Zdravlje
Najopasnija vrsta debljine pogađa baš starije osobe
Izmjerite opseg vašeg struka i taj broj usporedite s vašom visinom. Ako opseg iznosi više od polovine vaše visine, tad patite od prekomjernog nakupljanja trbušne masnoće. Znanstvenici kažu kako se radi o pravoj pandemiji jer više od 76 posto stanovništva pati od tog poremećaja.
Trbušni adipozitet – ili narodski rečeno, pivski trbuh – toliko je raširena pojava da se radi pravoj pandemiji, piše u ovotjednom izdanju magazin Frontiers in Public Health.
U nekim razvijenim zemljama, uključujući Novi Zeland i Sjedinjene američke države, čak 90 posto odraslih muškaraca i 80 posto žena dobra zna o čemu je riječ. Također i 50 posto djece. Prekomjerna trbušna masnoća, kako tu pojavu nazivaju znanstvenici, je stanje kad je opseg vašeg struka veći od polovine vaše visine. To nije isto što i obična pretilost. Ustvari, sa zdravstvenog aspekta još je i gore.
Prekomjerna tjelesna masnoća, pogotova ona trbušna, povezuje se s povećanom rizikom od kroničnih bolesti, morbiditeta i smrti. Masnoću na trbuhu smatra se najnezdravijom od svih ostalih vrsta prekomjernih masnoća na tijelu. „Pivski trbuh“ je pomalo pogrešan naziv jer nema nikakve veze s alkoholom. Najznačajniji faktor koji utječe na pojavu pivskog trbuha je dob. Izraženi trbuščići najčešći su kod starijih ljudi jer kako starimo, naše kalorijske potrebe se smanjuju, manje smo aktivni i skloniji smo nakupljanju kila. Također, snižava se razina hormona pa više sala skladištimo oko struka.
Nešto ranije ove godine, znanstvenici Philip Maffetone, Ivan Rivera-Dominguez i Paul Laursen objavili su da bi gotovo 76 posto svjetske populacije moglo imati taj problem. U zadnjem su se izvještaju osvrnuli na neke od najbogatijih zemalja rekavši da je prema procjenama u 30 najrazvijenijih zemalja ta konkretna pojava znatno češća nego što je učestalost debljine i pretilosti u ostatku svijeta.
Laursen, inače profesor na Tehnološkom sveučilištu u Aucklandu na Novom Zelandu, kaže da bi ljudi trebali ograničiti unos šećera i procesuirane hrane te poziva vlade zemalja da se pozabave ovim problemom. Osim toga, i liječnici bi trebali više razgovarati sa svojim pacijentima o važnosti zdravog načina života.
Bez obzira jesu li u medicinskom smislu prekomjerno teški ili pretili, ljudi s više trbašne masnoće u većem su riziku od kardiometaboličkih nepravilnosti koje mogu prouzročiti kronična ili čak smrtonosna stanja koja pak značajno smanjuju kvalitetu života. Višak tjelesne masnoće povezuje se s povišenim krvnim tlakom, bolestima srca, moždanom kapi, rakom, dijabetesom tipa dva, osteoartritisom, plućnim bolestima, apnejom i ostalim stanjima. Čak i ljudi koji se dovoljno kreću, mogu imati višak tjelesne masnoće.
Znanstvenici kažu i kako su uobičajeni načini određivanja je li neka osoba pretila, nisu upotrebljivi kad se radi o određivanju viška tjelesne masnoće. Umjesto toga, preporučuju mjerenje opsega struka i uspoređivanja s visinom.
