Prati nas

Vijesti

Upoznajte staru i gladnu Hrvatsku koja jede iz kontejnera

Jedna od prodavačica pečenog mesa je ispričala kako u vrećicama siromašnima ostavlja meso koje do večeri ne uspije prodati. Vidjela je jednom, priča, muškarca koji je oteo psu kost od bunceka i oglodao ju je. Bio je gladan.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

screenshot: RTL

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 30 posto ili svaki treći stanovnik Hrvatske živi na rubu siromaštva ili socijalne isključenosti. Scene kopanja po kontejnerima u potrazi za koricom kruha zato su naša svakodnevica. Potresnu priču o ljudima koji žive jedući otpad, snimila je ekipa RTL-ove Potrage.

“Ne dolazim ja svaki dan, tek kad pojedem, kad nemam više šta jesti Nemam mirovinu, pa zato i berem”, priča jedna gospođa. Dok reporterka razgovara s njom, još dvojica sa svake strane prebiru svaki po svojem kontejneru. Ona priča da je diplomirala na jednom zagrebačkom fakultetu, ali radila je honorarno, pa nema dovoljno staža. 67 joj je godina. Posljednjih sedam živi bez struje. I bez ikakvih prihoda.


Muškarac s kojim je novinarka ranije pričala na tržnici kaže kako se osjećao kao bijednik. Na pragu sedamdesete – pomirio se sa životom. Zna da, vjerojatno, dok je živ u ovoj zemlji neće biti bolje.

Drugi stariji muškarac kaže kako se u ovoj državi ne može ništa očekivati. Prije mirovine, kaže , on i supruga mogli su si priuštiti i ljetovanje. Sad žive ovako. “Mirovinu imam, kak ne bi imal’ kad sam radio, 43 godine radnog staža sam imao. I 2500 mirovina, znate vi to kaj je to. A režije? Pa toga nema ni u Albaniji. Naša država propada.Ja sam već 14 godina u mirovini, svega jedanput su povisili mirovinu i to za jedan sendvič. Za jedan sendvič podignu cijenu, a sebi dignu. Dobro dok je još žena živa pa i ona ima mirovinu, ali kaj 1800. Da nema toga, ne bi imali ni za režije platiti, a kamoli hranu”, priča.

screenshot: RTL

Jedan od sugovornica u ovoj reportaži bila je i prodavačica mesa koja je ispričala kako u vrećicama siromašnima ostavlja meso koje do večeri ne uspije prodati. Vidjela je jednom, priča, muškarca koji je oteo psu kost od bunceka i oglodao ju je.

I baš kada pomislite da ne može potresnije, novinarka je na kontejneru siromašnima ostavila kruh i mlijeko. Mlijeko nije dugo stajalo. Uzeo ga je muškarac na biciklu. Starica koja je prebirala po kontejneru, nije vidjela kruh u vrećici. Novinarka joj je skrenula pozornost na njega.

„Pa nije loše. Hoćete li vi uzeti? Ja boce tražim, dušo. Kad platim režije, ništa mi ne ostane. Znači da je friški kruh. Hvala dušo, budem onda ja uzela”, ozareno priča. Prešla je sedamdesetu, živi sama i sretna je da može sama. Najsretnija je kad nađe neku bižuteriju i sitnice pa ih proda na Hreliću za pet kuna. “A što ću dušo!? Stari dani, vrag je to”, kaže kroz smijeh.

screenshot: RTL

Nekad su to bili socijalni slučajevi. Danas su to naše mame, tate, djedovi i bake. Umirovljenici kojima će i mirovina proteći radno, kopajući po smeću. „Molim krunicu. Uz božju pomoć i krunicu sve nekako ide“, kaže jedna od brojnih poniženih. Reportažu pogledajte na stranicama RTL-a.

screenshot: RTL

screenshot: RTL

.

Vijesti

Bill Gates dao 150 milijuna dolara da smanji cijenu cjepiva protiv koronavirusa

Taj novac pomoći će ubrzati razvoj i distribuciju eventualnog cjepiiva protiv Covida-19 i učiniti ga dostupnim u 92 najsiromašnije zemlje svijeta pri čemu cijena pojedinačne doze neće prelaziti iznos od tri dolara.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Omiljena meta antivaksera i teoretičara zavjera, Bill Gates, povukao je potez za kojeg će biti potrebna prilična mentalna akrobacija da bi ga se prikazalo negativnim. Naime, Bill i njegova supruga Melinda preko svoje zaklade su donirali 150 milijuna dolara kako bi osigurali da cijena pojedinačnog cjepiva protiv koronavirusa bude što pristupačnija i cijenom dostupnija najširoj mogućoj populaciji, piše magazin The Week.

Zaklada Melinda i Bill Gates novac je uplatila Serum Institutu u Indiji, najvećem svjetskom proizvođaču cjepiva, objavio je savez za razvoj cjepiva Gavi. Taj novac pomoći će ubrzati razvoj i distribuciju eventualnog cjepiva protiv Covida-19 i učiniti ga dostupnim u 92 najsiromašnije zemlje svijeta pri čemu cijena pojedinačne doze neće prelaziti iznos od tri dolara.


“Previše puta smo svjedočili tome da najranjivije zemlje budu ostavljene na kraju reda kad je riječ o novim tretmanima, dijagnostičkim postupcima i cjepivima”, kazao je direktor Gavija, dr. Seth Berkley. Posljedice takve nejednakosti u distribuciji cjepiva protiv COVID-19 mogle bi biti poražavajuće.

“Ako su samo najbogatije zemlje svijeta zaštićene, onda će međunarodna trgovina i društvo nastaviti patiti kako pandemija nastavlja bjesniti širom svijeta”, kaže Berkley.

Serum Institut u Indiji jedna je od nekolicine kompanija u svijetu koja surađuje s AstraZenecom na proizvodnji kandidata za cjepivo. To je također i jedan od glavnih opskrbljivača Svjetske zdravstvene organizacije. Ukupno 92 zemlje dobit će cjepivo po ovim sniženim cijenama, a cilj Gavija je prikupiti dvije milijarde dolara za nastavak snabdijevanja zemalja cjepivima po pristupačnim cijenama.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP