Prati nas

Nema predaje

Vau, mjau!

Psi su članovi naše obitelji, prihvatite to

Bolje bi bilo da umjesto psa šetate unuka. Bolje bi bilo da umjesto psa hranite neko gladno dijete. To je slika propasti Hrvatske! Kakvo smo mi to društvo kada volimo više pse nego ljude?

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Koji su najbolji psi za starije ljude?
Korgi (foto: Pixabay)

“Bolje bi bilo da umjesto psa šetate unuke. Bolje bi bilo da umjesto psa hranite neko gladno dijete. To je slika propasti Hrvatske! Kakvo smo mi to društvo kada volimo više pse nego ljude?”

Vjerojatno ste u nekoj raspravi o kućnim ljubimcima naišli na ovakve komentare. Zaista, kada je riječ o psima, ljude možemo podijeliti u tri kategorije: one koji ih vole, one koji ih ne vole i one koji mrze vlasnike pasa. A potonji su često vrlo grubi i netaktični u dokazivanju koliko su ljubitelji pasa promašena ljudska bića.


Ne dirajte u tuđe živote

„Draga, ja nemam vremena poput tebe šetati psa. Znaš, ja imam djecu“, jedan je od zlih komentara s društvene mreže upućen kolegici koja se je “drznula” objaviti fotografiju s psom. To bi bila jedna obična digitalna razmirica da nije napadnuta žena koja iz zdravstvenih razloga ne može imati djecu.

Osim što je drsko drugima govoriti kako bi trebali upravljati svojim životima, posebno su iritantne predrasude da psi ljudima služe kao surogat potomstvo. Kako netko uopće može pomisliti da bi se netko odrekao potomstva zbog pasa? Zar obitelji s djecom mrze svoje pse? I od kud ta pomisao da čovjek može imati ili ljubav za psa ili ljubav za dijete, kao da se radi o strogo ograničenom resursu? Oni koji ne vole vlasnike pasa opsjednuti su mjerenjem tuđe ljubavi. Ili se ipak radi o vlastitim ograničenjima i projekcijama onih koji ne mogu razumjeti zašto šetamo naše četveronožne prijatelje?

Prestanite uspoređivati pse i djecu, mi to ne radimo

„Nisam protiv djece. Volim pse. I ne želim imati djecu. Bez djece sam po vlastitom izboru. Poštujem one koji su se odlučili na roditeljstvo, ali nisam željela biti jedna od njih. S psom ili bez psa. I zašto netko razmišlja o tome trošim li svoj novac na psa ili na nešto drugo? Od kud mu pravo?“ riječi su jedne naše čitateljice koja je zbog objave fotografije s psom na temi o kućnim ljubimcima postala meta verbalno agresivnog muškarca, također našeg čitatelja. Kako, do vraga, imanje psa može biti dokaz da se radi o osobi koja nije sklona humanitarnom pomaganju i brizi o drugima? Zar to znači da svi oni koji imaju djecu volontiraju u skloništima za beskućnike ili u zajednicama za osnaživanje oboljelih od HIV-a?

Pas jest i društvo i zabava. On jest nesumnjivo dio obitelji. I to nije nešto što drugi moraju voljeti, ali moraju poštovati. Psi zbližavaju ljude, susjede iz zgrade ili kvarta. Pas našu djecu i unuke uči suosjećanju pa i suočavanju sa životnim gubicima. Psi su dragocjeni i ne ugrožavaju nikoga. Dapače, industrija proizvoda za kućne ljubimce hrani mnoge obitelji, jednako kao i veterinarske ordinacije.

Umirovljenici su sve poželjnije tržište

foto: BigStock

Pas vam zaista produžuje život

I napose, kada dođemo u ozbiljne godine, pas vidno poboljšava naše zdravlje. Psi nas motiviraju na kretanje i druženje s drugim vlasnicima pasa. Oni su posrednici i često su puta krivi za nove ljubavi i prijateljstva. A fizička aktivnost i druženje su, znamo to sad sigurno, ključ dugovječnosti i sretne starosti pa ne čudi što upravo napredniji liječnici starijim ljudima preporučuju – nabavku pasa. I zajednice za zajedničko stanovanje starijih ljudi sve više prepoznaju važnost ove interakcije pa, čak i kada se starci ne mogu brinuti o psima, osiguravaju takozvane terapijske pse koji im čine bolje.

Pas mora imati rutinu. I upravo nam ta rutina pomaže da izgradimo svoju, čak i kada smo skloni prokrastinaciji – karakterističnom odlaganju akcija i zadataka za kasnije, a koja u konačnici dovodi do stresa i osjećaja krivice.

Druženje s psima smanjuje stres, krvni tlak i potiče izlučivanje hormona oksitocina – poznatog kao “hormon ljubavi” te smanjuje rizik od srčanog udara. To se događa u oba smjera, i kod pasa i kod ljudi. Dokazala su to višestruka istraživanja, primjerice ono profesora veterinarske bihevioralne medicine sa Sveučilišta u Lincolnu Daniela S. Millsa iz 2003. godine.

I da, pas vas može učiniti boljom osobom. Budite osoba kakvom vas vaš pas vidi.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”.

.

Nema predaje

Uz epidemiju koronavirusa, svijet je zahvatila i epidemija lažnih tvrdnji. Evo nekih od njih…

Pobrojali smo neke od najnevjerojatnijih tvrdnji koje se mogu naći na internetu i pogotovo društenim mrežama i pokušali na njih dati smislen odgovor u nadi da će nekome ipak pomoći da raspoznaju istinu od očite laži.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Kao da epidemija koronavirusa nije sama po sebi dovoljna, paralelno s njom svijet je zahvatila i neviđena epidemija lažnih vijesti, krivih zaključaka i nelogičnih tvrdnji. Sumnja se u sve i svašta: i u stvari u koje bi se trebalo sumnjati, ali i u one koje su notorna činjenica oko koje se slaže kompletna svjetska znanstvena zajednica.

Osim toga, ljudi koji pripadaju taboru sumnjičavaca, svoju sumnju često izražavaju na krajnje agresivan način, ne prezaju od uvreda, pa i posve izravnih prijetnji. Činjenica da je svima dostupan internet i da je relativno lako pronaći prave informacije, nije od prevelike koristi jer paralelno s pravim informacijama nudi se i pregršt posve netočnih, a ljudi se, čini se, vrlo teško snalaze u toj šumi različitih podataka i teško razaznaju vjerodostojne izvore od nevjerodostojnih.


Pobrojali smo neke od najnevjerojatnijih tvrdnji koje se mogu naći na internetu i pogotovo društenim mrežama i pokušali na njih dati smislen odgovor u nadi da će nekome ipak pomoći da raspoznaju istinu od očite laži.

“Koronavirus je proizveden u laboratoriju iz kojega je namjerno pušten jer je ova pandemija zapravo planirana”

U kineskom gradu Wuhanu, odakle je epidemija krenula, doista postoji Institut za virologiju koji se bavi proučavanjem virusa. To je zato jer je to područje poznat bazen virusa pa je logično da je laboratorij upravo tamo. Slično tome, u Italiji se nalazi poznati Talijanski geofizički i vulkanološki institut jer se u Italiji nalazi i nekoliko aktivnih vulkana (Etna, Stromboli…). No nitko ne pomišlja optužiti Talijane da namjerno puštaju vulkane po svijetu. Ipak, Kineze se optužuje da su virus SARS CoV-2 namjerno pustili da izazove probleme u ostatku svijeta. Ta tvrdnja je nevjerojatna jer pandemiju nitko ne može kontrolirati pa ne bi bilo moguće niti namjerno pustiti virus i nadati se da će zaraziti sve druge, ali ne i zemlju koja ga je pustila. Naime, i Kinezi su, baš kao i njihovo gospodarstvo, zbog ove pandemije mnogo propatili.

“Ali Kinezi su se riješili virusa, što je znak da su ga namjerno i pustili”

Točno je da su se Kinezi, barem zasada, riješili virusa, ali su to postigli na način koji bi kod nas, ili bilo gdje drugdje u zapadnom svijetu, bio posve neizvediv: strogim zatvaranjem, praćenjem i nadzorom zaraženih osoba i testiranjem čitavih gradova zbog svega nekoliko slučajeva. U Europi su tijekom ove epidemije izbijali nasilni prosvjedi i za puno manje, pa je pomisao da bi neka europske država uspjela suzbiti virus onako kako su to učinili Kinezi, posve nevjerojatna.

“Kakav je to strašno opasan virus koji se može uništiti običnim sapunom i vodom?”

To je virus kao i većina drugih virusa. Naime, čak i oni najopasniji neće biti imuni na sapun i vodu, jednako kao što većina virusa vrlo kratko preživljava izvan domaćina. Da bi preživjeli, virusi trebaju ući u neki organizam i tamo se širiti. Ako ga uspijemo spriječiti da nekoga zarazi, virus smo učinili prilično bezopasnim. To posebno vrijedi za koronaviruse koji imaju lipidnu ovojnicu koja se naročito lako topi u običnom sapunu.

“Kakav je to sad neki novi koronavoirus? Pa koronavirusi su poznati otprije i uzrokuju običnu prehladu!”

Koronavirusi su velika skupina virusa i mnogi od njih su vrlo dobro poznati. Neki koronavirusi uzrokuju običnu prehladu, no neki drugi, poput SARS-CoV 2 mogu uzrokovati i teže bolesti. 2014. znanstvenici su, proučavajući šišmiše u špiljama Kine, ustanovili da su mnogi od njih nositelji različitih vrsta koronavirusa, nekih poznatih, ali i nekih nepoznatih, i već su tada upozorili da je ovakva pandemija moguća te da nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada će se dogoditi. No znanstvenike nije nitko slušao i tu smo gdje jesmo.

“Maske uopće ne pomažu. Na njima čak i piše da ne štite od koronavirusa”

Da, na maskama doista piše da ne štite sto posto od koronavirusa, isto kao što na kondomima piše da ne štite sto posto od spolno prenosivih bolesti. No poanta je u smanjenju mogućnosti zaraze. Ako svi nose maske, i oni zaraženi i nezaraženi, virusi koji su prisutni u kapljicama iz naših usta i nosa ili u aerosolu, teže će prijeći s jednog čovjeka na drugog. A ako se virusima prijenos oteža, to bi moglo biti dovoljno da se epidemija značajno smanji.

“Maske uzrokuju više bolesti i problema nego ih sprječavaju”

To nije točno jer da jest, mnoge profesije u kojima se maske nose redovito (liječnici, medicinsko osoblje, laboranti, ali i zavarivači, vatrogasci, oni koji rade s opasnim kemikalijama i brojni drugi) imali bi kroničnih problema za koje bi se znalo. No nikad nitko nije čuo da je nekom liječniku pozlilo zato što je tijekom višesatne operacije nosio masku.

“Više ljudi svake godine umre od gripe”

Od gripe svake godine doista umre mnogo ljudi pa nam zaiste ne treba još jedna bolest od koje će umrijeti isto toliko ljudi. No smrtnost od COVID-19 mnogo je veća nego od gripe, a koliko će ljudi na kraju umrijeti zapravo još i ne znamo jer epidemije nije gotova. Vrijednost na koju kasnije treba obratiti pozornost je tzv. višak smrti koji će, već je sada vidljivo, 2020. godine biti ogroman.

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP