila, nisu upotrebljivi kad se radi o određivanju viška tjelesne masnoće. Umjesto toga, preporučuju mjerenje opsega struka i  uspoređivanja s visinom.

.

Zdravlje

Liječnik stavio šest maski kako bi pokazao da maske ne smanjuju razinu kisika u krvi

Mladi liječnik iz Irske pokusom je pokazao da maske – pa čak niti šest njih – na licu uopće ne smanjuju razinu kisika te nisu nimalo opasne za zdravlje.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Problem s raznim teorijama zavjere koje kruže u posljednje vrijeme je taj što ih se lako demantira jednostavnim pokusima – iako niti to najčešće nije dovoljno da bi ljudi prestali vjerovati u gluposti.

Jedna takva glupost, koja se proširila društvenim mrežama nakon što je uvedeno obavezno nošenje maski u zatvorenim prostorima, je ta da maske značajno smanjuju dotok kisika zbog čega izazivaju respiratorne probleme i opasne su za zdravlje.


Naravno, radi se o apsolutnoj laži što dokazuju svi oni silni kirurzi koji i po nekoliko sati svakoga dana tijekom operacija nose maske i nikome se zbog njih još ništa loše nije dogodilo. Ali da teoretičari zavjera barataju osnovnom logikom, ne bi bili teoretičari zavjera.

Jedan liječnik iz Irske takvima je pokušao vrlo zorno predočiti da maske, pa čak niti šest njih, nimalo ne smanjuju dotok kisika. Doktor Maitiu O’ Tuathail na prst je stavio uređaj koji bilježi otkucaje srca, tlak i količinu kisika, a na lice čak šest zaštitnih medicinskih maski. Naravno, dogodilo se – ništa.

“Pacijenti me stalno pitaju smanjuje li nošenje maski razinu kisika. To pitaju zbog onog što su pročitali na društvenim mrežama. Prekrivanje lica i maske ne smanjuju razine kisika. Stavio sam šest maski na lice, a to nije imalo nikakvog efekta na razine kisika u mojoj krvi”, napisao je doktor O’ Tuathail na Twitteru te priložio snimku svog jednostavnog eksperimenta. Više o lažima koje kruže o maskama i njihovom nošenju, pročitajte ovdje.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP