Prati nas

Nema predaje

Vau, mjau!

Psi su članovi naše obitelji, prihvatite to

Bolje bi bilo da umjesto psa šetate unuka. Bolje bi bilo da umjesto psa hranite neko gladno dijete. To je slika propasti Hrvatske! Kakvo smo mi to društvo kada volimo više pse nego ljude?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Koji su najbolji psi za starije ljude?
Korgi (foto: Pixabay)

“Bolje bi bilo da umjesto psa šetate unuke. Bolje bi bilo da umjesto psa hranite neko gladno dijete. To je slika propasti Hrvatske! Kakvo smo mi to društvo kada volimo više pse nego ljude?”

Vjerojatno ste u nekoj raspravi o kućnim ljubimcima naišli na ovakve komentare. Zaista, kada je riječ o psima, ljude možemo podijeliti u tri kategorije: one koji ih vole, one koji ih ne vole i one koji mrze vlasnike pasa. A potonji su često vrlo grubi i netaktični u dokazivanju koliko su ljubitelji pasa promašena ljudska bića.


Ne dirajte u tuđe živote

„Draga, ja nemam vremena poput tebe šetati psa. Znaš, ja imam djecu“, jedan je od zlih komentara s društvene mreže upućen kolegici koja se je “drznula” objaviti fotografiju s psom. To bi bila jedna obična digitalna razmirica da nije napadnuta žena koja iz zdravstvenih razloga ne može imati djecu.

Osim što je drsko drugima govoriti kako bi trebali upravljati svojim životima, posebno su iritantne predrasude da psi ljudima služe kao surogat potomstvo. Kako netko uopće može pomisliti da bi se netko odrekao potomstva zbog pasa? Zar obitelji s djecom mrze svoje pse? I od kud ta pomisao da čovjek može imati ili ljubav za psa ili ljubav za dijete, kao da se radi o strogo ograničenom resursu? Oni koji ne vole vlasnike pasa opsjednuti su mjerenjem tuđe ljubavi. Ili se ipak radi o vlastitim ograničenjima i projekcijama onih koji ne mogu razumjeti zašto šetamo naše četveronožne prijatelje?

Prestanite uspoređivati pse i djecu, mi to ne radimo

„Nisam protiv djece. Volim pse. I ne želim imati djecu. Bez djece sam po vlastitom izboru. Poštujem one koji su se odlučili na roditeljstvo, ali nisam željela biti jedna od njih. S psom ili bez psa. I zašto netko razmišlja o tome trošim li svoj novac na psa ili na nešto drugo? Od kud mu pravo?“ riječi su jedne naše čitateljice koja je zbog objave fotografije s psom na temi o kućnim ljubimcima postala meta verbalno agresivnog muškarca, također našeg čitatelja. Kako, do vraga, imanje psa može biti dokaz da se radi o osobi koja nije sklona humanitarnom pomaganju i brizi o drugima? Zar to znači da svi oni koji imaju djecu volontiraju u skloništima za beskućnike ili u zajednicama za osnaživanje oboljelih od HIV-a?

Pas jest i društvo i zabava. On jest nesumnjivo dio obitelji. I to nije nešto što drugi moraju voljeti, ali moraju poštovati. Psi zbližavaju ljude, susjede iz zgrade ili kvarta. Pas našu djecu i unuke uči suosjećanju pa i suočavanju sa životnim gubicima. Psi su dragocjeni i ne ugrožavaju nikoga. Dapače, industrija proizvoda za kućne ljubimce hrani mnoge obitelji, jednako kao i veterinarske ordinacije.

Umirovljenici su sve poželjnije tržište

foto: BigStock

Pas vam zaista produžuje život

I napose, kada dođemo u ozbiljne godine, pas vidno poboljšava naše zdravlje. Psi nas motiviraju na kretanje i druženje s drugim vlasnicima pasa. Oni su posrednici i često su puta krivi za nove ljubavi i prijateljstva. A fizička aktivnost i druženje su, znamo to sad sigurno, ključ dugovječnosti i sretne starosti pa ne čudi što upravo napredniji liječnici starijim ljudima preporučuju – nabavku pasa. I zajednice za zajedničko stanovanje starijih ljudi sve više prepoznaju važnost ove interakcije pa, čak i kada se starci ne mogu brinuti o psima, osiguravaju takozvane terapijske pse koji im čine bolje.

Pas mora imati rutinu. I upravo nam ta rutina pomaže da izgradimo svoju, čak i kada smo skloni prokrastinaciji – karakterističnom odlaganju akcija i zadataka za kasnije, a koja u konačnici dovodi do stresa i osjećaja krivice.

Druženje s psima smanjuje stres, krvni tlak i potiče izlučivanje hormona oksitocina – poznatog kao “hormon ljubavi” te smanjuje rizik od srčanog udara. To se događa u oba smjera, i kod pasa i kod ljudi. Dokazala su to višestruka istraživanja, primjerice ono profesora veterinarske bihevioralne medicine sa Sveučilišta u Lincolnu Daniela S. Millsa iz 2003. godine.

I da, pas vas može učiniti boljom osobom. Budite osoba kakvom vas vaš pas vidi.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.

.

Mozaik

Zašto neki ljudi misle da je sve jedna velika prevara?

Ideja o zavjeri kao objašnjenju pojave pandemije pomažu ljudima koji traže krivce, a traženje krivca je uobičajeno ponašanje kada nastupi neka šteta. Pandemija je razoran udar na uobičajen način života i teško je prihvatiti da se tako nešto može dogoditi bez ljudskog djelovanja.

Silvija Novak

Objavljeno

|

“Meni se čini da ćemo slijediti Beograđane! Ne smijemo dozvoliti da nas sile da pristajemo na cijepljenje i onda da im budemo vječne sluge! Cijepljenje znači da ćemo biti tajno čipirani i da će upravljati s nama kao s robotima!” Napisala nam je to naša čitateljica Albina, zabrinuta zbog navodnog forsiranja cijepljenja protiv koronavirusa. No činjenica jest da cjepivo ne postoji, ne zna se uopće hoće li postojati kao ni kada bi moglo biti stavljeno na tržište.

Sigurno ste već – ako ne uživo, a ono na društvenim mrežama –  naišli na slična neinformirana razmišljanja prema kojima je pandemija koronavirusa obična prevara koju su smislili svjetski moćnici, a cjepivo tek jedan u nizu njihovih alata za kontroliranje masa. Mnogi s nevjericom gledaju ovaj iznenadni uzlet raznih teorija zavjera i zabluda koje se održavaju na životu unatoč tome što ih je zapravo lako razmontirati i opovrgnuti – što je, uostalom, učinjeno već više puta.


Što je to u pandemiji koronavirusa dovelo do toga da ljudi posumnjaju u službenu znanost i krenu razvijati razne, vrlo često i posve nevjerojatne, teorije zavjere, pitali smo Andreu Vranić, izvanrednu profesoricu na Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i članicu Zagrebačkog psihološkog društva.

I za koleru su govorili da je zavjera

“Vjerovanje da u pozadini pojave neke bolesti stoje zle sile i moćnici ili na različite načine zainteresirane strane, da je zapravo riječ o nekoj zavjeri se u pravilu pojavljuje u vremenima pandemija. Medicinska je povijest puna takvih situacija. Za doba kolere dio stanovništva je smatrao kako su brojne smrti međuliječnički dogovor za provođenje anatomskih ispitivanja, za pojavu kuge optuživano je židovsko stanovništvo koje je navodno trovalo vodu”, kaže profesorica Vranić.

Pojava nove bolesti izaziva veliki strah i nesigurnost, objašnjava naša sugovornica pa dodaje: “Pandemija je nevidljiv i moćan neprijatelj među nama. Na neki način svjedočimo apokalipsi načina života na  koji smo navikli, a pritom ne možemo učiniti gotovo ništa da to izmijenimo. Spomenula sam već – stupanj kontrole koji imamo za zaustavljanje širenja se doima izuzetno malim. Osjećaj da se svijet kakav poznajemo rastače je izuzetno uznemirujuć, a kada se gubi tlo pod nogama, paranoidne misli – prema nekima temelj za ideje o zavjerama – ne miruju.”

Vranić kaže da te misli možemo shvatiti kao nuspojavu pokušaja da uspostavimo kontrolu nad svijetom ili vlastitim životom, da se ne predamo paralizirajućem strahu. U  cilju samoočuvanja skloni smo povjerovati u štogod, samo da bude u redu.

Tko su ljudi koji smišljaju, a onda i šire teorije zavjere?

“Ideja o zavjeri kao objašnjenju pojave pandemije pomažu ljudima koji traže krivce, traženje krivca je uobičajeno ponašanje kada nastupi neka šteta. Pandemija je razoran udar na uobičajen način života i teško je prihvatiti da se tako nešto može dogoditi bez ljudskog djelovanja. To bi značilo prihvatiti i ideju da svijet nije pravedan i predvidljiv što mnogim ljudima predstavlja temeljno (iako iracionalno) vjerovanje”, navodi profesorica.

Kaže i da je ljudima je potrebna ta stabilnost i ukoliko se ona gubi, poseže se za ma kakvim objašnjenjima koja će, barem naizgled, uspostaviti ravnotežu.

Teorije zavjere su kao mentalni prečaci

“Nekada za to nisu potrebna objašnjenja koja uključuju zle sile (vojne, političke, lobije i slično), već se prst uperi u ono strano i nepoznato – jer moram li se dezinficirati od poznatih stvari, svakako se onda trebam kloniti i onih nepoznatih i stranih. U slučaju bolesti, ti nepoznati i strani su najčešće postanu druge religijske ili etničke skupine. Danas su tako često shvaćeni migranti, a prema aktualnom američkom predsjedniku i virus protiv kojeg se borimo je ‘kineski’. A španjolska je gripa, pandemija izazvana podtipom virusa H1N1, koja se  pojavila 1918. godine, primjerice u Brazilu bila nazivana ‘njemačkom’, a u Poljskoj ‘boljševičkom'”, kaže profesorica Vranić i dodaje:

“Pojednostavljeno gledano, teorije zavjere su kao mentalni prečac, heuristik, kojem je cilj riješiti velik problem. Ukoliko pandemija zapravo ne postoji (jer je sve izmišljotina velikih igrača i globalni eksperiment), onda se nemam što brinuti. Pogrešno vjerovanja koje akutno umiruje. Pogrešno vjerovanje kao i ono kad kockar misli da ukoliko 5 puta nije dobio, onda šesti put sigurno hoće. Ključna i velika razlika je da teorije zavjere narušavaju stabilnost i sigurnost čitavog društva.”

Može li se teoretičare zavjere nekako vratiti na pravi put i kako?

“Istraživanja pokazuju kako se zavjereničko mišljenje može smanjiti ako se ljude osnaži i dade im se osjećaj kontrole nad vlastitim životom i uvidu u transparentnost istraživačkog postupka. U takvom kontekstu teorije zavjere postaju manje potrebne. I to je dobra vijest. Loša je da je u stvarnom životu zaista teško osigurati te uvjete”, zaključuje profesorica Vranić.

Mirjanu nevidljive sile žele kontrolirati

Koronavirus je obična prevara! To je tek malo jača gripa. Ma što jača – to je obična gripa. Niti to! To je obična prehlada. Pa zna se da koronavirusi izazivaju prehlade. A sad su u čitavom svijetu umjetno stvorili tu paniku samo zato da bi nas mogli lakše kontrolirati.” (Facebook)

Dragica je “pročitala” Big Pharmu

I evo ga! Sad će nekim čudom iznenada pronaći cjepivo! Baš zgodno! Prvo izazovu bolest, a onda nam ponude čudotvoran lijek. I to po 20 dolara po dozi. 20 dolara puta nekoliko milijardi ljudi pa vi računajte. I još sad vele da neće biti dovoljna samo jedna doza nego ćemo se morati cijepiti tri ili više puta! I tko zna čega će sve biti u tim cjepivima? Mene nitko neće cijepiti! Jednostavno ne dam! (Facebook)

Vlado se probudio, više nije ovca

Ništa im ne vjerujem! To je sve smišljeno. Pa vidite da nas sad već pripremaju za novi val. I sve je to po direktivi nekoga izvana. A ovce sve to puše. Ovi vele karantena, i mi kao ovce svi u kućama. Onda vele maske, a mi opet svi brnjice na usta. Ljudi su ovce. I oni to dobro znaju zato se tako i ponašaju prema nama! (Facebook)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP